U pozadini mature loš sustav, demotivirani učitelji, velika očekivanja roditelja i djece
Objavljeno 19. srpnja, 2019.
Rezultati ovogodišnje državne mature upozoravaju na ono s čime se susrećemo posljednjih devet godina. Prije svega da obrazovni sustav nedovoljno dobro priprema učenike tijekom osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja - osobito u bazičnim predmetima, poput matematike ili hrvatskog jezika, pa učenici iz škole izlaze bez temeljnih znanja koja im profesori najčešće ne znaju prenijeti. S druge strane, nove generacije zbog "instant-svijeta" očekuju i instant-rješenja, nisu voljni truditi se. Zato ne treba iznenaditi što su tisuće maturanata pale obveznu matematiku i hrvatski jezik iako su ispiti bili objektivni i najkvalitetnije pripremljeni dosad. Tim riječima komentirao je ovogodišnje loše rezultate državne mature Kristijan Šimičić, direktor jednog osječkog centra za instrukcije i pripreme za državnu maturu.
Naime, već svi znaju da je ove godine državnu maturu od 30.538 učenika koji su je pisali pao rekordan broj - njih oko 8000, da je među njima nikad više gimnazijalaca, da je najviše jedinica prikupljeno iz obveznih predmeta matematike i hrvatskog jezika, a natprosječnih je učenika nikad manje. Dogodilo se da ove godine 1140 gimnazijalca nije završilo srednju školu u ljetnom roku. Jedni okrivljuju srozavanje kvalitete obrazovnog sustava, drugi demotivirane učitelje, učitelje koji u školu dolaze preko veze, lažne učitelje s krivotvorenim diplomama, koji su ispratili generacije i generacije... Neki pak vide problem u djeci i roditeljima.
Ništa bez instrukcija
- Ovi su rezultati pokazatelj da je maturantima, osim njihova obrazovanja, potrebna dodatna priprema za maturu i kvalitetno dugotrajno vježbanje. I to ne dva-tri mjeseca prije mature, nego nekoliko mjeseci uoči ispita. Jer tek se na maturi objektivno vidi da se posljednjih 12 godina s djecom nije dovoljno dobro radilo - dodaje Šimičić napominjući kako svake godine bilježe rast broja maturanata koji traže pomoć. S njima rade 120 sati, uz dodatne vježbe. Neki počinju pripreme već u listopadu i pripremaju se sve do mature, a neki počinju od veljače. Prolaznost im je iznimno visoka. No najveći izvor prihoda ostvaruju od instrukcija za studente.
- Kada nemate dovoljno kvalitetan sustav: učitelje, profesore i ravnatelje, dolazi se do toga da djeca u srednjoj školi masovno idu na instrukcije iz fizike, kemije, matematike... pa mnogi bez dodatne edukacije u privatnim centrima jednostavno ne mogu upisati fakultet koji žele ili čak položiti maturu. Sve se to preslikava dalje na fakultet, gdje je veći pritisak, a nerijetka su i prevelika očekivanja roditelja, koji su vrlo često u zabludi da su ocjene iz osnovne i srednje škole mjerilo znanja - zaključuje Šimičić.
Jedan od dugogodišnjih instruktora matematike kaže nam kako je ispit iz matematike bio takav da su oni koji su zaslužili izvrsnu ocjenu mogli za tu ocjenu ispit i riješiti. No takvih je bilo manje od 400. Problem je ove godine bilo vrijeme.
- Ispit je pokrivao sve gradivo, no problem je što su ove godine i oni lakši zadatci zahtijevali puno razmišljanja, a samim time i vremena. Dok bi maturanti stigli do onih posljednjih, najtežih zadataka, već bi im vrijeme isteklo - kaže instruktor Toni Milas.
Matura objektivna
A gdje je pošlo po zlu na hrvatskom jeziku objasnila je profesorica hrvatskog jezika u vinkovačkoj gimnaziji Marija Tikvić, koja već osam godina izvan nastave priprema srednjoškolce za ispit državne mature. Tvrdi da ispit nije bio težak, dapače, lakši je nego lani, no problem je kampanjsko učenje, ali i neusklađenost u ocjenjivanju; nekima su se priznavale veće pogreške, a nekima ni one male. Tu su i očekivanja učenika, koja se često kose s njihovim talentima, znanjima i vještinama.
- Razgovarajući s maturantima, shvatila sam da većina njih danas ne odabire fakultet koji ih uistinu zanima, nego onaj s čijom će si diplomom osigurati brzo zaposlenje i egzistenciju. Upravo zato primjećujem smanjen broj priprema za hrvatski jezik, odnosno želju za upisom na humanističke studije. Često, nerealno, mnogi maturanti žele na medicinu, elektrotehniku, informatičke programe, a nisu za to... I ostaju razočarani - ističe prof. Tikvić.
Uzrok padovima i lošijim ocjenama od očekivanih možda se krije i u činjenici da su se mnogi učenici pripremali samo za predmete koji im nose najviše bodova pri upisu na fakultet. A često su to izborni predmeti. No, u konačnici, ne položite li obvezni hrvatski i engleski jezik ili matematiku, prolaza nema. Maturu polažete ponovno.
- Imala sam odlične učenike koji su na pismenim i usmenim provjerama dobivali čvrste petice. Smatrali su da njima pripreme za državnu maturu iz hrvatskog nisu potrebne jer im hrvatski nije bitan za upis na ciljani fakultet, dovoljno je samo da ga prođu. I onda se dogodilo da su se pripremali za matematiku, fiziku, kemiju, gdje su možda ostvarili traženi uspjeh, ali na kraju nisu postigli dovoljno dobar rezultat na obveznom hrvatskom - ističe prof. Tikvić osvrćući se na još jedan problem.
- Vjerujem da je većini maturanta konkretno na hrvatskom bio problem to što su se prvi put susreli s pjesmama koje nisu obrađivali na nastavi. Naime, Tin Ujević jest bio na popisu esejske lektire i jesmo obrađivali takvu formu, ali ni jedna od njegovih pjesama s mature nije u čitankama - objašnjava prof. Tikvić. Mišljenja je da prag iz esejskog dijela ispita ne treba ukidati.
- Prema mojem je mišljenju i ovaj ovogodišnji sniženi prag od 30 posto loš. Jer upravo se u eseju vidi sva čitateljska kultura, pravopis, gramatika i općenita pismenost učenika, za razliku od testa, gdje odgovaraju zaokruživanjem ponuđenih odgovora - zaključuje.
Jasenka Pejaković
Marija Tikvić
profesorica hrvatskog jezika
u vinkovačkoj gimnaziji
Razgovarajući s maturantima, shvatila sam da većina njih danas ne odabire fakultet koji ih uistinu zanima, nego onaj s čijom će si diplomom osigurati brzo zaposlenje i egzistenciju.
VAŽNOST OBRAZOVANJA OD MALIH NOGU
Na osječkom Sveučilištu svjesni su da će teško biti popuniti sva planirana mjesta - sve je manje učenika u školama, a tu su i poražavajući rezultati mature koje su nagovještavali PISA testovi. “U cijelom procesu možda je zanemarena uloga roditelja, koja je zapravo jako važna u naglašavanju važnosti obrazovanja - od kućnog odgoja preko vrtića do osnovne i srednje škole. Jednako je važna i povratna informacija učenika kako bi se vidjelo što se i gdje može popraviti. Jednako tako i nastavnici trebaju biti spremni prihvatiti povratnu informaciju o njihovoj učinkovitosti u sustavu obrazovanju. Sigurno je u nekim školama problem i nedovoljan standard. Djeca su danas jako informatički pismena i očekuju da se puno više koriste potpuno novi alati i nastavne metode. Ni to sigurno nismo dovoljno iskoristili. Kurikulumi su definitivno spremni za veliku promjenu, gdje će djeca ipak morati učiti konkretnije stvari, a ne brdo podataka koje ne znaju primijeniti”, komentirao je prorektor za nastavu i studente Dražan Kozak.
PRAZNA MJESTA
Najlošiji rezultat u deset godina provođenja mature povukao je za sobom i loš upisni rezultat na fakultetima u prvom roku. Na osam hrvatskih sveučilišta još tisuće slobodnih mjesta za jesen - mjesta čini se jedino nema za medicinu. Tisuće jedinica iz hrvatskog sigurno su se odrazile i na upis studija hrvatskog jezika i kroatistike, gdje se najčešće traži visok postotak riješenosti ispita iz hrvatskog. Naime, na jednopredmetnom studiju hrvatskog jezika i književnosti u Osijeku pravo upisa ostvarila su samo četiri maturanta, a moglo ih se upisati 25. Gotovo jednako i u Puli - upisuju dva studenta, a za jesen ostaje 21 mjesto. U Zadru je na dvopredmetnom studiju hrvatskog jezika upis ostvarilo osam maturanta, a može ih se upisati još 34.