Europski ministri unutarnjih poslova u četvrtak su na neformalnom sastanku u Helsinkiju nastojali premostiti neslaganje u migracijskoj politici i dogovoriti nadležnost za prihvat ilegalnih migranata spašenih u Sredozemnom moru u pokušaju da se domognu Europske unije. Uoči sastanka njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer rekao je u srijedu da će zatražiti "privremeni sporazum" prema kojemu bi se migranti spašeni u Sredozemnom moru rasporedili po zemljama članicama Unije. No Seehofer je pritom izrazio dvojbu da će ministri uspjeti dogovoriti sporazum. Kasno u srijedu navečer skupina zemalja članica održala je uvodne razgovore o novom planu, no ni deset članica od ukupno 28 nije pokazalo spremnost za prihvat migranata, rekao je luksemburški šef diplomacije Jean Asselborn za agenciju dpa nakon razgovora.

EU godinama ne uspijeva iznjedriti zajednički odgovor na priljev migranata iz sjeverne Afrike koji u Europu pokušavaju ući preko Sredozemlja. Italija, koja je europska članica najbliža afričkoj obali, u prošlosti je primala najviše migranata, a tomu je na kraj stala populistička vlada predvođena ministrom unutarnjih poslova Matteom Salvinijem, koji je zatvorio talijanske luke za nove dolaske. Seehofer je u srijedu izbjegao govoriti o kvotama za pojedine zemlje kako se ne bi stekao dojam "da se granica de facto otvara." Migranti spašeni na moru trebali bi biti dovezeni u sigurnu luku, ali "to ne znači nužno europsku luku", rekao je Seehofer.

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić upozorio je u četvrtak kako vlasti te zemlje ni pod kakvim uvjetima neće dopustiti da ona postane hot-spot za ilegalne migrante koji pristiži iz smjera Srbije i Crne Gore u nastojanju da nastave put k zapadnoj Europi dodajući kako je takvu poruku prenio i predstavnicima Europske komisije na pregovorima o ovom pitanju vođenim u srijedu u Bruxellesu. "Rekao sam, nekoliko puta, da mi ni pod koju cijenu ne želimo biti hot-spot država gdje će migranti dolaziti, a da se drugdje postavljaju jaki bedemi. Izrazio sam spremnost da se naša zemlja postavi spram migracija kao prema humanitarnom problemu. Moj dojam je da EU još uvijek nema odgovor i rješenje za migrantsku krizu i uvjeren sam da će problem potrajati", kazao je Mektić novinarima u Sarajevu.

Istaknuo je kako nitko iz BiH predstavnicima Europske komisije nije nudio nikakve nove lokacije za smještaj izbjeglica, a jedina koja je spomenuta bila je Vučjak kod Bihaća za koju u tijelima Unije drže da je neprikladna za privremeni boravak migranata te traže da se ona izmjesti. Ministar sigurnosti BiH tvrdi kako nikoga u tijelima EU-a ne zanima gdje će biti prihvatni centri u BiH, a inzistiraju samo na tome da u njima postoje pristojni uvjeti za smještaj. Mektić je kazao i kako je konkretni zahtjev EU-a da se u BiH konačno uspostavi učinkovito operativno tijelo koje može kontrolirati proces migracija, što sada nije slučaj. Najavio je kako će stoga osobno pokrenuti postupak preustroja operativnog stožera zaduženog za pitanje migracija i nastojati ga pretvoriti u tijelo koje će moći donositi i provoditi odluke. "To je sada poput nekog savjetodavnog tijela u kojemu se nešto analizira i konstatira, ali se ne donose odluke", kazao je Mektić. On nije naveo konkretne pokazatelje o trenutačnom broju ilegalnih migranata BiH, no iz Delegacije EU-a u Sarajevu u srijedu su objavili procjenu kako je u toj zemlji sada oko 7600 takvih osoba od kojih ih je nešto više od 4000 tisuće u privremenim prihvatnim centrima, djelomice u okolici Sarajeva, ali najvećim dijelom na području Unsko-sanske županije.