U listopadu 1957. Sovjeti su u svemir lansirali satelit Sputnjik. U SAD-u, usred hladnog rata sa Sovjetskim Savezom, bio je to znak za uzbunu. Taj 84 kilograma težak satelit dao je vjetar u leđa osnivanju najuspješnije svemirske agencije svih vremena, NASA-e. Nekoliko godina poslije John F. Kennedy zakleo se da će poslati čovjeka na Mjesec. I to do kraja šezdesetih godina. Neki su smatrali da je taj san neostvariv. No NASA je upregnula znanje i vještine više od 400.000 ljudi da bi to ostvarila. Ovo nije priča o astronautima ili zemaljskoj kontroli. Ovo je priča o četiri skupine NASA-inih kooperanata. O neopjevanim junacima koji su uložili krv, znoj i suze u stvaranje sletnog modula, svemirskog odijela, računala u svemirskoj letjelici i sustava praćenja tijekom leta. Bez svega toga ne bi bilo najvećeg uspjeha u povijesti čovječanstva. Prva epizoda serijala, koju su producirali Jocelyn Hamilton, Toby Dormer i Marnie Sugarman na rasporedu je 20. srpnja u 23.25 na HRT-u 1.

U prvoj epizodi ove dokumentarne serije slijetanje na Mjesec doima se kao nemoguća misija. Aeronautička tvrtka Grumman radila je na razvoju sletnog modula. Massachusetts Institute of Technology proizveo je računalo obujma od samo 0,02 kubna metra, ali dovoljno snažno da upravlja letom na Mjesec. International Latex Company - tvrtka poznata po svojim grudnjacima i steznicima - izrađivala je svemirska odijela za NASA-u. A u australskom Honeysuckle Creeku radio je tim koji je morao pratiti kretanje astronauta do Mjeseca i natrag. Godina je bila 1967., a NASA-u je snašla katastrofa. Tijekom jedne vježbe izbio je požar i tri astronauta izgubila su život. U tuzi i kaosu NASA traži odgovore.

Druga epizoda, koja je na rasporedu 21. srpnja u 00.05 na HRT-u 2, NASA je u velikim problemima nakon tragične nesreće. No nema stajanja i nema posustajanja, SAD mora poslati čovjeka na Mjesec do isteka desetljeća.

Pod pritiskom NASA se mora kockati s riskantnom misijom. Apollo 8 prvi put šalje ljudsku posadu u Mjesečevu orbitu. Time je utrt put Apollu 11. Dana 20. srpnja 1969. astronaut Neil Armstrong izašao je iz sletnog modula, koji je izradila tvrtka Grumman Aviation, u svemirskom odijelu proizvedenom u International Latex Corporationu. Armstrong je stupio nogom na Mjesec i izgovorio: “Ovo je malen korak za čovjeka, a velik skok za čovječanstvo.” Te povijesne riječi emitiraju se preko Australije.

Na MIT-u, u Grummanu, ILC-u i australskoj postaji za praćenje u svemiru, timovi koji su pomogli Apollu 11 da dođe do mjeseca pucaju od ponosa. Slijetanje na Mjesec uspjeh je bez presedana. Oni su bili istinski revolucionari te su stvorili tehnologiju koja je omogućila najveći pothvat u povijesti čovječanstva. n (N.K.)