Objavljeno 18. srpnja, 2019.
Najviše je dobio Otok - 3.817.627 kuna, a Markušica samo 49 kuna
ŽUPANJA - Uprava šuma Podružnica Vinkovci u 2018. godini isplatila je 13.882.747 kuna šumskog doprinosa, kojima je "podebljala" 33 lokalna proračuna. Riječ je o redovitom doprinosu koji Hrvatske šume uplaćuju lokalnoj samoupravi, općinama i gradovima na čijem su području šume koje eksploatiraju, kao naknadu za vrijednost prodaje drveta na panju. Spomenuti iznos više je nego dvostruko veći u odnosu na 2017., kada je isplaćeno 6.777.084 kuna. Povećanje je posljedica stupanja na snagu novog Zakona o šumama za 2018. godinu, koji je na neki način udovoljio zahtjevima ruralnih područja i povećao stopu šumskog doprinosa. Zakonom o šumama definirano je da pravne osobe koje prodaju proizvode iskorištavanja šuma (drvni sortimenti) plaćaju šumski doprinos u visini od 5 posto prodajne cijene proizvoda na panju (ranije bilo 3,5 posto), a 10 posto lokalnim jedinicama sa statusom potpomognutih područja utvrđenim posebnim propisom kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem i jedinicama lokalne samouprave.Sredstva šumskoga doprinosa uplaćuju se na poseban račun jedinice lokalne samouprave na čijem je području obavljena sječa šume i koriste se isključivo za financiranje izgradnje komunalne infrastrukture. Radi namjenskog korištenja i kontrole utroška sredstava dužne su donijeti Program utroška sredstava šumskog doprinosa.
Najveći iznos Uprava šuma Podružnica Vinkovci lani je isplatila na račun Grada Otoka - 3.817.627 kuna. Slijede Općina Nijemci sa 1.299.171 kuna, Općina Vrbanja sa 1.150.878 kuna, Općina Drenovci 1.133.165 kuna, Općina Bošnjaci s 1.126.602 kuna i Općina Andrijaševci s 1.105.628 kuna. Ostali isplaćeni iznosi, ovisno o šumskim površinama, kreću se od nekoliko tisuća, desetaka tisuća i nekoliko stotina tisuća kuna. No ima i onih općina koje su od šumskog doprinosa uprihodile iznose manje od stotinu kuna! Primjerice, Općina Borovo dobila je samo 60 kuna, Bogdanovci kunu više, Nuštar 85 kuna, a najmanji iznos od 49 kuna na ime šumskog doprinosa sjeo je na račun Općine Markušica.
Općinski načelnik Drenovaca Jakša Šestić priznaje da nije zadovoljan i drži da bi jedinice lokalne samouprave trebale imati više koristi od šuma kao jednog od najvažnijih prirodnih resursa u državi. Smatra da su iznosi šumskog doprinosa premali s obzirom na količine drveta koje se na njihovim područjima posijeku i prodaju.
- Mislim da je iznos koji je dobila Općina Drenovci nedovoljan. Mi imamo više od 10.000 hektara pod šumom i, objektivno, ispod 500 kuna po hektaru godišnje je premalo. To bi trebao biti minimalan iznos. Da je riječ o poljoprivrednom zemljištu, mi bismo za te površine od zakupa imali prihod više od 1000 kuna za hektar. Realan iznos za Općinu Drenovci od šumskog doprinosa bio bi najmanje 5.000.000 kuna godišnje - zaključuje Šestić.
Osim na potrebu obračunavanja veće šumske rente, lokalni čelnici upozoravaju i na nužnost osiguranja dostatnih količina sirovine za preradu za lokalne poduzetnike i ogrjeva za lokalno stanovništvo.
Marija Lešić Omerović
ŽELE VEĆU KORIST OD ŠUMA
Lokalni čelnici u Vukovarsko-srijemskoj županiji ističu da postojeći šumski resursi moraju biti u funkciji lokalnoga gospodarskog razvoja i da se drvo kao sirovina prerađuje ondje gdje se i posiječe, gdje su niži troškovi proizvodnje i gdje se stvara veća dodana vrijednost. Ističu da su poljoprivreda i šumarstvo stupovi razvoja najistočnije županije i da će se osiguravanjem dovoljnih količina sirovina za postojeće proizvođače zadržati broj zaposlenih, otvoriti nova radna mjesta, te zaustaviti odlazak mladih iz tog kraja.
Uprava šuma Vinkovci u 2018. godini uprihodovala je 229.791.727 kuna i ostvarila dobit od 53,9 milijuna kuna, što je najveći iznos od svih podružnica Hrvatskih šuma. Najveći su prihodi ostvareni prodajom 407.241 prostornih metara drvnih sortimenata, i to u iznosu od 204,5 milijuna kuna. U prošloj godini proizvedeno je 419.640 prostornih metara - 76 posto vlastitom radnom snagom, 18 posto u samoizradi i šest posto uslugom poduzetnika. Obavljeni radovi na biološkoj obnovi šuma u 2018. vrijedni su više od 38
milijuna kuna.