Analitičari Raiffeisen banke (RBA) umjereno su povisili procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini, s 2,5 posto na 2,8 posto, procjenjujući da će osobna potrošnja i investicije biti predvodnici rasta, objavljeno je u utorak u redovitoj tromjesečnoj publikaciji RBAnalize.
RBA je podignuo i procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za iduću godinu, i to za 0,5 postotnih bodova, s dva posto na 2,5 posto. Analitičari RBA podsjećaju kako je "na krilima osobne potrošnje i investicija rast gospodarstva u prvom ovogodišnjem tromjesečju nadmašio očekivanja dosegnuvši razmjerno visoku stopu od realnih 3,9 posto."
"Prvi visokofrekventni pokazatelji za drugo tromjesečje ukazuju na nastavak rasta, ali s približavanjem kraja tromjesečja primjetno je da bi stopa realnog rasta ipak trebala biti nešto umjerenija", navodi direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA Zrinka Živković Matijević.
Ističe kako prvi pad trgovine na malo u svibnju, nakon više od 54 mjeseca godišnjeg rasta, te usporavanje obujma industrijske proizvodnje upozoravaju na oprez. "U uvjetima solidnog tržišta rada privremeni pad trgovine možemo povezati s podbačajem svibanjskih rezultata u turizmu pod utjecajem vremenskih (ne)prilika. Takva kretanja i potencijalna uzročnost jasno podsjećaju da je utjecaj i oslanjanje na turizam prevelik rizik i za gospodarstvo, ali indirektno i za javne financije jer je prihodna strana uvelike oslonjena na najizdašniji porez - PDV", naglašava Živković Matijević. Procjenjuje da će tržište rada nastaviti bilježiti smanjenje stope nezaposlenosti prema novom povijesnom minimumu, uz rast plaća.
"Manjak radne snage pokušava se riješiti uvoznim kvotama, ali pitanje i problemi tržišta rada kroz neodgovarajuću ponudu radne snage, nisku stopu zaposlenosti i aktivnosti te općenito problem ljudskog kapitala ostat će uteg rastu i razvoju Hrvatske", upozorava Živković Matijević.
Zamjećuje i da industrijska proizvodnja dijelom odražava usporavanje najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera, osobito Njemačke i Italije, a niže stope rasta diljem Europe mogu imati i veći utjecaj kod izvoza hrvatskih roba.
S druge strane, rast domaće potražnje implicira i veći uvoz pa se očekuje blago produbljivanje manjka u robnoj razmjeni te ukupno neto negativan doprinos inozemne potražnje, ističu analitičari RBA. "Štoviše, doprinos investicija se povećao, a njihove dvoznamenkaste stope realnog rasta u prvom ovogodišnjem tromjesečju, kao i rast obujma te vrijednosti građevinskih radova uz snažnije povlačenje sredstava iz EU fondova, sugeriraju da će, uz osobnu potrošnju, rast 2019. i 2020. biti predvođen investicijama. U prilog rastu investicija ide činjenica da se približavamo izbornoj 2020. kada uobičajeno jačaju investicijske aktivnosti države, osobito na lokalnoj razini", ističu analitičari RBA. U takvim su uvjetima umjereno povisili svoje procjene rasta BDP-a s 2,5 posto na 2,8 posto za 2019. te s 2 posto na 2,5 posto za 2020. godinu. Hina/Z. Rupčić