Mozaik
DRVLJANCE I KRIŽEVCE U JUŽNOJ MAĐARSKOJ

Manifestacije povezuju Hrvate s obje obale Drave
Objavljeno 17. srpnja, 2019.
Desetljećima se raspravlja o inicijativi da se kod Sopja sagradi most preko rijeke

Na jugu Mađarske se u drugoj polovini 20. stoljeća nalazilo hrvatsko selo Drvljance, Drvljanci, ili Dravljance (mađarski Révfalu), s približno 300 stanovnika. Smješteno u blizini Drave, bez pristupne ceste, na području koje su često ugrožavale velike poplave, mjesto je raseljeno 1973. i 1974. Područje sela Drvljance upravnom reorganizacijom pripojeno je susjednim Križevcima 1978. Tako se pomalo smanjuje broj sela na jugu Mađarske u kojima većinu čini hrvatsko stanovništvo.

U susjednoj se državi, naime, upravo kao i kod nas, smanjuje broj stanovnika, što pokazuje podatak da je u Drvljancima 2001. živjelo samo 16 mještana, a danas je to samo vikend-naselje. Drvljance i Križevce nalaze se u susjednoj Mađarskoj na lijevoj obali Drave, samo 2,5 kilometra zračne udaljenosti od Sopja i Sopjanske Grede u Hrvatskoj na desnoj obali Drave. U Drvljancima je 1925. sagrađena kapelica Srcu Isusovu, ali raseljavanjem i nestankom sela s vremenom se i vjerski običaji zatiru. Godine 1994. se obnavlja običaj masovnijeg posjećivanja kapelice, pa na proštenje o blagdanu Presvetog Srca Isusova u Drvljance dođe nekoliko stotina vjernika, neki od kojih dolaze pješice u procesijama iz svojih sela.

Milan Dvojak iz Slatine, koji često posjećuje rodnu kuću u Gornjem Predrijevu, u općini Sopje, rodbinski je vezan uz sela preko Drave i Hrvate koji tamo žive. Kaže da su Drvljanci dobili naziv po drvenoj skeli kojom su nekad mještani prelazili rijeku Dravu, a ne zna zašto mještani Gornjeg Predrijeva i Sopja to selo nazivaju Zdravljanci.

- Sjećam se da smo nekad u Gornjem Predrijevu, osobito ako je puhao sjeverac, čuli zvono kapele iz Drvljanaca. Prije tridesetak godina to je selo imalo zvonara, ali budući da sada tamo nitko ne živi, nego samo ljudi dolaze na kraće boravke u vikend-naselje, i zvono je utihnulo. U seoskom zvoniku u Gornjem Predrijevu nedavno je instalirano električno zvono, pa sada nije potreban zvonar da bi se iz zvonika označavalo podne. Na tom poslu upravo je Dvojak bio angažiran kao predsjednik Vijeća Mjesnog odbora, pa je predložio i župniku u Martincima, čijoj župi pripadaju i Drvljance, da isto učine i u tom selu. Kaže, bilo bi mu drago da opet čuje zvono s druge strane Drave.

Kad Dvojak putuje u spomenutih 2,5 km udaljene prekodravske Drvljance, on mora iz Slatine ili Gornjeg Predrijeva, preko Gradine, Lukača i Terezinog Polja u Hrvatskoj te Barcsa, Potonje i Martinaca u Mađarskoj, automobilom prijeći oko 90 km. Zato se već desetljećima raspravlja o inicijativi da se kod Sopja sagradi most preko rijeke Drave koji bi putovanje od Sopja do Drvljanaca vremenski umjesto sadašnjih sat i pol sveo na samo nekoliko minuta.Sa svojim sunarodnjacima u matičnoj domovini povezuje ih svetkovina Presvetog Srca Isusova i folklorna kulturno-zabavna manifestacija Dravsko proljeće, koju je Općina Sopje pokrenula prije 13 godina radi očuvanja kulture i tradicije hrvatskoga stanovništva s obje strane rijeke Drave.

Petar Žarković
GRANICA U DRAVI
Značajnu ulogu u povezivanju Hrvata s lijeve i desne obale Drave EU projektima za mlade ima Franjo (Ferenc) Barić iz Martinaca, koji je do umirovljenja bio voditelj Carinske ispostave u Barcsu. On je u Drvljancima kupio i obnovio kuću, pa i on dolazi na proslavu Srca Isusova. Zanimljivo je da kod Drvljanaca državna granica između Mađarske i Hrvatske ne prolazi sredinom rijeke Drave, nego je na lijevoj obali, tako da je i preko rijeke hrvatsko područje. Barićeva kuća samo je stotinjak metara udaljena od državne granice. Osim aktivnog Barića, inicijativu zdušno podržava i Jozo Solga, glasnogovornik hrvatske manjine u Mađarskom parlamentu. Dvije države do sada nisu iskoristile ni mogućnost prekogranične suradnje u korištenju sredstava EU fondova za izgradnju mosta.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana