Novosti
NAJAVA IZ VLADE NA KONFERENCIJI O DEMOGRAFIJI

Do kraja srpnja nove mjere za manje oporezivanje rada
Objavljeno 16. srpnja, 2019.
Zdravko Marić: Dio izmjena ide s prvim danima 2020., a dio bi mogao i ranije

Ministar financija Zdravko Marić najavio je u ponedjeljak da će do kraja srpnja predstaviti novi set mjera za porezno rasterećenje rada. Marić je to rekao odgovarajući na pitanja novinara na marginama međunarodne konferencije "Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi" u organizaciji Hrvatske narodne banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

Kazao je da će u novom setu mjera fokus biti na pronalaženju dodatnog prostora gdje bi se moglo rasteretiti oporezivanje rada, pri čemu napominje da su, kada je riječ o porezu na dohodak i porezu na dobit u dosadašnjim krugovima porezne reforme, postignuti najbolji povratni efekti na gospodarski rast.

Podizanje plaća
Nije želio otkriti kako će te konkretne mjere izgledati, s obzirom na to da još nije završena analiza i preporuke s kojima će ići prema predsjedniku Vlade. Marić napominje da osim mjera koje imaju dugoročan efekt, postoje i one koje imaju instantan efekt, a kako se u različitim sferama pokušavaju pronaći one koje će značiti dodatnu stimulaciju za poslodavce, koja bi mogla značiti i podizanje plaća radnicima. Na pitanje hoće li rasterećenje krenuti odmah ili će se čekati 2020., ministar financija kazao je da zakonske izmjene, ako do njih dođe, idu s prvim danom godine, a one stvari koje se mogu rješavati s podzakonskim aktima, to može biti i ranije.

Na konferenciji "Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi" guverner HNB-a Boris Vujčić poručio je da je nedostatak kvalificirane radne snage postao glavna prepreka rastu u mnogim zemljama, pa je tako nužno stvarati okruženje koje će poticati ostanak talentiranih pojedinaca. Konferencija je usredotočena na tržište rada i demografske izazove, budućnost rada i politike potrebne za održiv gospodarski rast i dostizanje razine dohotka razvijenih zemalja zapadne Europe. Vujčić je kazao i da je razumijevanje veza između demografije, radnih mjesta i rasta tema koja je sve važnija za zemlje srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE), jer radna snaga, čiji se broj ubrzano smanjuje, potiče tendenciju smanjenja potencijala za hvatanje koraka s ostatkom Europe. U isto vrijeme, kaže Vujčić, tema je relevantna i za mnoge druge zemlje koje su pogođene starenjem stanovništva, kao i ekonomskom migracijom. Kako napominje, s obzirom na učinkovitije javne zdravstvene sustave i niže stope plodnosti, prosječni europski građanin danas je stariji nego "u ne tako dalekoj prošlosti", pri čemu se srednja dob u EU-u od početka stoljeća povećala za 4,5 godina. Za manje razvijene europske zemlje izazov starenja stanovništva povezan je i s izazovom vanjske migracije, a ta kombinacija stvara im velike strukturne probleme, pri čemu ne samo da ugrožava održivost mirovinskih i zdravstvenih sustava već može utjecati i na njihov potencijalni rast, upozorava Vujčić. Tijekom posljednje produljene recesije u Europi su se dogodile znatne migracije, a radnici su se preselili iz zemalja koje su najviše pogođene krizom u one naprednije. "Danas, kada dolazi do gospodarskog oporavka diljem kontinenta, nedostatak kvalificirane radne snage postao je glavna prepreka rastu u mnogim zemljama. Prema istraživanju EIB-a iz 2018. godine, tvrtke u CESEE-u smatraju da je ograničena dostupnost kvalificirane radne snage jedna od najvećih prepreka ulaganjima", ističe Vujčić.

Poticaj za ostanak
U tom kontekstu, poručuje, stvaranje i očuvanje kvalificirane radne snage pojavilo se kao ključni cilj za kreatore politike u tim zemljama. "Njegovo postizanje zahtijeva stvaranje okruženja u kojemu će talentirani pojedinci biti motivirani ostati i raditi u svojoj domovini. Povećanje plaća do dovoljno visoke razine u tim zemljama samo je dio rješenja s obzirom na to da je važan čimbenik i sigurnost zaposlenja, bez kojeg, unatoč i dovoljno visokoj plaći, brojni napuštaju pojedine zemlje", kaže čelnik HNB-a.

Vujčić napominje da postoje i brojne mjere koje nadilaze politike tržišta rada i mogu pružiti prave poticaje za ostanak radne snage, a odnose se primjerice na priuštivo stanovanje i obrazovanje.

- Konkretno, provedba reformi za usklađivanje ishoda obrazovnog sustava s potrebama korporativnog sektora neće samo pridonijeti izgradnji vještih i motiviranih zaposlenika, već će također smanjiti vjerojatnost da će takva radna snaga dugo vremena ostati nezaposlena i tako postati očajna i obeshrabrena - poručio je Vujčić.

HINA/D.Pav.
Andrej Plenković

predsjednik Vlade RH

Suficit unatoč poreznom rasterećenju

Premijer Andrej Plenković izjavio je kako porezno rasterećenje za mandata aktualne vlade iznosi 8,5 milijardi kuna, te kako se unatoč tome ostvaruje proračunski višak. Plenković je nakon otvaranja konferencije rekao kako će se, uz sve trendove, truditi da suficit imamo i ove godine. “Kao Vlada trošimo onoliko, pa i manje, od onog što uprihodimo. Dakle, dobro gospodarimo i prekinuli smo trend zaduživanja. Vjerujem da će ti učinci imati pozitivne posljedice na hrvatsko gospodarstvo i proračun”, rekao je Plenković. Po pitanju učinka od smanjenja opće stope PDV-a, koje na snagu stupa 1. siječnja 2020., rekao je da svi koji su u sustavu trebaju biti korektni, ali je pitanje hoće li to i biti. Premijer je poručio u svom govoru da je demografski izazov ključno pitanje za opstanak hrvatskog naroda, istaknuvši kako su Vladine mjere postigle prve rezultate, pa je tako u 2018. bilo 400 novorođene djece više no godinu prije. Kada je riječ o nedostatku radne snage, Plenković podsjeća da u 26 od 27 drugih članica EU-a hrvatski građani imaju slobodu kretanja i rada, što ima svoj utjecaj na demografiju. Dodaje i da Vlada želi “pokrenuti” što više građana koji se nalaze na zavodu za zapošljavanje.
PRIJE ĆE OSTARJETI NEGO SE OBOGATITI
Zamjenik glavne direktorice MMF-a Tao Zhang iznio je podatke iz novog MMF-ova istraživanja koje pokazuje da će se populacija u zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe, isključujući Tursku, zbog starenja i migracija do 2050. suočiti s 12-postotnim padom broja stanovnika. Smanjenje broja radne snage u sljedeća tri desetljeća moglo bi biti još snažnije te dosegnuti 25 posto, a Zhang napominje da to znači da će radna populacija morati podržavati više no dvostruko veći broj starijih osoba no što to trenutno čini. “Ti demografski izazovi mogli bi znatno usporiti gospodarski rast. Smanjenje ponude rada i niža produktivnost starijih radnika, zajedno s većim pritiskom na javne financije, mogli bi zemlje stajati oko jedan posto BDP-a godišnje”, upozorava Zhang. Zhang kaže da se zemlje regije suočavaju s demografskim izazovima u ranijem stupnju razvijenosti u odnosu prema bogatim zapadnim zemljama, čime im prijeti da prije ostare no što postanu bogate. Kao jedno od rješenja za ublažavanje tih pritisaka ističe povećanje broja i učinkovitosti radne snage.
12

posto manje stanovnika mogle bi imati zemlje srednje, istočne i jugoistočne Europe, isključujući Tursku, zbog starenja i migracija do 2050.
Možda ste propustili...

POTENCIJALNI PREDSJEDNIČKI KANDIDAT MISLAV KOLAKUŠIĆ

"Hrvati su politički nepismeni"

SINDIKATI NE ODUSTAJU OD ZAHTJEVA

Novi prosvjed u vrijeme Kongresa EPP-a?

Najčitanije iz rubrike