Koliko god ne voljeli hladnije vrijeme tijekom ljeta, a koje podsjeća na kraj kolovoza, temperature koje su ovih dana tome slične itekako pomažu alergičnima na trave i korov. Potvrđuje to i doc. dr. sc. Višnja Prus, voditeljica Zavoda za reumatologiju, kliničku imunologiju i alergologiju osječkog Kliničkog bolničkog centra Osijek, dodajući da je Osječane koji su alergični na korov ambrozije spasilo vrijeme proteklih dana, jer je izazvalo manju koncentraciju te peludi. Štoviše, trenutačno se nalazimo, kaže, između sezone cvjetanja trava i korova. Drveće počinje u proljeće, kaže, vrijeme za trave je svibanj i lipanj, no to ne znači ujedno i potpuno zatišje, jer je dosta osoba s cjelogodišnjim alergijama.

- Još uvijek nije krenula ambrozija, nju očekujemo krajem mjeseca, a kako je vidljivo, raste svugdje i bit će je dosta. Ipak, sad imamo dosta kožnih osipa i to radi brojnih uzročnika, počevši od hrane, sunca, lijekova, uboda kukaca i sl., pojašnjava dr. Prus - dodajući da se osipi, odnosno urtikariji s Objedinjenog hitnog bolničkog prijema usmjeravaju u Zavod radi obrade. Neke će obrade, kaže naša sugovornica, biti odrađene tek ujesen, odnosno kad je rizik ispitivanja najmanji, no poznato joj je da se s pacijentima koji dobivaju kožne osipe susreću ne samo u Zavodu, nego i liječnici obiteljske medicine, i to često.

- Sad nije vrijeme testiranja, jer je u ovo vrijeme povećan rizik od neželjenih reakcija. Osim toga, u vrijeme cvjetanja ne možemo znati na što testirate određenu osobu, odnosno ne možemo znati na što je netko osjetljiv. S druge strane, ako su reakcije svježe, obrada nije moguća jer se one obavljaju u mirnoj fazi bolesti, kad je osoba bez lijekova. Čak i ako se radi analiza iz krvi, odnosno „in vitro”, potrebno je pričekati rezultat - pojašnjava dr. Prus, ističući da su moguće i tzv. unakrsne reakcije kod dijela osoba. To konkretno znači da netko može odreagirati na nekakvu hranu, a da je zapravo alergičan na određenu vrstu drveća. Tako osobe osjetljive na brezu mogu dobiti alergiju na jabuku, ili krumpir, i to na način da osjete peckanje u ustima, svrbež u ušima, ili oticanje usana. Onaj tko je alergičan na ambroziju može dobiti alergijsku reakciju nakon što pojede kivi, ili lubenicu, dok osobe osjetljive na lateks mogu dobiti alergiju na bananu. Stoga je nerijetko potrebno uzeti dobru anamnezu pacijenta i podatke kako bi se što bolje detektirao uzrok.

Ne treba zaboraviti ni reakciju na lijekove. Primjerice lijekovi za tlak mogu izazvati oticanje usana ili teže disanje. Kod osoba sklonih alergijskim reakcijama lijekovi s acetilsalicilnom kiselinom mogu isprovocirati alergijske reakcije, baš kao i nesteroidni reumatici. Stoga je nužno da osjetljive osobe, u dogovoru sa svojim odabranim liječnikom i kliničkim farmakologom dogovori koje lijekove može koristiti.

- Starije osobe sklonije su alergijskim reakcijama jer češće uzimaju lijekove, pa su moguće interakcije tih lijekova. Izgubilo se pravilo da su alergične uglavnom mlađe osobe - zaključuje dr. Prus.