Novosti
VEĆA PRAVA NA UPORABU JEZIKA I PISMA

Odluka Ustavnog suda vraća u Vukovar ćirilične natpise?
Objavljeno 13. srpnja, 2019.
Šeparović: Zabrinjava što nisu donesene odluke o pravima srpske nacionalne manjine

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović na konferenciji za novinare, na kojoj je objavio nekoliko odluka za koje smatra da pobuđuju velik interes javnosti, između ostaloga obrazložio je i odluku zbog koje će vukovarski Srbi ostvarivati veća prava na uporabu jezika i pisma, a riječ je o ukidanju određenih članaka iz Statuta Grada Vukovara.

Šota: Odnosi bolji
Tako je ukinuta statutarna odredba u dijelu koji se odnosi na prava srpskih vijećnika u Gradskom vijeću pa im se materijali za rad na srpskom jeziku i ćirilici moraju osigurati i na usmeni, a ne samo pismeni zahtjev kao prije. Isto je i s dostavom prijepisa pojedinog predmeta, propisa, akta ili isprava. Istovremeno Ustavni sud nije prihvatio zahtjev u odnosu prema odredbi statutarne odluke kojom je propisano da se kolektivna prava srpske nacionalne manjine na području Vukovara "osiguravaju kad se steknu uvjeti" ističući kako se to ne može odgađati unedogled bez navođenja razloga.

Šeparović je kazao da Ustavni sud zabrinjava što Gradsko vijeće Vukovara nije donijelo odluke o pravima pripadnika srpske nacionalne manjine. Stoga je Vijeću Ustavni sud naredio da u listopadu postupi prema vlastitom statutu i zakonu i donese odluke i o tome obavijesti taj sud. "U listopadu moraju vidjeti koja se od prava individualnih i kolektivnih, s obzirom na dostignut stupanj snošljivosti i dijaloga, mogu proširiti i o tome donijeti odluku. Ako Ustavni sud bude smatrao da to nije u skladu s Ustavnim zakonom, zadržao si je mogućnost da je ukine", kazao je Šeparović. Iako to nije izrijekom navedeno, na novinarsko pitanje potvrdio je da je među tim odlukama i ona o ćiriličnim natpisima u Vukovaru.

Komentirajući odluku Ustavnog suda, predsjednik Gradskog vijeća Vukovara Tomislav Šota (HDZ) izjavio je kako prava Srba u tom gradu nisu ugrožena dodajući kako je posljednjih godina došlo do normalizacije odnosa između većinskog naroda i pripadnika srpske manjine, ali i uspostavljanja korektne suradnje s političkim strankama sa srpskim predznakom. "Na zahtjev vijećnika srpske nacionalnosti svi materijali za sjednice Gradskoga vijeća im se posljednje dvije godine dostavljaju i na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Za to je Grad Vukovar osigurao sredstva u proračunu, a svi koji redovito prate naše sjednice znaju kako vodim računa da ih ne zakažem na pravoslavni blagdan", rekao je Šota dodajući kako pripadnici srpske manjine u gradu na Dunavu ostvaruju sva prava koja su im zajamčena pozitivnim zakonskim propisima. Istaknuo je kako bi bilo dobro da se politički predstavnici Srba uključe u obilježavanje značajnih obljetnica i datuma, čime bi se učinili dodatni pomaci u poboljšanju međunacionalnih odnosa.

Dogradonačelnik Vukovara iz redova srpske manjine Srđan Milaković (DSS) ocijenio je kako odluka Ustavnog suda ništa bitno neće promijeniti. "Nakon osam godina od provedenog popisa stanovnika još uvijek razgovaramo u kojem će obujmu biti primijenjen Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, kada je riječ o srpskom jeziku i ćiriličnom pismu u Vukovaru. Nekoliko smo puta imali ‘loptanje‘ od Gradskoga vijeća preko Ministarstva uprave do Ustavnog suda i opet imamo istu priču - sve se vraća na Grad Vukovar", naveo je Milaković.

Karamarkov slučaj
Miroslav Šeparović obrazložio je i usvajanje ustavne tužbe bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka. Ustvrdio je da upravni sudovi nisu odgovorili na njegove prigovore o zaključku Povjerenstva o sprječavanju sukoba interesa u slučaju "savjetnica" zbog kojega je Karamarko otišao s političkih dužnosti, čime su mu povrijedili ustavna prava. Šeparović je, odgovarajući na pitanja, kazao da je laičkim riječima Karamarkov slučaj vraćen na ponovno odlučivanje jer Karamarko i njegovi odvjetnici od upravnih sudova nisu dobili odgovore na postavljena pitanja. Sudovi time nisu izvršili svoju ulogu nadzora nad zakonitosti akata upravnih tijela, u ovom slučaju Povjerenstva o suzbijanju sukoba interesa, čijom se odlukom Ustavni sud nije bavio. Šeparović je odbacio i medijska nagađanja da će odluka u Karamarkovu slučaju pomoći premijeru Andreju Plenkoviću.

- Odluka neće pomoći ni odmoći Plenkoviću, ali ni nikom drugom. Svaki dužnosnik ima pravo na pravičan postupak i da se u njegovu slučaju donese zakonita odluka. Ne samo da nismo doveli u pitanje načela djelovanja Povjerenstva nego smo ih afirmirali - kazao je Šeparović.

Igor Bošnjak/Dragana Korpoš/Hina
Granice kritike šire su kod političara
Ustavni sud zauzeo je načelna stajališta prema kojima su granice prihvatljive kritike šire u slučaju političara nego kod privatnih osoba. “Kada je sporna izjava dana u kontekstu političke debate o pitanju od javnog interesa, prihvatljiva su samo najnužnija ograničenja slobode govora jer je sloboda političke debate u samoj srži koncepta demokratskog društva”, ističe Ustavni sud u svojim načelnim stajalištima u odnosu prema zaštiti prava na slobodu mišljenja i izražavanja misli.

“Za razliku od privatnih osoba, političar je neizbježno i svjesno otvoreniji za pomno ispitivanje svake njegove ili njezine riječi i djela te sukladno tome mora iskazivati veći stupanj tolerancije”, stajalište je Ustavnog suda. Pojašnjavajući stajalište suda, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kazao je kako ‘’sloboda izražavanja može biti ograničena samo ako je to nužno u demokratskom društvu, što su nužni utvrditi sudovi u pojedinačnim slučajevima.” Pritom je dodao da sloboda medija predstavlja jedan od temelja svakog demokratskog društva.
NOVAKOVIĆ: NIJE PONIŠTEN SUKOB INTERESA
Predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novaković izjavila je u petak da Ustavni sud nije poništio njihovu odluku iz lipnja 2016. prema kojoj je bivši predsjednik HDZ-a i potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko bio u sukobu interesa, već je ukinuo odluke upravnih sudova koji nisu dovoljno jasno objasnili zašto su potvrdili odluku Povjerenstva. Ustavni sud nije osporavao činjenično stanje utvrđeno u odluci niti je ulazio u primjenu materijalnog prava, već je ukinuo odluke upravnih sudova, obrazloživši da ti sudovi nisu dovoljno jasno objasnili zašto se slažu s odlukom Povjerenstva, rekla je Novaković novinarima.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa 15. lipnja 2016. utvrdilo je da je Karamarko bio u sukobu interesa jer je iznosio osobne stavove i prijedloge kojima se zalagao za povlačenje Hrvatske iz arbitražnih postupaka s MOL-om, osobito na sastanku Vijeća za suradnju održanom 5. svibnja 2016. između predstavnika Domoljubne koalicije i Mosta. Slučaj je otvoren nakon što se doznalo da je njegova supruga Ana Karamarko imala ugovor s tvrtkom Josipa Petrovića koji je zastupnik i savjetnik MOL-a, a s kojim je hrvatska država zbog Ine u dva postupka arbitraže.
VUKOVAR ODLUKU MORA DONIJETI U LISTOPADU