Magazin
TEMA TJEDNA: NOVA EUROPSKA UNIJA (I.)

Odrađen dobar posao, ugled Hrvatske porastao
Objavljeno 13. srpnja, 2019.
MORAMO BITI SPREMNI: PREDSJEDANJE EU-om BIT ĆE NAJODGOVORNIJA ZADAĆA HRVATSKE OTKAKO JE ČLANICA UNIJE

Nemamo drugog izbora nego vjerovati u ujedinjenu Europu. Ne želim to reći rezignirano. Ujedinjavanje Europe može se promatrati istovremeno s velikim zanimanjem, ali i s dozom rezigniranosti. Mnoge stvari ne razumijemo, nemamo čak ni razvijen pojmovnik kojim bismo objasnili kako je moguće da budemo svi zajedno, a da pritom svatko može biti i sam.

Tim je riječima slavni mađarski pisac Peter Esterhazi u jednom svom medijskom istupu prokomentirao pojam europskog zajedništva. Jedan je pak drugi pisac, naše gore list, slavni Antun Gustav Matoš, o Europi svoga doba ovako zborio: "Vi dobro znate, da je ponajveća naša strast Evropa, Zapad, Evropa umjetnosti, znanja i slobode, pa ako danas slušamo s poštovanjem svaki novi zvuk te velike kulturne simfonije, ne radimo li isto, što su činili najbolji naši literarni prethodnici? Mi nismo samo Hrvati; mi smo i Evropljani, i kad je najveća Europa upravo ona, koja je manje Kina u kulturnom pogledu, što da mi svoju glupost i indolentnost upašemo manastirskom ekskluzivnošću? Zar nije i domovina obrazovanja g. Šegvića izvan Hrvatske, u antinacionalnom, papskom, latinskom Rimu? Nije li Carlyle đak njemački, Nietzsche francuski, Taine engleski kao Voltaire, Montesquieu i Lessing. Nisu li književne struje u Evropi, o kojima tako prezrivo besjedi naš kritičar, cirkulacija evropske krvi, putovanje velikih misli iz naroda u narod? Nijesu li i naši ‘stari‘ imitatori i učenici Evrope, većinom Njemačke, đaci Evrope drugoga ranga, dok mi, upravo ja, više simpatišem Francuskoj i Engleskoj." Izvadak je to iz knjige "Kristali duha. Misli i pogledi Antuna Gustava Matoša", koja je 2004. objavljena u nakladi Školske knjige. Knjigu su uredili velikani hrvatske kulture, dr. Mate Ujević i akademik Dubravko Jelčić.

RASPORED VLASTI
Također je danas poučno sjetiti se još jedne izjave, zapravo jednog od postulata iz glasovite Deklaracije Roberta Schumana, francuskog ministra vanjskih poslova, koji je 9. svibnja 1950. u tom povijesnom dokumentu uz ostalo zapisao sljedeće: "Europa se neće stvoriti odjednom ili prema jednom jedinstvenom planu. Izgradit će se putem konkretnih postignuća koja će prvo stvoriti istinsku solidarnost. Ujedinjavanje nacija Europe zahtijeva uklanjanje prastarog neprijateljstva između Francuske i Njemačke. Svaka mjera koja se poduzme mora se, u prvom redu, odnositi na ove dvije zemlje." Schumanovom deklaracijom stvorena je Europska zajednica za ugljen i čelik, koja je bila prva u nizu nadnacionalnih europskih institucija iz kojih je poslije nastala današnja Europska unija. Države osnivačice EZUČ-a bile su Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg. Ostalo je povijest...

I ta se povijest, reći će mnogi, napose euroskeptici svih boja i parola, uključujući i glasne zagovaratelje Brexita, ponavlja i traje već 69 godina, jer u Europskoj uniji i dalje vrijedi "pravilo" da o svemu odlučuju Francuska i Njemačka, bez obzira na to koliko svi skupa u EU-u govorili o ravnopravnosti, transparentnosti donošenja odluka i u konačnici uvažavanja rezultata izbora kao temeljnog oblika europskog parlamentarizma. Drugim riječima, koliko se god nedavni višednevni pregovori i dogovori oko čelnih ljudi institucija EU-a naizgled doimali demokratičnim procesom, ipak su na kraju noći svoje favorite uspjeli nametnuti Macron i Merkel, bez obzira na to što se činilo da je Merkel poražena jer Pučanima nije prošao Manfred Weber za šefa Europske komisije. Ali da su eto i u ovoj prigodi odlučivale Francuska i Njemačka, u to nama nikakve dvojbe.

Ono što je u cijeloj toj novoj-staroj europskoj postizbornoj priči važno istaknuti svakako je, osim novog saziva parlamenta, i (ne)očekivani sastav novih čelnika (čelnica) glavnih EU institucija poput Europske komisije, Vijeća Europe i Europske (EU) banke. Podsjetimo, njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen izabrana je za predsjednicu Europske komisije gdje nasljeđuje Jean-Claudea Junckera. Ona je "učenica" Angele Merkel, pa se ne može baš tvrditi da je još uvijek aktualna njemačka kancelarka poražena u tom i takvom preslagivanju i ulagivanju. David Sassoli postao je predsjednik Europskog parlamenta. Za novog predsjednika Europskog vijeća izabran je belgijski premijer Charles Michel, dok je Christine Lagarde (Macronov izabor!) postavljena na čelo Europske središnje banke. Josep Borell bit će visoki povjerenik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a.

U tom uglednom i moćnom društvu participira i Republika Hrvatska izborom Marije Pejčinović Burić, ministrice vanjskih poslova, za glavnu tajnicu Vijeća Europe. To je ne samo osobni trijumf Pejčinović Burić nego i trijumf hrvatske diplomacije i hrvatske države, Republike Hrvatske kao ugledne članice Europske unije, katastrofičarima "iz naših sokaka" glede i unatoč. Do toga se nije došlo preko noći, usputnim lobiranjem i improvizacijama, nego sustavnim diplomatskim i državničkim aktivnostima u kojima je očekivano vodeću ulogu odigrao premijer Andrej Plenković, što pak nije dobro "sjelo na želudac" oporbenim populistima koji premijeru demagoški konstantno spočitavaju da vodi više računa o svome položaju u EU-u nego o Hrvatskoj, čiji je premijer.

No pustimo po strani "dežurne zvončare", koji su, usput rečeno, sad vjerojatno zadovoljni što je ministar Kuščević dao ostavku, iako ih ni to neće spriječiti da napadaju Vladu i premijera s "novim argumentima". Vratimo se dakle Europi, odnosno Europskoj uniji, u kojoj Republiku Hrvatsku od 1. siječnja 2020. godine čeka najveći izazov otkako je prije šest godina postala punopravna članica EU-a. Hrvatsko predsjedanje EU-om između ostalog bit će posebno i po tome što se vremenski podudara s obljetnicom u kojoj se slavi 70 godina Unije!

GODINA NOVE NADE
S poraslim ugledom u Europskoj uniji nakon provedenih izbora za čelna mjesta u glavnim institucijama, RH sad ima šansu u preostalih pet i pol mjeseci ozbiljno se i profesionalno u cijelosti pripremiti za preuzimanje od Finske predsjedanja EU-om za razdoblje od 1. siječnja do 31. lipnja 2020. godine. Svaka neodgovornost, improvizacija i površnost glede te odgovorne zadaće koja čeka Hrvatsku mogle bi nas skupo stajati. S druge pak strane, ako se dobro pripremimo, i infrastrukturno (zgrada NSK, lokacija budućeg EU kongresnog centra), i kadrovski, i planski, i programski, odrađeni šestomjesečni mandat predsjedanja bit će dodatni uspjeh Hrvatske i kao samostalne i neovisne države i kao ugledne članice Europske unije.

U međuvremenu, do kraja 2019. godine, EU će biti također pred velikim izazovima, prije svega zbog Brexita, pa se treba nadati kao će taj problem biti riješen prije negoli RH od siječnja počne predsjedanje Unijom. Također će do kraja godine biti govora o odnosima Unije i Rusije, Unije i SAD-a, EU će se i dalje baviti migrantskom krizom koja, čini se, iznova eskalira, kao i problemom proširenja Unije novim članicama u doglednoj budućnosti, napose zemljama iz bližeg ili daljeg hrvatskog okruženja - Srbije, BiH, Crne Gore, Makedonije.Za Hrvatsku će važno pitanje, kako do kraja ove godine tako i nakon preuzimanja predsjedanja, biti i ulazak u šengensku zonu te uvođenje eura u monetarni sustav RH, posebno nakon što će se tijekom siječnja i veljače 2020. u EU-u raspravljati o donošenju financijskog okvira za iduće razdoblje. Uz sve to ne treba podcijeni ni mogućnosti izbijanja nekih drugih kriza (Grča, opet, nakon odlaska Ciprasa!?), pa čak i eventualne parlamentarne krize u Uniji, ako desne i lijeve opcije budu čvrsto ukopane u svojim ideološkim rovovima na štetu europskog zajedništva. Kad se sve zbroji i oduzme, idućih pet i pol mjeseci, a još više idućih pet godina, pokazat će koliko je EU sposoban za oporavak, za uspostavu novih odnosa, za okretanje budućnosti i odmak od traumatične prošlosti, s novim snagama (izabrani čelnici institucija) i novim poletom. Drugim riječima, svim problemima unatoč, Europska unija svoj opstanak i napredak i dalje ima u svojim rukama.
Piše: Darko JERKOVIĆ
Ofenziva zelenih
Trgovinski sporazumi postali su vruća politička tema proteklog petogodišnjeg mandata Europskog parlamenta, uključujući rasprave o pitanjima sigurnosti hrane pa sve do klimatskih promjena. Od promjene zakona 2009. godine kojom je Europski parlament dobio ovlast odobravanja trgovinskih sporazuma, usvojen je niz mjera za promicanje održivog razvoja i izmijenjen je sustav rješavanja sporova između ulagača i država. Uspon zelenih, tzv. “Greta efekt”, nazvan po mladoj švedskoj klimatskoj aktivistici, te ulazak stranke francuskog predsjednika Emmannuela Macrona u Europski parlament, vjerojatno će rezultirati defenzivnijom i pojačano klimatski orijentiranom trgovinskom politikom Europske unije. Na dnevnom redu EU-a mogli bi se naći i trgovinski sporazumi s latinoameričkim blokom Mercosur te s Australijom, Novim Zelandom i Indonezijom. EU možda čeka i sporazum o trgovini s Velikom Britanijom nakon Brexita, kao i onaj koji predviđa određena ograničenja u razmjeni sa SAD-om. Iz Komisije su poručili da pregovori s Washingtonom, koji nisu usmjereni na sklapanje kompletnog trgovinskog sporazuma, ne opravdavaju nametanje dodatnih obveza na područjima poput zaštite okoliša. Švedska ministrica trgovine Ann Linde izjavila je kako su njezini socijaldemokrati bazirali predizbornu kampanju na obećanju da će se sporazumi o slobodnoj trgovini sklapati samo s partnerima koji su potpisali Pariški sporazum o klimi i koji se zauzimaju za ukidanje uvoznih carina na ekološke proizvode. Linde se nada da će upravo zaštita okoliša biti ključna tema novog sastava Europskog parlamenta, djelomično inspiriranog 16-godišnjom švedskom klimatskom aktivisticom Gretom Thunberg.

TONINO PICULA

ŠIRENJE SCHENGENA, A NE PODIZANJE BARIJERA

 

Novi saziv Europskog parlamenta odražava u velikoj mjeri neizvjesnosti i izazove s kojima se Europska unija suočavala tijekom prethodnih pet godina, poput rasta nejednakosti među građanima i regijama EU-a koja je nastala kao posljedica Velike recesije i neadekvatnih odgovora na nju, pa sve do pitanja sigurnosti zbog migracija i utjecaja vanjskih sila koje jak EU vide kao prepreku svojim vanjskopolitičkim interesima - kaže Tonino Picula, te dodaje:

- Za Europski parlament realno je reći da je riječ o novom parlamentu, jer više od šezdeset posto zastupnika izabrano je u svoj prvi mandat. Nadalje, glavne grupacije u EP-u, Socijalisti i demokrati s jedne i Europska pučka stranka s druge strane, više zajednički ne tvore apsolutnu većinu zastupnika, što je otvorilo nove, nikad izazovnije pregovore o čelnim mjestima institucija EU-a. No prva je velika žrtva takvih rezultata izbora bio sustav vodećeg kandidata, odnosno ‘spitzenkandidata‘, za mjesto šefa EK. Dobili smo relativno nepoznatu kandidatkinju Ursulu von der Leyen, kojoj je glavna preporuka to da je osoba od povjerenja njemačke kancelarke Angele Merkel. U trenutku kad razgovaramo, uopće nije sigurno hoće li Von der Leyen uopće u Europskom parlamentu potvrditi svoj mandat. Naime, EP je prije izbora usvojio rezoluciju kojom najavljuje da neće potvrditi kandidata koji nije prošao kroz ‘spitzenkandidat‘ sustav, a izostanak podrške najavili su i njemački socijaldemokrati u EP-u. To pak prijeti stabilnosti koalicije CDU/CSU i SPD u njemačkoj saveznoj vladi, stoga s finalnim zaključcima treba pričekati.

S tim u vezi - što očekivati od politike Unije u idućem petogodišnjem razdoblju, koji su i kakvi prioriteti?

- Realno je očekivati da će se Europska unija tijekom sljedećih pet godina više baviti sobom, odnosno da će razne političke grupacije unutar Unije pokušati na dnevni red stavljati teme koje same smatraju najvažnijima i na taj će način, nekad svjesno, a nekad nesvjesno, oblikovati budućnost Unije i kratkoročno i dugoročno. Upravo će načini na koje će glavni politički blokovi i blokovi zemalja oblikovati rješenja na pitanja rastuće nejednakosti među građanima i regijama EU biti presudni za budućnost unije kao saveza država. Izgledno je da će među temama dominirati i politike zaštite okoliša i energetske tranzicije, gdje ću se nastaviti angažirati u projektima energetske tranzicije otoka, za koju smatram da mora biti proširena i na druga, ruralna područja EU-a. Osobno, tijekom svojeg mandata u Odboru za regionalnu politiku planiram puno raditi upravo na pitanju očuvanja kohezijske politike kao alata presudnog za smanjenje tih nejednakosti, a u svojstvu koordinatora parlamentarne grupacije socijalista i demokrata u Odboru za vanjske poslove na promicanju socijaldemokratskih politika kako bi Uniju učinili vjerodostojnijom i humanijom, te kako bi ojačala svoju poziciju globalnog lidera. To uključuje i dalji aktivan rad na zagovaranju politike proširenja EU-a, da Hrvatska na svim svojim granicama dobije druge članice EU-a.

RH i ulazak u eurozonu, ulazak u Schengen, ide li sve to očekivanim tempom?

- Hrvatska narodna banka i Vlada RH pokrenule su postupak za primanje Hrvatske u eurozonu bez sveobuhvatne javne rasprave koja bi uključila sve zainteresirane strane, kao i bez detaljno argumentirane analize potencijalnih koristi ili šteta od ulaska u eurozonu za hrvatske kompanije i građane. Sva je dosadašnja komunikacija o toj temi održavana u uskom krugu zagovornika što skorijeg ulaska u eurozonu, većinom povezanih s Hrvatskom narodnom bankom, a koji su mahom regrutirani iz redova zaposlenika komercijalnih banaka, koje su u stranom vlasništvu.

Čak i da su svi kratkoročni i dugoročni učinci ulaska RH u eurozonu pozitivni, što nažalost nismo imali priliku čuti, riječ je o političkoj odluci koja mora biti demokratski utemeljena. Iako smo ulaskom u EU pristali i na uvođenje eura i ja nisam protivnik ulaska u eurozonu, taj manjak transparentnosti ne pridonosi legitimnosti cijelog postupka. Uspostava šengenskog prostora, kojim je građanima EU-a omogućeno kretanje bez graničnih kontrola unutar područja, jedno je od velikih postignuća koje odražava najviše vrijednosti kojima EU teži. Hrvatska već jest članica Schengenskog informativnog sustava u kojem naša pogranična kontrola obavlja izniman posao i ima podršku za ulazak u šengensko područje nakon što ispuni zadane uvjete. No procedura nalaže da nakon dobivanja zelenog svjetla ulazak jednoglasnom odlukom potvrde i sve članice Europskog vijeća, za što se nadam da će se dogoditi uskoro. I dalje stojim pri stavu da je iznimno važno nastaviti provedbu šengenske stečevine, što pridonosi jačanju povjerenja među članicama šengenskog prostora. Prošlogodišnjim smo usvajanjem Zaključaka konferencije "Schengen - postignuća i očekivanja" poslali jasnu poruku da Schengen ne smije trpjeti zbog nedostatka pronalaženja zajedničkog pristupa rješavanju sigurnosnih i migrantskih pitanja. Budućnost Europske unije ovisi o nadograđenom, djelotvornom i proširenom Schengenu, a ne o međusobnom podizanju barijera između članica.

Što će RH dočekati kad počne predsjedati EU-om od siječnja 2020.?

- Hrvatsko predsjedanje dočekat će više-manje isti izazovi s kojima su se nosile zemlje predsjedateljice tijekom proteklih pet godina. Ono što je u prirodi Europske unije kao sustava, i što joj mnogi zamjeraju, ne bez osnova, to je sporost u donošenju odluka u kriznim situacijama. Riječ je o rijetkoj prilici da RH pokaže vodstvo na velikoj pozornici, da predloži konstruktivna rješenja za velike izazove Unije, kojima se trenutno ne nazire skori kraj, kao i da stekne veliko iskustvo u upravljanju koje će onda moći primijeniti i u nacionalnim politikama. Uz veliku vidljivost na međunarodnoj sceni, uspješan bi nam mandat uvelike pomogao da unaprijedimo političku kulturu, institucije i gospodarstvo i popravimo sada ne baš blistavu sliku na međunarodnoj sceni.

Teme poput otoka, ribarstva, transporta, zaštite pitke vode, politike proširenja, razvoja malih poljoprivrednika, obrtnika i poduzetnika, bržeg i boljeg korištenja EU fondova važne su za razvoj i napredovanje Hrvatske te svakako smatram da bi se na njih trebao staviti naglasak tijekom našeg predsjedanja Europskom unijom. S druge strane, propustimo li priliku da zablistamo, to će biti još jedan udarac za naše demokratske institucije, vladavinu prava i međunarodni ugled. (D.J.)

DUBRAVKA ŠUICA

OSTVARITI PRIORITETE I SPREMNO SE SUOČITI S NOVIM IZAZOVIMA

 

Prošlog smo tjedna u Strasbourgu konstituirali Europski parlament odabirom novog predsjednika te 14 potpredsjednika. Prijedlozi Vijeća za čelne pozicije europskih institucija su solidni, radi se o kandidatima s dugogodišnjim iskustvom u politici, međunarodnim odnosima, od lokalne do nacionalne razine - kaže Dubravka Šuica, te dodaje:

- Moram priznati da osobno žalim što se ovaj put nije "ostvario" koncept Spitzenkandidata, za kojeg mislim da je istinsko sredstvo demokratskog procesa, a naš je Spitzenkandidat Manfred Weber odradio vrhunski posao i na tome mu trebamo zahvaliti. No nakon pregovora Vijeće je izišlo s novim prijedlogom, a mi Pučani smo ga podržali! Ursula von der Leyen dobar je kandidat i važno je što će na čelu Komisije prvi put biti žena. Postignut je veliki kompromis oko odabira čelnika, a sljedećeg ćemo tjedna na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu glasovati o predsjednici Europske komisije.

TREBAMO BITI PONOSNI
Nakon provedenih izbora za Europski parlament, kao i izbora novih čelnika institucija EU-a, kakva će biti politika Europske unije, s kojim izazovima će se EU suočavati u nekoliko idućih godina?

- Brexit i rast populizma imali su veliki utjecaj na političku situaciju u Europskoj uniji, što se pokazalo i na izborima gdje su novi pokreti ipak zauzeli određeni dio političkog spektra. U nadolazećem razdoblju morat ćemo se boriti protiv populizma i antieuropskih pokreta, no u našem najvećem fokusu bit će naravno rast i razvoj gospodarstva, međunarodna suradnja, zaštita okoliša, digitalizacija, poljoprivredna i ribarstvena politika. Naravno, tu su pitanja sigurnosti, borbe protiv terorizma, jačanja granica, borbe za jednakost spolova, zaposlenost mladih. Širok je spektar tema na kojem moramo raditi i uvijek se prilagođavati aktualnom političkom trenutku, a na to smo spremni u idućem petogodišnjem razdoblju. Želim posebno istaknuti da će se Pučani, ali i ja osobno, dalje nastaviti zauzimati za borbu protiv raka konkretnim potezima na način da svakom građaninu bude dostupno visokokvalitetno liječenje, a cilj je povećati iznos novca u europskom proračunu za istraživanje i lijekove.

Jeste li zadovoljni izborom gđe Pejčinović Burić za glavnu tajnicu Vijeća Europe? Koliko je nakon svega, uključujući i aktivnost premijera Plenkovića, porastao ugled RH u Europskoj uniji?

- Izbor Marije Pejčinović Burić veliko je priznanje za cijelu Hrvatsku i rezultat mukotrpnog rada, dugogodišnjeg iskustva i truda za pozicioniranje Republike Hrvatske na europskoj i globalnoj političkoj sceni. Mislim da ćemo tek postati svjesni što takva pozicija znači za naš ugled u EU, ali i u svijetu. Naravno, izbor je uslijedio kao rezultat rada naše Vlade na čelu s premijerom Plenkovićem te vrhunskog poznavanja i razumijevanja europskih politika. Trebamo biti ponosni na ovaj rezultat i uvjereni da će Marija Pejčinović Burić obavljati izvrstan posao na čelu Vijeća Europe!

U DOBROM SMJERU
Hrvatska i ulazak u eurozonu, ulazak u Schengen, ide li sve to očekivanim tempom? Ispunjavamo li primjerice glede Schengena sve uvjete?

- Upravo su na dubrovačkom području prošlog mjeseca puštena u rad dva granična prijelaza, Vitaljina i Gornji Brgat, čime je Hrvatska do kraja ispunila četiri ključne preporuke u području nadzora vanjske granice, a Europska komisija je formalno zatvorenima označila četiri područja schengenskog acquisa: Schengenski informacijski sustav, policijska suradnja, pravosudna suradnja u kaznenim stvarima i zajednička vizna politika. Republika Hrvatska u ovom trenutku formalno ispunjava sve uvjete za članstvo u šengenskom području u sedam od ukupno osam područja schengenskog acquisa, a kako je najavljeno iz MUP-a, zatvaranje posljednjeg možemo uskoro očekivati. Naša Vlada, ministar Božinović, ali i cijela hrvatska policija rade izvrstan posao u očuvanju naših granica, što je vidljivo i iz Bruxellesa. Sve ide očekivanim tempom i vjerujem da uskoro možemo očekivati pristupanje Schengenu.

Što se tiče eurozone, kao što znate, prošlog četvrtka su pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) europskim institucijama uputili ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u ime Republike Hrvatske, čime je pokrenuta rana faza na putu prema uvođenju eura, a jučer su na sastanku Euroskupine u Bruxellesu ministri financija pozdravili obveze koje je Hrvatska navela u pismu. To je prvi formalni korak te dobar smjer kojim trebamo nastaviti.

VELIK ZADATAK
Od siječnja 2020. idućih šest mjeseci Hrvatska predsjeda EU-om? Što nas očekuje u tom razdoblju, treba se nadati da to više neće biti problem Brexita...

- Uzimajući u obzir ukupni efekt koji je rasprava o Brexitu ostavila na europsku političku scenu, a do formalnog istupanja Velike Britanije još nije ni došlo, može se očekivati da će i za vrijeme našeg predsjedanja to biti jedna od tema, ali svakako ne u fokusu. U fokusu našeg predsjedanja bit će proračun EU-a i višegodišnji financijski okvir, gospodarski rast i zapošljavanje, jačanje unutarnje i vanjske sigurnosti EU-a, energetska i prometna povezanost i proširenje Europske unije.

Čeka nas velik zadatak, posebice imajući na umu novu strukturu europskih institucija i novi mandat Europske komisije, no sigurna sam da smo spremni i da ćemo tijekom predsjedanja ostvariti naše prioritete, planove, ali i spremno se suočiti s izazovima na čelu Europe u tom trenutku. (D.J.)
Možda ste propustili...

ARAPSKE SJENE NAD EUROPOM

Usred zime treći val proljeća

INTERLIBER: ZAKLJUČNA PRIČA

U svijetu knjige i Hrvatska je svijet

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

EKSKLUZIVNO: PROF. DR. SC. ANITA PAVKOVIĆ, EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU

Stoljetna povijest neće se izbrisati: Banke će opstati, ali prilagođene modernom dobu!

2

ARAPSKE SJENE NAD EUROPOM

Usred zime treći val proljeća

3

TEMA TJEDNA: 45 DANA DO PREDSJEDANJA VIJEĆEM EU-A (II.)

Jadranka Polović: Ne možete živjeti mirno ako vam se susjedi tuku