Čelnici deset najjačih domaćih tvrtki iz različitih sektora susreli su se s ministrom financija Zdravkom Marićem radi razgovora o četvrtom valu porezne reforme. Sastanak je organizirala Hrvatska gospodarska komora. Smanjenje stope poreza na dohodak i povećanje, odnosno proširenje neoporezivih primitaka (smještaj, prijevoz i prehrana radnika) bili su primarni zahtjevi poduzetnika. Razgovaralo se i o prekovremenom radu, smanjenju poreza na dobit, dodatnom povećanju porezno priznatog troška upotrebe sredstava za osobni prijevoz na 70 posto i drugom. "Situacija je alarmantna, kronični nedostatak radne snage traži povećanje plaća. Tvrtke takvo povećanje više ne mogu financirati umanjenjem dobiti jer to ozbiljno narušava investicijski i razvojni potencijal, a time i održivost poslovanja. Zato je buduće porezne promjene nužno usmjeriti na rasterećenje rada od strane države", istaknuo je predsjednik HGK-a Luka Burilović. "Naši prijedlozi su da se troškovi prehrane, smještaja i prijevoza radnika tretiraju kao naknada, a ne kao primanje u naravi, što je trenutno slučaj", kazao je Dragutin Kamenski, prokurist Kamgrada, dodavši kako se to prvenstveno odnosi na strane radnike koji dolaze preko kvota, ali i na domaće ljude. Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke, složio se s tim i naglasio da se to treba odnositi i na izmještene radnike jer Podravka svoje radnike, ovisno o sezoni, seli unutar države.

Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije, upozorio je da su plaće koje su isplaćuju ljudima u Hrvatskoj u brutoiznosu veće nego što bi bile da im se isplaćuju u Njemačkoj i da vlasnicima tvrtki izvana to jednostavno nije jasno. "Priznavanje troškova korištenja automobila također smatraju vrlo visokim, žele razumno smanjenje, ovisno o kategoriji vozila. Nije im jasno ni kako funkcioniraju davanja za zdravstveno osiguranje, smatraju da bi te doprinose trebalo smanjivati, ovisno o visini plaće. Sve se svodi na to da se plaća pokuša rasteretiti da bude što niža u brutu. Samo na taj način možemo postati konkurentniji", elaborirao je Bago.

Josip Grilec, direktor Stražaplastike, osvrnuo se na problem prekovremenog rada, poručivši kako zaposlenicima treba dopustiti da u dogovoru s poslodavcima rade duže i da im taj rad bude adekvatno plaćen. “Država mora dopustiti da radnici rade duže od 200 sati mjesečno, kao što je praksa u svim državama gdje se naši ljudi iseljavaju. Po današnjem hrvatskom zakonodavstvu to je neizvedivo. Također treba pomaknuti neoporezivi dio primanja prema gore jer radnici prerano ulaze u porezni razred od 25 posto, a to nije stimulativno ni za njih ni za poslodavce”, pojasnio je Grilec.
D.Pavlović