Otok, najmlađi hrvatski grad koji je taj status dobio 2006. godine, slavi Dan grada. O aktualnom trenutku, ali i planovima, tom prigodom govori gradonačelnik Otoka, Josip Šarić.

U kakvom ozračju stanovnici Otoka proslavljaju Dan svog grada?

- Mislim da je u Otoku dobra situacija, naravno da uvijek može biti bolje, ali nije ni tako loše kako se to vrlo često govori da u Slavoniji ništa ne valja. Običavam reći da je Otok žilava sredina i odolijevamo svim problemima i izazovima, a uz kontinuitet vlasti već sedam mandata i iskrenu ljubav prema svom mjestu postižu se dobri rezultati. Ono što nas sve muči jest koliko se ljudi odselilo. Dobili smo statistiku za Otok od Instituta "Ivo Pilar" i utvrđeno je kako se u posljednjih pet godina odselilo 448 osoba, na oko 6500 stanovnika. Svaka obitelj kada ode, puno je, ali u odnosu na neke druge sredine u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ipak je puno bolja situacija. To je i prvi pokazatelj koji govori da u Otoku ipak, unatoč teškoj situaciji odnosno odseljavanjima, ljudi imaju razloga ostati živjeti, i rekao bih da, zahvaljujući toj situaciji i činjenici da smo dobili status grada, uspijevamo, i to govore i ozbiljni pokazatelji o tome da, osim administrativnog, postajemo i gospodarsko središte. Spomenuo bih i najvažniji projekt tvrtke "Bjelin" vlasnika Darka Pervana, koja sada zapošljava oko 160 djelatnika, s dobrim plaćama za današanje prilike, posebno u drvnoj industriji. Nije istina da u Slavoniji nema više tko raditi, a potvrda tome je natječaj spomenute tvrtke za 30 radnika, a javilo se 512 osoba, što kazuje da Slavonci hoće raditi, ali hoće i dobro plaćena radna mjesta. Grad Otok do kraja godine dobit će još i posljednje dvije državne institucije - stalnu službu Općinskog suda Vinkovci i ispostavu Porezne uprave, kao i gruntovnice, a administrativno smo središte za područje grada Otoka i općina Privlaka i Nijemci, s oko 13.000 ljudi.

Završetak Šokačke magistrale donosi dobrobit Otoku?

- Reći ću da je ta cesta sramota nas političara jer je gradimo od 1994. godine. I osobno sam član povjerenstva od početka i ne mogu vjerovati da nam je toliko vremena trebalo. Ono što je ipak dobro za reći jest da ta cesta spaja općine Gunju, Drenovce, Vrbanju, grad Otok, općinu Jankovce i grad Vukovar. Svima nam je ona najbliži izlaz na autocestu prema Zagrebu, i uspjeli smo time ostvariti namjeru.

Što je s ostalim infrastrukturnim projektima?

- Vrlo je važno reći da imamo 238 milijuna kuna projekata, što u pripremi, što u realizaciji ili pred početkom u vrlo kratkom roku. Uz dovršetak ceste Otok - Slakovci u vrijednosti 20 milijuna kuna, napravljena je i rekonstrukcija glavne ceste kroz Otok u vrijednosti 7,5 milijuna kuna, a na proljeće 2020. krenula bi gradnja ceste Otok - Bošnjaci za 32 miijuna kuna, i vrlo nam je bitna za naš turistički projekt "Vrata Spačvanskog bazena". Ujedno, tada bismo kao grad bili najbolje povezani u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Otok je dobio zanimljivu poziciju strateškog malog razvojnog centra. Kroz centar Otoka najčešće registracijske oznake koje vidimo jesu Vukovar i Županja, što potvrđuje da Vukovarci koriste blizinu izlaska na autocestu, put im je kraći za 15 kilometara, dok je 13 kilometara kraći put od Cvelferije do Vukovara kao županijskog sjedišta.

U vodoopskrbi, što nam je bilo posebno važno, dobili smo 15 milijuna kuna za spojni cjevovod Slakovci - Privlaka - Otok - Komletinci i sada smo konačno spojeni na regionalni vodovod u Sikirevcima, čime smo dugotrajno riješili situaciju. Jedan od naših najvećih projekata jest aglomeracija, počeo je i košta 82 milijuna kuna. Otok sada ima izgrađeno oko 62 posto kanalizacijske mreže i pročistač otpadnih voda, a ovim projektom izgradit ćemo u cijelosti kanalizacijsku mrežu u Otoku i Komletincima i spojiti na pročistač, dok će svih oko 1.470 kućanstava dobiti besplatan priključak, što je također važno za građane. K tome, Otok ima u potpunosti novu LED javnu rasvjetu vrijednu 3,4 milijuna kuna a da Grad nije uložio ni kunu, a ujedno očekujemo uštedu u potrošnji do čak 80 posto.

U 2019. godini Otok ostvaruje rekordan gradski proračun?

- Da, upravo se kroz proračun i oslikava uspješnost jedne sredine, a naš je sada 71,3 milijun kuna dok je prije dvije godine bio 17,5 milijuna, što je ogromno povećanje. Od toga su 52,3 milijuna kuna europska sredstva i na to smo doista ponosni jer smo uspjeli povući znatan europski novac. Imamo, naime, četiri iznimno velika projekta financirana iz sredstava Europske unije, a to je dogradnja i adaptacija Dječjeg vrtića u Otoku s više od 7 milijuna kuna, provodimo projekt "Zaželi" gdje smo zaposlili 50-ak žena, za što su sredstva u visini 6,3 milijuna kuna, k tome je u završnoj fazi gradnja Poduzetničkog inkubatora, čija je vrijednost oko 14 milijuna kuna, i trenutno se gradi bioekološki centar na Otočkim virovima vrijedan 15 milijuna kuna. Valja reći i da je naša, Otočka razvojna agencija pokazala da mali tim ljudi može napraviti velik posao i zato i imamo rekordan proračun.

Otok je pri samom vrhu u Hrvatskoj po izdvajanjima za novorođenčad. Koji su to iznosi?

- Napravili smo iskorak na tom polju pa prvorođena beba u Otoku dobije 5000, druga 7000, treća 10000 kuna, i to roditeljima znači puno jer se radi o ozbiljnoj pomoći u prvim danima. Prošle godine nabavili smo školske udžbenike za svu djecu u Otoku i Kometincima, što je ulaganje od 425.000 kuna, sufinanciramo prijevoz naših srednjoškolaca sa 142.000 kuna, dodijelili smo stipendije u iznosu od 232.000 kuna, i to tako da svaki student dobije potporu od 4000 kuna, bez obzira na uspjeh.

Ulaže li Grad Otok u rad svojih udruga?

- Ponosni smo na rad naših udruga, volontera koji rade i ulažu svoje vrijeme za opće dobro. Ustanovili smo i Dan udruga grada Otoka, uz obilježavanje Dana grada, želeći im i na taj način zahvaliti. Njihov rad i potpomažemo velikim sredstvima iz proračuna. Grad ulaže i u sport, ove su godine to značajna sredstva. Dali smo prioritet obnovi nogometnog stadona u Komletincima, gdje je u sam objekt uloženo 350.000 kuna uz dodatnih 970.000 kuna u gradnju još jednog nogometnog terena s umjetnom travom, a u objekt otočkog nogometnog stadiona sada ulažemo 400.000 kuna. Važno je i da pripremamo obnovu Vatrogasnog doma u Otoku, osigurali smo 696.000 kuna za prvu fazu, u pripremi je isto i za Komletince, gdje smo izgradili parkiralište ispred doma, za 210.000 kuna. Sve to govori kolika su ulaganja u taj dio.

Kada je riječ o gospodarskim mjerama, koliko Grad Otok potiče svoje poduzetnike, poljoprivrednike....?

- U prošloj smo godini, zahvaljujući povećanju proračuna, osigurali oko milijun kuna i dodijelili 20 potpora u poduzetinštvu u vrijednosti 227.000 kuna, 13 potpora u poljoprivredi, što je ukupno 253.000 kuna, i šest potpora za nova radna mjesta u vrijednosti 504.000 kuna. To nas posebno raduje jer smo izravno iz našeg proračuna zaposlili šestero ljudi u gospodarstvu i u sljedeće tri godine plaćamu njihovu neto-plaću. Ponovno sada raspisujemo takav natječaj i očekujemo još, prema našoj procjeni, desetak radnih mjesta. I raduje nas što imamo takve mogućnosti, a naše je opredjeljenje da se uistinu maksimalno posvetimo, i u financijskom smislu, razvoju gospodarstva. Držimo i da će Poduzetnički inkubator, koji će biti otvoren u kolovozu, imati posebno važnu ulogu jer u tom objektu očekujemo 30 novih radnih mjesta. Dakle, u sklopu projekta "Zaželi" imamo 50 zaposlenih, u rekonstrukciji vrtića bit će u ljeto 2020. dva nova radna mjesta i u hotelu na Virovima nagodinu imat ćemo 15 radnih mjesta, što znači da smo sredstvima iz europskih fondova do sljedeće jeseni otvorili novih stotinjak radnih mjesta. Važno je da smo povlačenjem europskog novca, koji se često percipira samo kroz infrastrukturne zahvate, otvorili navedeni broj radnih mjesta, čime i demantiramo takvu percepciju.

Poduzetnička zona u Otoku spominje se i kao jedna od uspješnijih u županiji?

- Naša zona Skorotinci jedna je od uspješnijih u Hrvatskoj, po broju zaposlenih, po razvoju. Sada već govorimo o 200 radnih mjesta u otočkoj Poduzetničkoj zoni. Vrlo smo zadovoljni što je Darko Pervan otkupio vlasničke udjele za tvornicu furnira u otočkoj zoni, a radi se o tvrtki koja danas u Hrvatskoj ulaže 1,5 milijardi kuna u Otoku, Ogulinu i Bjelovaru. Jedna od tri tvornice je u Otoku i bavi se proizvodnjom furnira. Sada su otkupili još šest hektara u zoni i planiraju udvostručiti proizvodnju i graditi sljedeće godine novu tvornicu, za spajanje furnira. Tu se razgovara o 50 novih radnih mjesta, što je iznimno važno, a prosječna plaća u tvrtki "Bjelin" u Otoku iznosi 6.500 kuna.