Nakon tragedije u Centru za socijalnu skrb u Đakovu ponovno su u središtu javnosti problemi zaštitara o kojima oni već godinama govore. Za sada nemaju neke prave ovlasti, premalo ih je, svakodnevno stradavaju na poslu, a plaće su im male. Oružje mogu imati samo na nekim poslovima, a nemaju ni pancirne prsluke, bez obzira na to gdje se nalazili.

Zdravko Prša, predsjednik udruženja istražnih i zaštitnih djelatnosti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže da je zakonom definirano koje pravne osobe mogu imati oružje kada je riječ o zaštitarima, a to su financijske institucije, objekti kritične infrastrukture i kod zaštite kulturnih dobara ili stvari od znanstvenog, umjetničkog, povijesnog ili tehničkog značaja koja se nalazi u javnoj zbirci, zaštićenoj privatnoj zbirci, ili je izložena za javnost. Takve poslove pravne osobe i obrtnici mogu obavljati uz prethodno odobrenje nadležne policijske uprave.

- Za druge objekte također je moguće ugovoriti takvu zaštitu, ali je onda takva neposredna tjelesna zaštita skuplja i u pravilu se dogovara u stilu "bodyguarda", no tada zaštitar štiti osobu, a ne objekte. Za objekte su namijenjeni zaštitarski ili čuvarski poslovi, ovisno o tome želite li vidjeti preventivno tko ulazi i uzimati im osobne podatke. Trenutačno zakon ne omogućava da, primjerice, na ulazu u Centar za socijalnu skrb ili mirovinski zavod može biti čovjek s oružjem. Takve institucije same bi trebale ugovoriti drugu vrstu usluge gdje je cijena malo viša. Ipak, dodao bih da je stanje na tržištu vrlo loše, jer je problem naći kvalitetne ljude koji će raditi tako uz plaću koju dobivaju - kaže Zdravko Prša.

Pave Kumarić, predsjednik Udruge ujedinjenih hrvatskih zaštitara (UHZ), izrazio je sućut obitelji poginule djelatnice Centra za socijalnu skrb u Đakovu te pojasnio koje ovlasti imaju zaštitari.

- Ovlasti koje imaju zaštitari propisane su zakonom o privatnoj zaštiti i to su provjera identiteta osobe, izdavanje upozorenja i zapovjedi, privremeno ograničiti slobodu kretanja, pregledati osobe, predmete i prometna sredstva, upotrijebiti zaštitarskog psa, upotrijebiti tjelesnu snagu te uporaba vatrenog oružja. Ali vi kao zaštitar radite po naputku za rad koji je napravljen od strane zaštitarske tvrtke s komitentom kojemu se pružaju usluge zaštite. Vezano uz Centar za socijalnu skrb u Đakovu i zašto zaštitar nije pregledavao osobe na ulazu, mogu samo reći da mu možda u naputku za rad to nije stajalo u opisu dužnosti. Većinom zaštitari u centrima samo upisuju stranke i kod koga idu te stoje tamo ako stranka slučajno viče, prijeti i slično, pa zaštitar reagira na način da pokuša stranku umiriti, a ako treba i pozvati policiju i zadrži ju. U ovom slučaju smatram da zaštitar nije kriv, jer sada vidimo i čitamo da je osoba otprije poznata prema agresivnom ponašanju ne samo u centru, nego i policiji, pa je voditelj, ili šef centra, trebao upozoriti zaštitara da primijeni ovlasti i pregleda te osobe, i to pisanim putem poslati u tvrtku za koju zaštitar radi. U centrima za socijalnu skrb većinom su sobe u kojima zaštitari i ne znaju što se događa, jer ima slučajeva gdje djelatnici uopće ne obavještavaju zaštitara o strankama koje su agresivne, koje prijete i drugo - kaže Pave Kumarić. Dodaje da zaštitari ne nose oružje na takvim mjestima jer im zakon to ne dopušta, zato što nisu novčarska institucija, bez obzira na to što isplaćuju novac socijalno ugroženima. Kumarić dodaje kako zakon kaže da zaštitari mogu nositi oružje u novčarskim institucijama, pratnji novca i drugih vrijednosti te uz posebnu dozvolu od MUP-a kao tjelohranitelji.