Zbog nepovoljnog tržišnog položaja proizvođača, proizvodnja voća i povrća ne uspijeva ostvariti svoje prirodne potencijale. Međusobno povezivanje proizvođača omogućilo bi da veći dio novostvorene dodatne vrijednosti proizvoda ostane proizvođaču umjesto da se opskrbnim lancem, preko velikog broja sudionika u procesu distribucije, prelije izvan lokalnog gospodarstva. Ako kapaciteti hladnjača nisu dovoljni ili su nedovoljno organizirani da prihvate od proizvođača željenu količinu voća i povrća na čuvanje, voćarska i povrtlarska proizvodnja izložena je sezonskim oscilacijama cijena, riziku i dugoročno razvojnoj nesigurnosti. Stoga je, kako navode iz Ministarstva poljoprivrede, pripremljen Akcijski plan tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2019. do 2023. godine, koji je u e-savjetovanju do 19. srpnja 2019. godine.

‘‘Ključna područja intervencije u proizvodnji voća i povrća su jačanje skladišnih kapaciteta i tržišne prepoznatljivosti. Ovdje radimo zaokruženu priču koja iz temelja rješava probleme skladišnih kapaciteta za voće i povrće. Vodili smo računa o svakom koraku ostvarenja našeg cilja, odnosno gradnji 20 hladnjača, sedam skladišno-distributivnih centara i 13 skladišnih centara za voće i povrće. Sve ovo radimo kako bismo povećali konkurentnost naših proizvođača, a na njima je sada da se dobro organiziraju, udruže i zajedno se bore za tržište. Predvidjeli smo i brendiranje domaće proizvodnje. Pozivam sve da prouče naš prijedlog akcijskog plana i daju konstruktivne prijedloge,‘‘ izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.

Provedba akcijskog plana pridonijet će unaprjeđenju položaja proizvođača voća i povrća u lancu opskrbe; organiziranju proizvođača u proizvođačke organizacije; poboljšanju prihoda proizvođača voća i povrća te posebno mikro i malih poljoprivrednih gospodarstava; stabilizaciji tržišta voća i povrća; regionalnom gospodarskom razvoju i prepoznatljivosti domaćeg voća i povrća na policama trgovačkih centara te na taj način pružiti potrošaču informaciju o podrijetlu proizvoda i slobodu izbora kod kupnje. Ovime jača cjelokupni lanac opskrbe jer koncentracija ponude može pridonijeti i drugim dionicima lanca u vidu smanjenja transportnih troškova, ali i troškova koji su izravno povezani sa smanjenjem broja dobavljača.

Mrežom hladnjača troškovno bi se optimizirala opskrbno-prodajna logistika voćara i povrćara s OPG-ova. Također bi se smanjili opći troškovi pojedinačne gradnje, standardizirala bi se tehnologija i kvaliteta čuvanja proizvoda te omogućilo skupno strateško istraživanje tržišta i uvođenje prepoznatljive oznake za određenu vrstu voća i povrća. Bit će i sagrađeno sedam skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće, svaki kapaciteta 5000 tona, od čega 3000 tona za voće i 2000 tona za povrće te 13 skladišnih centara za voće i povrće, pojedinačnog kapaciteta 3000 tona u sljedeće tri godine. Z.Rupčić