Objavljeno 11. srpnja, 2019.
Paket “5 malih mjera“ uključuje mogućnost plaćanja vrtića od strane poslodavca, rješavanja smještaja za radnike...
Nedostatak konkretnih mjera stimuliranja radnika u ICT sektoru i strateškog pristupa cijelom sektoru može dovesti do ozbiljnog manjka radne snage, pritiska na netoplaće i smanjenja konkurentnosti jedne od najrazvijenijih hrvatskih industrija.Istaknuto je to uz ostalo jučer na predstavljanju "5 malih mjera“ za zadržavanje digitalnih profesionalaca i snažniji razvoj tog sektora HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti. Udruga je tom prigodom predstavila ICT analizu sektora za 2018. godinu i ponovila zahtjeve prema Vladi Republike Hrvatske.
"Godina 2018. bila je uspješna za ICT industriju. Nastavljen je rast izvoza, prihoda i dodane vrijednosti, a povećan broj zaposlenih i tvrtki. To je deseta godina kontinuiranog rasta ICT sektora, industrije koja je čak i u vrijeme gospodarske krize ostvarivala pozitivne rezultate. U odnosu prema 2008. broj ICT tvrtki u Hrvatskoj je udvostručen (6136), broj zaposlenih se povećao za 45 % (s 26.970 na 39.062), izvoz za 90 % (s 4,4 na 8,3 milijarde), prihodi su narasli za nešto manje od 30 % (s 29,86 na 38,33 milijarde), a stvorena dodana vrijednost za gotovo 50 % (sa 7,6 na 11,3 milijarde). U nekim segmentima ICT industrije, kao što su programiranje ili obrada podataka, izvoz je od 2008. narastao sedam puta, broj tvrtki više od 100 puta, a broj zaposlenih se utrostručio", istaknuli su iz Udruge.
- ICT industrija najpropulzivnija je industrija u Hrvatskoj. U usporedbi s drugim industrijama, koje su detektirane kao industrijski pokretači, ICT industrija je u 2018. pokrenula najviše tvrtki, ostvarila najveće prihode, najveću dodanu vrijednost i uplatila najviše poreza i doprinosa u državni proračun po zaposlenom. Druga je po izvozu (nakon metalne industrije) i po broju zaposlenih (nakon prehrambene industrije), no u posljednjih deset godina ima najveći rast zapošljavanja“, istaknuo je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca predstavljajući rezultate za 2018. godinu.
Boris Drilo, predsjednik Udruge HUP-ICT, osvrnuo se na procjene rasta ICT sektora u razdoblju do 2025. godine. Na temelju dosadašnjeg rasta u deset godina HUP-ICT predviđa da do 2025. ICT industrija može imati zaposleno 55.000 osoba. Potencijal prihoda cijele ICT industrije iznosi 45 milijardi kuna, od čega bi 12 milijardi, ili 23 %, odlazilo na izvoz, a samo računalno programiranje ima potencijal od 18 milijardi kuna prihoda, od čega 7,2 milijarde (40 %) iz izvoza. “Digitalna ekonomija novi je generator rasta, a u Hrvatskoj postoji prostor za uvođenje digitalnih usluga i povećanje konkurentnosti, rasta BDP-a, kreiranja novih poslova... Da bi se održao dosadašnji rast ICT sektora, nama su potrebni digitalni profesionalci koje ICT industrija može zadržati samo ako uz konkurentne plaće omogućimo i kompenzacije uz plaće. Stoga predlažemo Vladi RH da nam se omogući da neoporezivo plaćamo topli obrok, vrtić, smještaj, dajemo bonuse i slično“, istaknuo je Drilo. Zdenka Rupčić
U fokus staviti zaposlene osobe
“Moramo promijeniti paradigmu i odnos prema zapošljavanju na način da u fokus stavimo zaposlene ljude koji se žele usavršavati i postati profesionalci, a ne samo nezaposlene. Hrvatska uskoro predsjeda Vijećem Europske unije i mora iskoristiti taj format da na dnevni red stavi teme istraživanja, razvoja i inovacija te jačanja digitalizacije i digitalnih vještina kao ključa za nove poslove budućnosti. Na taj će način i ICT sektoru biti omogućen pristup novim mehanizmima financiranja razvoja poslovanja, od čega će koristi imati i javni sektor“, zaključio je Balen.
Davor Majetić
glavni direktor HUP-a
ICT industrija je prošle godine pokrenula najviše tvrtki, ostvarila najveće prihode, stvorila najveću dodanu vrijednost i uplatila najviše poreza i doprinosa u državni proračun po broju zaposlenih