Jako nevrijeme praćeno jakim vjetrom i tučom, koje je u nedjelju popodne zahvatilo istok Slavonije i u županjskom i vukovarskom kraju napravilo veliku štetu, ponovno je aktualiziralo pitanje protugradne obrane, koliko je učinkovita, jesu li službe zadužene za zaštitu od tuče bile pripremne za varljivo ljeto u kojemu malo-malo gradonosni oblaci donesu nove nevolje poljodjelcima.Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu, kaže kako u prošloj godini poljoprivredne površine Vukovarsko-srijemske županije nije zahvatila ni jedna elementarna nepogoda, među kojima je i tuča, te podsjeća kako je zakonom propisano da štete imaju karakter elementarne nepogode ako na pojedinoj kulturi prelaze 30 posto. On misli da je efikasnija zaštita usjeva od tuče osiguranje njiva nego rakete.

- Pitanje je treba li uopće proglašavati elementarnu nepogodu, pogotovo ako znamo da su postojeći Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda i Metodologija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda zastarjeli i neprovedivi u današnjim uvjetima jer su doneseni 1996. i 1997. Ta problematika aktualna je već dugi niz godina i pokušava se naći rješenje u osiguranju usjeva kod osiguravajućih društava uz subvenciju premije osiguranja od države, odnosno Ministarstva poljoprivrede. Sadašnji model subvencije premije osiguranja funkcionira dobro i može značajno pomoći u osiguranju svih poljoprivrednih površina, što do sada nije bio slučaj jer su premije bile previsoke i stvarale veliki trošak poljoprivrednicima pa su ih u pravilu izbjegavali, a ujedno se oslanjali na odštete vezane uz Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda. Najbolji primjer nefunkcionalnosti postojeće zakonske regulative pokazao se prilikom poplave županjske Posavine 2014. Metodologija procjena šteta i obrasci prijave i izračuna šteta bili su neprilagođeni stvarnim potrebama te se štete nisu mogle kvalitetno procijeniti. Baš ta katastrofa pokazala je kako se hitno mora ići u izmjenu zakonske regulative vezane za elementarnu nepogodu te ju je potrebno uskladiti i prilagoditi propisima EU-a kako bi se mogla povući sredstva iz europskih fondova - kaže Andrija Matić dodajući kako do nedjeljnog nevremena nije bilo zahtjeva za proglašenje elementarne nepogode, iako su prekomjerne kiše izazvale znatne probleme u poljoprivredi i sigurno umanjen prihod.
Unatrag desetak godina bilo je nekoliko tuča koje su napravile velike štete poput one 2012. godine kada je šteta procijenjena na čak 530 milijuna kuna.
Koliko je učinkovita obrana od tuče na istoku Slavonije?
- O uspješnosti je teško govoriti s obzirom na to da i Državni hidrometeorološki zavod nije potvrdio uspješnost cijeloga sustava obrane od tuče i zagovara dokidanje tih zakonskih odredbi. Uz to, Mjera 17 programa Ruralnoga razvoja RH 2014. - 2020. nudi mogućnost sufinanciranja osiguranja usjeva od tuče s čak 70 posto i to je velikoj većini poljoprivrednika vrlo prihvatljivo. Dakle, odzvonilo je dosadašnjem sustavu obrane od tuče, a prema posljednjem izvješću DHMZ-a nove količine raketa se i ne naručuju. Upleću se ovdje i EU odredbe o dvojbenoj sudbini olova i joda koji dospijevaju u atmosferu, no to je već posao Ministarstva zaštite okoliša i energetike – kaže Matić.
U DHMZ-u pojašnjavaju kako oni provode operativnu obranu od tuče prema Zakonu o sustavu obrane od tuče koji je na snazi od 31. svibnja 2001., i to u skladu s financijskim, tehničkim i ljudskim mogućnostima. Financiranje operativne obrane od tuče također je definirano Zakonom o sustavu obrane od tuče, a financijske prihode ostvaruju iz Državnog proračuna i proračuna županija s branjenoga područja gdje pripada i Grad Zagreb. Visina ukupnih prihoda posljednjih godina iz ovih izvora znatno je smanjena.

- Operativno djelovanje sustava obrane od tuče provodi se na pod­ručjima Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-po­sav­ske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimur­ske, Osje­čko-baranjske, Požeško-slavonske, Sisačko-moslava­čke, Va­ra­ždinske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Zagre­ba­č­ke županije i Grada Zagreba. Ovogodišnje uplate (Grad Zagreb, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija) iznose ukupno 340.000 kuna.
Od ostalih županija, Virovitičko-podravske, Međimurske, Sisačko-moslavačke, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske i Zagrebačke, ove godine nije bilo uplata. Realizaciju poslova posljednjih godina glavninom temeljimo na financijskim sredstvima Državnog proračuna koja su odobrena usvajanjem Financijskog plana DHMZ-a. Tim sredstvima osiguravamo provedbu svih pripremnih poslova za sezonu obrane od tuče i nesmetanu realizaciju rada prizemnim generatorima te osiguranje pravovremenih isplata mjesečnih naknada poslužiteljima postaja obrane od tuče. S obzirom na takvu situaciju, provedba poslova posljednjih je godina znatno otežana i to je jedini razlog otežanoj nabavi raketa protiv tuče ili izostanku nabave raketa te tako i daljnjoj provedbi rada raketama. U takvim okolnostima do ove sezone obrane od tuče DHMZ je na cijelom branjenom području, to je područje sjeverno od Save, osiguravao jedinstvenost sustava obrane od tuče. No posljednjih godina zbog velikih smanjenja uplata nekih županija i Grada Zagreba nastavak takve prakse je otežan i doveo je do situacije ograničenog rada raketne komponente u ovoj godini. Ovogodišnja sezona počela je 1. svibnja na cijelom branjenom području prizemnim generatorima, a raketama se radi u istočnom dijelu, u Slavoniji. Poslove operativne obrane od tuče na ovom branjenom području koordiniramo preko osam radarskih centara - Puntijarka na Sljemenu, Varaždin, Trema kod Križevaca, Bilogora kod Pitomače, Stružec kod Popovače, Gorice kod Nove Gradiške, Gradište kod Županje i Osijek u Čepinu s aktivne 574 generatorske postaje od kojih 98 u radu koriste i rakete. Koncept suzbijanja tuče prizemnim generatorima i raketama temelji se na stvaranju uvjeta da se u prirodnom oblaku na umjetan način formira veći broj zametaka leda nego što bi se stvorilo prirodnim putem. Budući da se tučoopasni oblaci formiraju relativno brzo, radi sprječavanja tuče nužno je u oblak dovoljno brzo i na pravo mjesto unijeti velik broj umjetnih jezgara zaleđivanja, a pri detektiranju područja olujnih oblaka s intenzitetom koji zahtijeva djelovanja koristimo meteorološke radare. Djelovanje prizemnim generatorima provedeno je u 25 dana ovogodišnje sezone, a raketama se djelovalo u devet dana – navodi u odgovoru Kornelija Špoler Čanić, voditeljice Službe za informiranje, odnose s javnošću i korisnike DHMZ-a, i dodaje kako su s realnim mogućnostima rada operativnog sustava obrane od tuče u 2019. pravovremeno upoznate sve županije i Ministarstvo poljoprivrede. U DHMZ-u drže kako bi bilo učinkovitije i korisnije usmjeriti sredstva Državnog proračuna i lokalne zajednice u sufinanciranje postavljanja zaštitnih mreža i osnažiti sustav koji bi osigurao realnu odštetu u slučaju nastalih šteta od vremenskih nepogoda svih dijelova Hrvatske koje će zbog očekivanih klimatskih promjena biti još češće i intenzivnije. Tuča je, pojašnjavaju, samo jedna od vremenskih nepogoda i štete nastale u poljoprivredi, i to na mnogo većem području, nastaju zbog sve učestalije pojave suše, mraza, leda, poplava itd. Miroslav Flego