Skulpture od slame bile su više nego dobar mamac koji se svidio organizatorima Art Festivala Zen Opuzen i koje su vidjeli boraveći u Slavoniji i Baranji prije nekoliko godina. Dakako, riječ je o skulpturama po kojima Nikolu Fallera zna velik dio regije, pa i mnogo šire. Vrlo su se brzo osječki akademski kipar i opuzenski festivalci dogovorili za suradnju. Iako nemaju polja slame, imaju predivne pješčane sprudove, a Nikoli grabljanje pijeska, lišća, trave, skulpture od snijega, jednako leže kao i one slamnate.

No i u Opuzenu je sve krenulo slamnatom skulpturom i danas je tako. Svake godine Nikola Opuzencima načini jednu figuru koju na kraju festivala zapale, a grabljanje se pijeska dogodilo spontano. Faller je sam spazio divne pješčane plaže, jedinstvene na Jadranu. Za vrijeme oseke sprudovi su uistinu velikih površina, idealni za divovske crteže u pijesku.


- Prve sam godine radove snimao mobitelom s ljestava. Dogodine su organizatori angažirali fotografa s dronom pa su i crteži bili veći, a ove sam godine odlučio sam ovladati dronom i ne moram nikoga voditi na neke zabačene i "čudne" lokacije - zadovoljan je Faller, ističući kako osjeća svojevrstan pomak u svom radu i da su njegovi crteži ove godine bili još veći i ozbiljniji. Iako ne zna precizno kvadraturu spruda na koje je iscrtavao oblike, najveći je bio dug stotinjak metara.


- Na tom je potezu davno sagrađen nasip za regulaciju vodotoka Neretve. Na mjestu ulijevanja rijeka se širi, što je presječeno i sada postoji "mala" Neretva, a između su sprudovi koje ponekad valja more, ponekad rijeka, što ih čini idealnima i jedinstvenima u cijeloj Hrvatskoj, siguran sam - pojašnjava Nikola. Na ovu njegovu tvrdnju teško se ne sjetiti plaža Šri Lanke, na kojima je iscrtavao magične oblike prije tri i pol godine, a vrlo su nalik na ovu opuzensku. Ljepoti koja oduzima dah pridonosi dubinska plava boja mora i Pelješac prekoputa.


Kada su u pitanju crteži u pijesku, uvijek je zanimljivo što je to Nikola nacrtao i što je imao na umu. Prva je dva dana improvizirao, a onda je načinio šestar - u sredinu je zabio štap i na njega vezao uže na čijem je kraju bio alat za crtanje. Nikoli je samo preostalo kretati se u krug, koliko mu 25 metara dugo uže dopušta i povlačiti željene linije. Nije lako bilo imati uvid u to što nastaje na pijesku iza njega, stoga se Nikola odlučio za kružne crteže. tzv. rozete i mandale, što mu je olakšalo posao jer u osnovi imaju geometrijski uzorak koji se ponavlja. Na plaži u Opuzenu našao se i Cvijet života, heksagon koji se nalazi na vitrajima mnogih crkava, između ostalih i na šibenskoj katedrali, ali i u prirodi kod cvijeća, pčelinjih saća...


- Specifičan je to oblik koji se nalazi u mnogim kulturama diljem svijeta i bitan je bio oduvijek pa sam se igrao njime, popunjavao prostore unutar njega na neki svoj način. Leonardo da Vinci istraživao je Cvijet života i mnogi drugi umjetnici bazirali su se na toj geometriji, za koju mnogi kažu da je sveta - dodaje Faller. Gotovo nikad ne pravi skice na papiru, nego u glavi zamisli kako bi htio da crtež u konačnici izgleda i u kojem bi smjeru htio ići, hoće li to biti heksagon kao temelj iz kojega nastaju drugi oblici. Drugi veliki crtež je Ruža vjetrova, prikladan jer je područje vjetrovito i omiljeno je okupljalište tzv. kajtera (kitesurfing), a popularno je i jedrenje na dasci (windsurfing).


- Na festivalu su bili i zmajari, imali su s djecom i radionicu izrade zmajeva. To me stoga potaknulo da nacrtam Ružu vjetrova. Usto, to je osmica - dva križa koja se sijeku. Ruža vjetrova se, primjerice, nalazi i na kompasu - pojašnjava Nikola, pomalo iznenađen izostankom slučajnih i namjernih prolaznika. No taj kraj ionako nije preposjećen, premda je već bila sezona u jeku, a i Opuzen je uzvodno samo desetak kilometara. Svaki festival ima prilično utvrđen i poznat program, dostupan unaprijed, s točnim satnicama i lokacijama, no Nikoline su crteže uglavnom ljudi pratili preko društvenih mreža, vjerojatno i stoga što ih je najbolje gledati iz zraka.

- Ekipa koja organizira festival doista je super i pohvalio bih ih jer rade entuzijastično. Taj mali projekt u gradu Opuzenu stvorio je galeriju murala na velikim gradskim površinama, dolaze im stranci, nerijetko i o svom trošku, volontiraju, jer vlada vrlo srdačna energija i svi se jako lijepo ondje osjećaju. Mislim da su ove godine muralisti dolazili iz Argentine, Sjedinjenih Američkih Država, dvoje iz Francuske, potom iz Turske, Srbije, BiH. Moj dio priče malo odskače, no mi umjetnici smo kolege - kaže Nikola Faller.


Premda je do 14. izdanja land art festivala Slama ostalo mjesec dana (završnica je 17. i 18. kolovoza), Nikola Faller još je u pregovorima oko mjesta održavanja. No do tada sigurno ne će sjediti skrštenih ruku.


Nije sjedio besposlen ni prije odlaska u Opuzen, jer je kosio travu u sklopu Osječkoga ljeta kulture - kao pridruženi progam glavnom programu. Prošlo je to ‘ispod radara‘ javnosti, što Nikola djelomično pripisuje sebi kao osobni propust, jer nije nigdje objavio galeriju, pa ljudi nisu znali ni da kosi niti da je pokosio tri travnjaka oko Tvrđe, uključujući i onaj ispred svog atelijera, ali i veliku površinu u Perivoju kralja Tomislava, oko popularnog Drvengrada. Na jednoj pokošenoj površini održana je i filmska projekcija u sklopu OLJK-a. Dugotrajno kišno razdoblje pomaknulo je košnju trave s travnja na lipanj. I ovaj su mu put pomogli djelatnici UNIKOM-a, koje je navodio što i kako, a ponekad i sam sjedne za manju kosilicu.


Nikolu i njegove kolege iz udruge SLAMA u kreativnom će izdanju doživjeti i posjetitelji Ljeta na Savi u Zagrebu, gostovat će i na viteškom festivalu u Srbiji, ne će preskočiti ni popularni varaždinski Špancirfest, potom LegendFest u Istri, u igri je i Split.
- Razdoblje koje slijedi uistinu nam je krcato. Žao mi je što je vodostaj Drave ove godine jako visok i ne znam hoće li sprudovi ispod Želje biti prikladni za crtanje - zaključuje Nikola, najavljujući i da su ga zvali s BBC-ja Srbije jer hoće napraviti reportažu o crtežima na pijesku u Opuzenu.