Protekla godina bila je vrlo uspješna za gospodarstvo Osječko-baranjske županije. Statistički podaci pokazuju kako su ukupni prihodi u 2018. godini imali rekordan rast za 2,2 milijarde kuna u odnosu na 2017., i dosegnuli su 28,5 milijardi kuna. Ukupni rashodi gospodarstva najveće slavonske županije iznosili su 27,3 milijarde kuna te je ostvaren pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 1,1 milijardu kuna.
Statistički podaci pokazuju kako su najznačajnije djelatnosti prema ukupnom prihodu - prerađivačka industrija (29,5 posto), poljoprivreda (23 posto), trgovina (18,1 posto), građevinarstvo (8,9 posto) te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (5,4 posto). Unutar prerađivačke industrije najveći udjel u ukupnom prihodu ostvaruje prehrambena industrija (29,1 posto), zatim proizvodnja strojeva (11,9 posto), proizvodnja papira i proizvoda od papira (11,5 posto), kemijska industrija (9,1 posto), prerada drva i proizvodnja namještaja (8 posto), proizvodnja građevinskog materijala (8 posto), proizvodnja odjeće (8 posto) i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda (6,2 posto).
Izvoz rastao 9,3 posto
- Lani je nastavljen i rast izvoza našeg gospodarstva za 9,3 posto, a izvoznici su prvi put od osamostaljenja zemlje premašili granicu od šest milijardi kuna, koliko je iznosila vrijednost izvezenih roba i usluga. Suficit vanjskotrgovinske razmjene iznosio je 2,5 milijardi kuna, što je izvrstan rezultat i dodatni poticaj za ukupna gospodarska kretanja - kaže za Glas Slavonije pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Osječko-baranjske županije Ivana Katavić-Milardović.
Ona dodaje da se gospodarski rast odražava i na zaposlenost. Krajem svibnja ove godine u Regionalnom uredu Osijek evidentirano je 15.126 nezaposlenih, što je 1550 osoba ili 9,3 posto manje nego prethodnog mjeseca i 3286 osobe ili 17,8 posto manje nego u svibnju 2018. godine. Procijenjena stopa registrirane nezaposlenosti u svibnju 2019. godine iznosila je 14,6 posto, dok je godinu prije ona iznosila 17,6 posto, a u travnju ove godine 16 posto. Pad nezaposlenosti napokon sve više prati i povećanje broja zaposlenih. Od ukupno 88.746 zaposlenih osoba, 76.503 radnika (86,2 posto) bila su zaposlena kod pravnih i 6241 (7 posto) kod fizičkih osoba, bilo je 3344 (3,8 posto) obrtnika, 1912 (2,2 posto) poljoprivrednika te 746 (0,8 posto) osoba koje obavljaju samostalne profesionalne djelatnosti. Tijekom 2018. godine zabilježen je rast prosječne netoplaće zaposlenika od 6,8 posto.
Na pitanje što Županija čini u kreiranju pozitivnog okruženja za poduzetnike, Katavić-Milardović kaže kako se poseban naglasak stavlja na razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva koji su pokretači cjelokupnog rasta i razvoja, ali i generator radnih mjesta.
- Mala i srednja poduzeća okvir su za realizaciju poduzetničke inicijative koja čini osnovu gospodarstva. Razvoj poduzetništva Županija potiče kroz 11 programskih aktivnosti - kreditiranje poduzetnika, informiranje i obrazovne aktivnosti, savjetovanje poduzetnika, poticanje pokretanja, razvoja i unaprjeđenja poslovanja, poticanje promotivnih aktivnosti, razvoj i primjenu inovacija i novih proizvoda, poticanje razvoja poduzetničkih zona i inkubatora, poticanje zapošljavanja, kroz najbolju poduzetničku ideju, poticanje klastera i suradnju s institucijama poduzetničke podrške. Unutar tih programskih aktivnosti provodi se tridesetak različitih projekta poticanja poduzetništva. Primjerice u 2017. ukupno smo za poticaje poduzetništvu izdvojili 4,2 milijuna kuna, a u 2018. godini 6,2 milijuna kuna. Za ovu godinu u županijskom proračunu za poticanje poduzetništva osigurali smo ukupno 8,6 milijuna kuna - naglašava Katavić-Milardović.
Napominje kako su subjekti malog gospodarstva jedni od glavnih nositelja gospodarske aktivnosti, zato je jako važno omogućiti im kontinuiran rast i razvoj, povećanje kvalitete proizvoda i usluga, kao i očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta. Zbog toga im, ističe, Županija osigurava nepovratne potpore za projekte pokretanja, razvoja i unapređenja poslovanja koje uključuju ulaganja u nabavu strojeva i opreme, kupnju, gradnju, dogradnju i opremanje poslovnog prostora, nabavu računalne opreme i programa, savjetovanje i osposobljavanje, istraživanje tržišta. Za to će ove godine, naglašava pročelnica, iz proračuna biti izdvojeno 2,5 milijuna kuna, što je dva i pol puta više nego primjerice 2017. godine. Nepovratna sredstva su osigurana, kaže ona, i za projekte razvoja i primjenu inovacija i novih proizvoda, informiranja i obrazovnih aktivnosti, savjetovanja poduzetnika, ulaganja u promotivne aktivnosti, učeničko poduzetništvo, poticanje klastera.
Kamata nula posto
Uz to, naglašava Ivana Katavić-Milardović, Županija pomaže poduzetnicima da dođu do što jeftinijih izvora financiranja i subvencioniranjem kamata na kredite. Lani su tako kamate na kredite HBOR-a dodatno subvencionirane s dva postotna boda na programe "Poduzetništvo mladih, žena i početnika", i "Investicije privatnog sektora".
- Osječko-baranjska županije jedina je institucija u Hrvatskoj koja poduzetnicima može ponuditi investicijske kredite s kamatom od nula posto. Za program kreditiranja "Poduzetništvo mladih, žena i početnika" osigurali smo kreditni potencijal od 40 milijuna kuna, a za program "Investicije privatnog sektora" 50 milijuna kuna - napominje Katavić-Milardović.
Županija pokušava pomoći u ublažavanju negativnih demografskih trendova koji se odražavaju i na nedostatak radne snage tako što je pokrenula projekt "Stambeni krediti u funkciji poticanja gospodarstva". Kroz taj projekt Županija subvencionira kamatu na stambene kredite korisnicima koji kupuju nekretninu na području županije i koji imaju radni odnos na području županije.
Županija uz sve to surađuje te potiče i razvoj poduzetničkih potpornih institucija. “Kvalitetna suradnja svih institucija poduzetničke podrške omogućava bolji protok informacija, usklađenost projekata, međusobno nadopunjavanje i pomoć. Županija ulaže značajne napore za unaprjeđenje ove suradnje koja u konačnici povećava kvalitetu usluga koje poduzetnici dobivaju. Poduzetnički centri i inkubatori dio su poduzetničke infrastrukture zaduženi za pružanje savjetodavnih, informativnih, edukativnih i drugih usluga poduzetnicima, stoga sudjelujemo u sufinanciranju određenih aktivnosti i projekata koje provode ove institucije. Imamo izvrsnu suradnju i s ministarstvima, komorama, zavodima, udruženjima, sveučilištem te svim ostalim institucijama uključenim u poticanje gospodarstva i poduzetništva. Provedene aktivnosti i ostvareni pozitivni rezultati zalog su za daljnje intenzivnije provođenje novih projekata. Županija će i dalje biti partner svakom poduzetniku, svjesna da samo zajednički i partnerski odnos poduzetnika, lokalne zajednice i svih institucija može biti jamac opstojnosti i daljnjeg napretka poduzetništva i gospodarstva, kao i socijalnog boljitka lokalne i šire društvene zajednice”, zaključuje Ivana Katavić-Milardović.
Igor Mikulić
Subvencije kamata za stambene kredite
Za provedbu projekta “Stambeni krediti u funkciji poticanja gospodarstva”, a kojim Županija subvencionira kamatu na stambene kredite korisnicima koji kupuju nekretninu na području županije i koji imaju radni odnos na području županije, osiguran je kreditni potencijal od 50 milijuna kuna. Prema projektu Županija subvencionira kamate na iznos kredita do 500 tisuća kuna. U provedbu projekta uključeno je sedam poslovnih banaka, a kamate se kreću u rasponu od 2,49 do 3,2 posto. Osim subvencije Županije od jednog postotnog boda, u projekt su se uključili i gradovi Beli Manastir i Osijek te općine Bilje, Erdut, Koška i Magadenovac, koji su osigurali dodatnu subvenciju od jednog postotnog boda. Tako je kamata za krajnje korisnike već od 0,49 posto. “Ovaj projekt omogućava da se u subvenciranje uključe i poslodavci za potrebe svojih djelatnika te bismo mogli imati primjere kada će kamata na stambeni kredit za krajnje korisnike biti nula posto”, uvjerena je Ivana Katavić-Milardović.
Rast broja poduzetnika
“Pozitivni rezultati poslovanja poduzetnika u prošloj godini dokaz su da su i aktivnosti koje provodi Županija urodile plodom. Uz pozitivne rezultate poslovanja i rast izvoza valja spomenuti da je zabilježen i porast broja poduzetnika. Prema podacima Fine na kraju 2018. imali smo 5551 obveznika poreza na dobit, a to znači da ih je bilo 448 više nego 2017. godine. Raste i broj obrta - 31. prosinca 2018. godine imali smo ih 4076, dok je 30. travnja 2019. godine taj broj povećan na 4220 obrta”, ističe Ivana Katavić-Milardović.
Promocija 82 poduzetničke zone
Osječko-baranjska županija nedavno je predstavila publikaciju Katalog poduzetničkih zona, koji obuhvaća 82 poduzetničke zone na području cijele županije. Tridesetak zona infrastrukturno je opremljeno, a ostale su u fazi pripreme. Osnivanjem poduzetničkih zona i proširenjem aktivnosti u postojećima, na dugoročan se način pomaže poduzetnicima u rješavanju problema prostora, odnosno stvaranju uvjeta za nesmetani rad, korištenje zajedničke infrastrukture i povezivanje poduzetnika smještenih na istom prostoru. “Katalog sadržava osnovne podatke o svim infrastrukturno opremljenim zonama. Primjerice one o površini slobodnih parcela, cijeni zemljišta i komunalnog doprinosa, kao i posebnim pogodnostima za investitore. Izdvajanjem značajnih sredstava iz županijskog proračuna za infrastrukturno opremanje zona, kao i provođenjem aktivnosti promocije zona i pogodnosti koje one nude, odnosno pojedine jedinice lokalne samouprave, primjerice građevinsko zemljište bez naknade ili prema subvencioniranim cijenama s mogućnošću odgode plaćanja, oslobađanje plaćanja komunalnog doprinosa ili smanjeni komunalni doprinos, smanjenu komunalnu naknadu, držimo da će zone biti jezgra gospodarskog rasta i zapošljavanja”, ističe Ivana Katavić-Milardović.