Objavljeno 9. srpnja, 2019.
Očekuje se odluka Mosta, kao i Živog zida, hoće li imati svoje kandidate
Iako je do sedmih izbora za predsjednika Republike Hrvatske preostalo nešto manje od šest mjeseci, već su brojni kandidati potvrdili svoj ulazak u tu utrku, a neki će, poput aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, to tek učiniti.
"Gospodin Nitko"
Kandidat SDP-a Zoran Milanović, čiju je kandidaturu u ponedjeljak podupro i HSU, Miroslav Škoro, iza kojega staje krajnja desnica, novi član Europskog parlamenta Mislav Kolakušić, disident Živog zida Ivan Pernar i predstavnica Radničke fronte Katarina Peović već su objavili svoje kandidature, a svojim su im se najavama kandidiranja na tim izborima pridružili i Tomislav Panenić, koji je zbog toga izbačen iz Mosta, te Dalija Orešković, čelnica Starta. Uz Grabar-Kitarović, oni čine osmorku koja će se gotovo sigurno ogledati na tim izborima.
Od ponedjeljka ujutro među kandidatima se pojavio i "gospodin Nitko", već mjesecima jedan od najpopularnijih političara u RH po izboru građana. Pod tim je imenom na YouTubeu najavio svoju kandidaturu "hardcore gamer, zaljubljenik u alpinizam i penjanje, rodom iz Nina", kako se ukratko opisao. Kaže kako ima ženu i sina, a vlasnik je software development tvrtke Nine iz Zadra. Glavni cilj kampanje mu je, kako kaže, skrenuti pažnju na probleme s kojima se susreću mladi, a ključne stavke programa su stambeno pitanje, porezne olakšice za poduzetnike, digitalizacija birokratskog sustava, obrazovanje i blagostanje. Ekološki je osviješten, kaže, a dio programa može se vidjeti na YouTubeu dok će ostale točke biti objavljene tijekom sljedećih dana.
"To što sam izabran za najpozitivnijeg političara u prošloj godini, a očito je i da me ove godine građani vide u toj ulozi, savršen je primjer političkog apsurda. U zemlji s više od 150 stranaka i 1000 političara građani su izabrali mene kao najpozitivnijeg. To govori da je na političkoj sceni nešto trulo i da su potrebna nova rješenja i novi ljudi", kazao je "gospodin Nitko". Ma što taj istup zapravo značio u hrvatskom političkom "teatru apsurda", time je, bar na jedan dan, predigra predsjedničkih izbora postala živahnija i još zanimljivija.
Popis će zasigurno biti i duži jer se očekuje da će i Most imati kandidata, gdje se najviše baratalo imenom predsjednika te stranke Bože Petrova, a i od Živog zida se očekuje objava nečije kandidature. Nezavisni saborski zastupnik Marko Vučetić sebe i dalje zove uvjetnim kandidatom (kaže, ako se ne javi netko kvalitetniji od njega). Svi spomenuti najvjerojatnije ipak neće biti u toj izbornoj utrci, ali je realno očekivati da se u vremenu do izbora pojavi još neki pretendent na Pantovčak. U tom će smislu biti zanimljivo vidjeti i može li eventualno biti nadmašen broj kandidata iz 2005. godine, kada ih je na predsjedničkim izborima sudjelovalo ukupno 13. Najmanje ih se, samo troje, prijavilo za predsjedničke izbore 1997. godine.
Tuđman i Mesić
Na prvim od dosadašnjih šest izbora za predsjednika RH, onima 1992. godine, pobijedio je između osam kandidata Franjo Tuđman s 56,73 posto glasova, drugi je bio Dražen Budiša s 21,87 posto, a treći Dobroslav Paraga s 5,40 posto glasova. Na izborima 1997. također je Tuđman bio uvjerljiv i pobijedio sa 61,41 posto ispred Zdravka Tomca, kojemu je pripalo 21,03 posto glasova.
Na prvim izborima nakon Tuđmanove smrti, onima 2000. godine, dogodio se jedan od najvećih predizbornih preokreta, jer je Stjepan Mesić u kratkom roku prošao put od autsajdera do ulaska u drugi krug. Sudjelovalo je devet kandidata i to su prvi predsjednički izbori na kojima se išlo u drugi krug. U 2. krugu pobijedio je Dražena Budišu s 56,01 posto naspram 43,99 posto. U 2. krugu kandidatima najbrojnije 2005. godine Mesić je bio još uvjerljiviji sa 65,93 posto glasova (u 1. krugu 48,12 posto), a pobijedio je Jadranku Kosor, kojoj je pripalo 34,07 posto (20,38 u 1. krugu).
Ivo Josipović postao je predsjednikom 2009. godine, na izborima na kojima je sudjelovalo 12 kandidata. U 1. krugu dobio je 32,43 posto glasova, a drugi je s 14,84 posto bio Milan Bandić. Nešto je veća razlika bila u 2. krugu, kada je Josipović dobio 60,26, a Bandić 39,74 posto glasova. Na posljednjim predsjedničkim izborima 2014. godine najuspješnija je pak bila Kolinda Grabar-Kitarović, iako je 1. krug dobio Ivo Josipović s 38,46 naspram njezinih 37,22 posto. U tijesnom 2. krugu uspješnija je bila aktualna predsjednica s 50,74 posto glasova dok je Josipoviću pripalo 49,26 posto.
Igor Bošnjak
13
kandidata za predsjednika, što je najviše dosad, sudjelovalo je na predsjedničkim izborima 2005.
PROBUDITI MLADE
“Gospodin Nitko” je na YouTubeu objavio da kreće u kampanju za predsjednika pod sloganom “Resetirajmo Hrvatsku”, a glavni cilj je, kaže, probuditi mlade i skrenuti pažnju na njihove probleme. “Mladi su za mene jedina nada za spas ove države. Nitko od kandidata ih ne ističe kao primarnu ciljnu skupinu, stoga sam odlučio izaći u javnost i poslati im poruku”, ističe, izrazivši nadu da će njegov program i slogan prepoznati oni kojima su poruke upućene.