Dok privatni iznajmljivači na Jadranu kukaju zbog navodno znatno slabije popunjenosti apartmana u lipnju i na početku špice turističke sezone te nakon prvotnog poskupljenja počinju nuditi i popuste, a najveće hotelijerske kuće upozoravaju na stagnaciju ili pad broja gostiju u prvoj polovini ove godine, ministar turizma Gari Cappelli početkom prošloga tjedna iznio je službene brojke koje pokazuju kako je Hrvatsku u prvih šest mjeseci posjetilo oko sto tisuća gostiju više nego 2018. godine i da je broj noćenja veći za 600 tisuća.

Konkretno, Cappelli je kazao kako je u prvom polugodištu Hrvatska zabilježila oko 6,5 milijuna dolazaka i 26 milijuna noćenja. "Dakle, sve je po planu, i u Istri i u ostalim dijelovima Jadrana", rekao je Cappelli, dodavši da očekuje poraste turističkih pokazatelja u ovoj godini za dva do tri posto.


Službeni podaci Hrvatske turističke zajednice pokazuju da je Hrvatsku u prvih šest mjeseci 2018. godine posjetilo 6,4 milijuna turista, koji su ostvarili 25,4 milijuna noćenja. Uz te podatke Mistarstvo turizma je također prošloga tjedna priopćilo podatak Hrvatske narodne banke da su prihodi od stranih turista u prvom tromjesečju ove godine veći 5,4 posto u odnosu prema istom razdoblju lani. Drugim riječima, tijekom siječnja, veljače i ožujka 2019. godine prihodi u turizmu od stranih gostiju iznosili su 475 milijuna eura, što je u odnosu prema istom razdoblju 2018. (450 milijuna eura) rast od 5,4 posto.


Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, predstavljajući u petak publikaciju te udruge Turistički impuls Q2 2019 s trendovima u hrvatskom i europskom turizmu do kraja lipnja ove godine, kao i rezultate ankete koju je HUT sredinom lipnja proveo na uzorku od 15 turističkih kompanija, kazao je kako su turističke rezervacije za Hrvatsku za ovu godinu u hotelima, kampovima i apartmanskim naseljima sredinom lipnja bile od tri do sedam posto manje nego u lanjskom lipnju. Međutim, istaknuo je da bi godina mogla završiti kao lanjska uz uložene napore da se rezervacije i ostvare te intenziviranje marketinških i prodajnih aktivnosti. Ostojić je kazao kako su najveći izazovi za domaći turizam "usporavanja gospodarstva u Europi, što utječe na oprezniju potražnju turista, i dalje izrazito nepovoljno poslovno okruženje u Hrvatskoj za turizam, uz istodobne veće aktivnosti u konkurentskim zemljama za poboljšanje tog okruženja, sa snižavanjem stope PDV-a u primjerice Grčkoj, Austriji i Mađarskoj". Kako za sada nema naznaka da bismo u Hrvatskoj mogli imati sniženu stopu PDV-a, Ostojić je naglasio kako će i bez drugih važnih mjera koje bi mogle pridonijeti boljem poslovanju sektora hrvatski turizam stagnirati, "što je već primjetno ove godine" te smatra kako će i padati, "a to sigurno nitko ne želi". "Usporavanje rezervacija se nastavlja, posebno je to u Hrvatskoj u lipnju bilo vidljivo kod apartmanskih naselja, u koje se i najmanje ulagalo, a potom u kampovima pa hotelima. Ukupno gledano, najbrže se rezerviraju najbolji objekti u koje se najviše ulagalo u ponudu i kvalitetu, a kompanije koje su to činile su i najoptimističnije, ali važno je i kako će se i koliko rezervacija stvarno i ostvariti", kazao je Ostojić.


Vlasnici apartmana u Istri, našoj turistički najrazvijenijoj regiji, zabrinuti su. Glas Istre prenio je riječi iznajmljivačice iz Pješčane Uvale kod Pule, koja kaže da "ovako prazno nije bilo ni za vrijeme rata". "Imam deset apartmana i bavim se ovim poslom već 40 godina, kažem vam, nikad nije bilo lošije", kaže ta vlasnica apartmana. Slične se priče mogu čuti i iz Dalmacije, gdje u pojedinim turističkim mjestima privatni iznajmljivači tvrde da je sezona nikada gora.


Što je točno i kako je moguće da statistike pokazuju da turista do sada ove godine nije došlo manje nego lani, dok vlasnici smještaja te goste "ne vide"? Nekoliko je razloga za to. Prije svega u cijeloj Hrvatskoj znatno je povećan broj novih kreveta, posebice u privatnom smještaju. Problem je potom bio i s kišnim svibnjem, a možda i najbolje objašnjenje je da je Hrvatsku u prvih pola godine posjetilo više turista, iako ih na Jadranu "ne vide" jest činjenica da turisti sve više posjećuju kontinentalne dijelove zemlje. Pojedina područja, poput Zagreba, Zagorja, pa i Slavonije i Baranje, već nekoliko godina bilježe kontinuirani rast posjeta i noćenja.


Veljko Ostojić je za Glas Istre pojasnio kako je u prvoj polovini ove godine u Hrvatskoj registrirano više od sto tisuća novih kreveta - u hotelima 6400, u kampovima osam tisuća, a u privatnom smještaju čak 42 tisuće.

Osim toga još je 45 tisuća novih kreveta u tzv. nekomercijalnom smještaju, što su vikendice, odnosno smještaj koji se načelno ne naplaćuje, ali također sudjeluje u turističkom prometu. Na taj način privatnih kreveta je zapravo 87 tisuća više nego lani. Ostojić tako rezimira da su nam kapaciteti u odnosu prema prošloj godini veći gotovo deset posto, "što je u godini snažnog povratka Turske, Grčke, Egipta i drugih, koji su nekoliko godina ‘mirovali‘, sada teško prodati". "Tržište će teško to moći progutati. Nama treba promjena u ukupnoj strukturi smještajnih kapaciteta. Treba poticati rast hotela, jer oni stvaraju puno višu dodanu vrijednost i efekte za lokalnu zajednicu, od veće zaposlenosti i duže sezone pa nadalje. Hoteli u Hrvatskoj rade 170 dana u godini, a kampovi 70-80 dana, privatni smještaj još kraće", naglasio je Ostojić.

Jedan od razloga manje rezervacije smještaja na Jadranu je i kišoviti svibanj. Itekako je važno i to što su vlasnici apartmana podigli cijene. Hina je objavila analizu Njuškala koja je pokazala da su cijene najma turističkih apartmana u lipnju bile od dva do osam posto više nego lani. Međutim, zbog slabijih rezervacija ovih su dana vlasnici apartmana počeli nuditi i znatne popuste.