Novosti
AFRIČKA SVINJSKA KUGA NIJE STIGLA U RH

Preventivno usmrćeno više od 13 tisuća divljih svinja
Objavljeno 8. srpnja, 2019.
Populacija divljih svinja na području cijele zemlje dvostruko veća od normalne

Sredinom prosinca prošle godine Ministarstvo poljoprivrede donijelo je odredbu kojom je odobren odstrjel i smanjenje brojnog stanja divljih svinja u cijeloj Hrvatskoj radi sprječavanja ulaska i širenja, te ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge (ASK).

Nadoknada štete
Te su mjere poduzete preventivno nakon što se bolest divljih i pitomih svinja pojavila prvo na sjeveru Europe, a zatim nam došla i do same granice, i to u Mađarsku. Srećom, u Hrvatskoj, prema informacijama Ministarstva poljoprivrede, do sada nije utvrđena prisutnost virusa afričke svinjske kuge. Unatoč tome preventivno je od dana stupanja na snagu Naredbe o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači u Hrvatskoj do 31. ožujka 2019. odstrijeljeno ukupno 13.086 divljih svinja. Broj odstrijeljenih grla u nas u lovnoj sezoni 2018./2019. mnogo je veći i iznosi 28.584 divlje svinje. Ovi su podaci zaista frapantni, no činjenica da se Hrvatska smatra rizičnom zemljom za izbijanje i širenje bolesti dovoljan je razlog da se planirani odstrjel i nastavi. To više što je populacija divljih svinja na području cijele zemlje dvostruko veća od normalno predviđenog broja grla.

ASK je virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, čija smrtnost može dosegnuti i stopostotnu veličinu populacije. Nije opasna za ljude i druge životinje, nego isključivo za svinje, i domaće i divlje. Divlje svinje glavni su izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području. U slučaju pojave ASK-a u domaćih svinja, sve svinje se usmrćuju bez iznimke. Jedino pozitivno za vlasnike u tom slučaju je činjenica da sve ide na teret državnog proračuna.

Bolest se od 2014. godine širi Europskom unijom, kada su zabilježeni prvi slučajevi u baltičkim zemljama. Prema Europskom sustavu za prijavu bolesti životinja (ADNS) u Europskoj uniji, uključujući Ukrajinu, u 2018. godini bilo je 1449 izbijanja ASK-a u domaćih svinja, a u 2017. prijavljeno je samo 265 izbijanja.

Od kada traje epidemija, od 2014., zahvaćeno je više od 500.000 domaćih svinja. U Rumunjskoj je zbog pojave ASK-a usmrćeno više od 361.000 svinja, a u Belgiji 5222 svinja na 22 gospodarstva u zaraženom području gdje je ASK potvrđen samo u divljih svinja. U većini zaraženih država članica bolest je prisutna u populaciji domaćih i divljih svinja (Bugarska, Italija, Litva, Latvija, Poljska, Rumunjska, Estonija), a u Belgiji, Češkoj i Mađarskoj potvrđena je samo u populaciji divljih svinja i nije se proširila na domaće svinje. Samo u Rumunjskoj prijavljeno je 1163 izbijanja u 2018. te u 2019. godini 44 nova izbijanja u populaciji domaćih svinja.

Nema širenja
U Rusiji je 2018. zabilježeno više od 250 epidemija ASK-a kod domaćih svinja, zbog čega je usmrćeno oko 250.000 svinja. Ukupno, od prvog izbijanja bolesti 2007., usmrćeno je oko osam milijuna svinja te su zabilježeni gubici u svinogojskom sektoru u iznosu od 507 milijuna eura.

Iz Ministarstva poljoprivrede upozoravaju kako je važno napomenuti da su novi slučajevi ASK-a u divljih svinja u susjednoj Mađarskoj zabilježeni u već zaraženom području koje se nije time proširilo i nisu zabilježena nova žarišta. Srbija do sada nije prijavila pojavu ASK-a u zemlji.

U 2019. godini u proračunu Europske unije predviđeno je za kontrolu i iskorjenjivanje ASK-a 14,3 milijuna eura, od čega najviše za Poljsku 4,2, za Rumunjsku 3,4 i za Slovačku 1,7 mil. eura. Od 2013. do 2018. godine EU je financirao mjere iskorjenjivanja i hitne mjere zbog ASK-a u iznosu od 59,2 milijuna eura.

Mjera koju je propisalo Ministarstvo, odnosno smanjenje brojnog stanja divljih svinja na 50 posto populacije jest mjera kojom se utječe na smanjenje rizika širenja virusa ASK-a, ali smanjuju i štete koje divlje svinje čine na poljoprivrednim površinama zbog znatnog povećanja populacije divljih svinja posljednjih godina, naglašavaju u Ministarstvu poljoprivrede te optimistično dodaju da sva dosadašnja istraživanja upozoravaju na to da će se dvije godine nakon prestanka važenja naredbe populacija divljih svinja vratiti na brojno stanje koje je bilo prije nego što je započela provedba te mjere.

S obzirom na činjenicu da ASK nije prisutan u Hrvatskoj, meso divljih svinja ustrijeljenih u preventivnom postupku, uz naravno poštovanje svih propisa iz područja veterinarstva, smije se koristiti za prehranu ljudi.

Tomislav Prusina
28.584

divlje svinje usmrćene su u cijeloj lovnoj sezoni 2018./2019.
SUSTAVNA PROVEDBA
Na području Osječko-baranjske županije odredba o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači sustavno se provodi, istaknuo je Zlatko Stolnik, predsjednik Lovačkog saveza Osječko-baranjske. Zlatko Stolnik dodaje kako ovi postupci neće dovesti u pitanje opstojnosti zajednice divljih svinja jer ih, kao što je to slučaj u cijeloj Hrvatskoj, tako i kod nas, trenutačno ima i previše.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

IZVJEŠĆE STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Čak je 12 novooboljelih od koronavirusa, desetero iz Osijeka

2

STRUČNJACI OPTIMISTIČNI

BDP: Pad neće biti tako bolan

3

TRENUTNO 811 AKTIVNIH SLUČAJEVA

Stožer: Rekordnih 180 novih
slučaja zaraze koronavirusom