MONOGRAFIJA M. TURKALJ PODMANICKI
Objavljeno 8. srpnja, 2019.
U sklopu OLJK-a u Lapidariju je Muzeja Slavonije predstavljena monografija Barokna sakralna arhitektura Đakovačko-osječke nadbiskupije, osječke povjesničarke umjetnosti Margarete Turkalj Podmanicki. Uz autoricu, svoju interpretaciju knjige i njezin povijesni, kulturni i graditeljski presjek predstavile su Katarina Horvat-Levaj te Jasminka Najcer-Sabljak.
Monografija je rezultat dugogodišnjega istraživanja i produbljena refleksija autoričine disertacije na temu Sakralna arhitektura prve polovice 18. stoljeća na području današnje Đakovačko-osječke nadbiskupije, koja je poslužila kao bitna odrednica i usmjerenje za daljnje proučavanje i pisanje o barokno sakralnoj arhitekturi istočne Hrvatske.
- Upravo u tom razdoblju nastaju najznačajnije građevine koje taj segment hrvatske arhitekture najviše razlikuju od ostalih regija - riječi su Katarine Horvat-Levaj, urednice koja je objasnila strukturu knjige i metodološki pristup autorice s obzirom na vremensku i prostornu osnovicu. Kako bi što temeljitije opisala prostorno-arhitektonska obilježja kapela, crkava i samostana navedenih u knjizi, autorica je pristupila individualnom istraživačkom radu i s jednakom se pozornošću posvetila svakoj građevini od Iloka, Vukovara, Nuštra, preko Osijeka do Darde, Valpova, Slavonskog Broda... Detaljni povijesni i arhivski podatci svake pojedine crkve sjedinjeni su s tlocrtima i impresivnim fotografijama visoke kvalitete.
Knjiga je podijeljena u dva glavna dijela, interpretativna poglavlja i katalog građevina. Autorica nastoji olakšati čitatelju koji u interpretativnim poglavljima može kroz priču pregledno pratiti razvitak tema od povijesnih i crkvenih okolnosti navedenog razdoblja, naručitelja i mecena sakralne arhitekture do najvažnijeg, tipološke obrade crkava (longitudinalne crkve, crkve centralnog tlocrta), i obrade različitih oblika pročelja crkava.
Recenzentica Jasminka Najcer-Sabljak ističe da ako netko knjigu ne želi proučavati kronološkim putem, nego se usmjerava prema samo jednom poglavlju, i dalje se snalaženje u njoj ne otežava zbog izvrsne preglednosti i detaljnog kataloga građevina.
Knjiga kroz kvalitetne domaće i strane primjere predstavlja multidisciplinarnost, odnosno značaj isprepletenih različitih povijesnih, kulturnih i graditeljskih elemenata sakralne arhitekture Đakovačko-osječke nadbiskupije u srednjoeuropskom kontekstu i kontekstu hrvatske barokne arhitekture.
Autorica uspijeva aktualizirati i približiti današnjici razdoblje prve polovine 18. st. u sakralnoj arhitekturi. Kroz znanstveno-istraživački pristup prošlosti Turkalj Podmanicki pridonosi razvitku povijesti umjetnosti i njezinim istraživačima, pobornicima i budućim studentima otvara vrata k definiranju budućih postupaka. Zaključno se mogu dodati riječi Horvat-Levaj koja kaže da "iako barok, odnosno istraživanje baroka nema veliku prošlost, na temelju ove knjige ima sjajnu budućnost".
Valentina Stantić
RASKOŠAN BAROK
Kako bi se prepoznali čimbenici pojavljivanja raskošnoga baroknog stila, ne smije se izostaviti spajanje hrvatskog identiteta u prvoj polovini 18. st. s identitetom, tradicijom i kulturom Habsburške Monarhije koja je preuzela vlast nad hrvatskim područjem nakon povlačenja Osmanlija. Unatoč cjelokupnoj političkoj stvarnosti, istočna Hrvatska pod austrijskom vlašću doživljava procvat i oživljavanje sakralne arhitekture.
2
glavna poglavlja ima knjiga, interpretativna poglavlja i katalog građevina