Bosanska Posavina i dalje je prava šoping-meka za brojne Slavonce koji svakodnevno, posebice vikendom, odlaze preko granice i kupuju u Orašju, Brčkom, Brodu, Gradišci...

Gužve na graničnim prijelazima uobičajen su prizor, posebice kolona vozila za povrat PDV-a koja čekaju da carinici uz priloženi račun pregledaju kupljenu robu i ovjere obrazac na temelju kojega će dobiti povrat novca. Pred najvećim supermarketom Maxi u sklopu šoping-centra City Center IN na ulazu u Orašje brojni su automobili županjskih, vinkovačkih, vukovarskih, osječkih... registracijskih oznaka, a na prepunim policama i brojni proizvodi hrvatskih robnih marki i brendova. Većina i po osjetno nižim cijenama. Dodatna pogodnost prekograničnog šopinga je povrat poreza na dodanu vrijednost, koji se u susjednoj državi obračunava po jedinstvenoj stopi od 17 posto. To pravo imaju strani državljani koji nemaju prebivalište u BiH, a ostvaruju ga na kupljenu robu u vrijednosti od minimalno sto konvertibilnih maraka (približno 400 kuna) koju iznose izvan carinskog područja te države. Pravo na povrat PDV-a ne odnosi se na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizelsko-gorivo, ulje za loženje, ekstra lako i lako specijalno, motorni i bezolovni benzin), alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duhana.


Prema informacijama koje je Glasu Slavonije dostavio Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije i međunarodnu suradnju Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih šest mjeseci ove godine strani državljani su pri napuštanja carinskog prostora BiH podnijeli 192.495 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 8.780.893,12 konvertibilnih maraka. Prema izračunu na temelju srednjeg tečaja HNB-a, prema kojem jedna konvertibilna marka iznosi 3,778 kuna, riječ je o iznosu od približno 33,2 milijuna kuna. I to na ispostavljene račune za kupljenu robu u vrijednosti od 60.433.205,62 KM (228,4 milijuna kuna). Potrošnja je u prvom polugodištu ove godine dosegnula otprilike polovinu potrošnje ostvarene u 2018. i, sudeći prema pokazateljima, i u 2019. će se kretati na toj razini. Naime, strani državljani su lani, pri napuštanju carinskog prostora BiH, na graničnim prijelazima podnijeli 405.781 zahtjev za povrat PDV-a, u ukupnom iznosu većem od 17,6 milijuna KM, ili približno 67 milijuna kuna. Povrat PDV-a zatražen je za robu kupljenu u vrijednosti većoj od 121,2 milijuna KM (više od 460 milijuna kuna).


Slavonci odlaze po ‘špeceraj‘, odjeću, obuću, PVC stolariju, namještaj, zidne pločice, sanitariju, opremu za bebe... U bosanskim ljekarnama kupuju tablete protiv bolova, antidepresive i druge lijekove koji se u Hrvatskoj mogu kupiti isključivo na recept, vitamine, kreme, toplomjere sa živom i druga pomagala. Stanovnice Cvelferije nerijetko i mostom preko Save potegnu u Brčko zbog frizure i novih pramenova, a brojni vozači zbog mehaničarskih usluga. I klima-uređaje u vozilima pune u susjednoj državi za 50-ak konvertibilnih maraka (200 kuna), a uz odrađen veliki ili mali servis cijena je upola niža.


Na graničnim prijelazima prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji, kojima Slavonci svakodnevno odlaze u prekogranični šoping, od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine podneseno je 70.897 zahtjeva za povrat PDV-a. U prosjeku 392 zahtjeva dnevno. I to za robu kupljenu u vrijednosti od 22,89 milijuna KM, ili približno 86,5 milijuna kuna. Zatraženi povrat PDV-a iznosi oko 3,3 milijuna KM, odnosno približno 12,5 milijuna kuna. Granični prijelaz Brčko u prvih šest mjeseci ove godine zaprimio je 16.548 zahtjeva za povrat PDV-a, Gradiška 12.348, Šamac 10.428, a Brod 6115. Najveći broj zahtjeva, 25.458, strani državljani podnijeli su na graničnom prijelazu Orašje. Riječ je o jednom od najfrekventnijih prijelaza u BiH preko kojega godišnje prođe više od 3,5 milijuna osoba. O potrošnji i činjenici da kupci u trgovinama u oraškoj Posavini ostavljaju milijune govore podaci koji su objavljeni sredinom lipnja o najuspješnijim poduzećima u Županiji posavskoj. Tako je MAXI d.o.o. Orašje u prošloj godini ostvario prihode u visini od 57.323.164 konvertibilnih maraka (216,7 milijuna kuna) i dobit od 1.688.454 KM (približno 6,4 milijuna kuna).