Magazin
INTERVJU: ALJOŠA VITASOVIĆ

Turizam treba biti nadgradnja svih gospodarskih aktivnosti
Objavljeno 6. srpnja, 2019.
IZV. PROF. DR. SC. ALJOŠA VITASOVIĆ VODITELJ JE KATEDRE ZA TURIZAM NA FAKULTETU EKONOMIJE I TURIZMA “DR. MIJO MIRKOVIĆ” PULA

Prije nego što se uopće i govori o uspješnosti turizma, potrebno je razumjeti njegovu kompleksnost kao pojave, a koja je prije svega multidisciplinarna. Turizam svoju važnost i medijsku eksponiranost duguje svojoj ekonomskoj komponenti i najčešće se promatra kao isključivo ekonomska pojava što je najmanje u svojoj biti. Dakle, gdje god imamo veliki obrtaj financijskih sredstava, stvara se javni diskurs o važnosti, kaže dr. sc. Aljoša Vitasović, te dodaje:

- Turizam je puno više od ekonomske kategorije, on predstavlja jednu pojavu od koje bi izravne i neizravne koristi trebali imati prvenstveno građani Republike Hrvatske i turisti kao korisnici usluge. Danas na globalnom turističkom tržištu imamo situaciju da suvremeni turistički trendovi nameću sve učestalije strukturne promjene, na koje moramo biti spremni. Odgovor na tako izazvane promjene očituje se preko diferencijacije proizvoda, stupnja edukacije i obrazovanja, novim organizacijskim odnosima, uporabi tehnologije i inovacija te načinom komunikacije između emitivnih i receptivnih tržišta.

REINVENCIJA EKONOMIJE
Kad se govori o turizmu, uobičajeno se spominje njegov udio u BDP-u zemlje, a govori se i o previsokom PDV-u i drugim problemima. Vaš komentar?

- Da bi se uopće mogli kvantificirati i tumačiti pokazatelji turizma, a koji su pouzdani i prije svega međunarodno usporedivi, najrelevantniji su nam podatci dobiveni iz posljednjeg rezultata Satelitskog računa turizma (TSA) koji pruža detaljan statistički pregled ekonomskog doprinosa turističkog sektora sažimajući izravne i neizravne učinke turizma na ekonomiju neke zemlje. Iz rezultata je vidljivo da je potrošnja generirala stvaranje domaće dodatne vrijednosti koja čini 10,9 posto bruto dodane vrijednosti turizma u bruto dodanoj vrijednosti gospodarstva te 11,4 posto bruto domaćeg proizvoda turizma u ukupnom bruto domaćem proizvodu hrvatskog gospodarstva. Na temelju input-output modela utvrđeno je tako da turizam izravno i neizravno generira 16,9 posto bruto dodane vrijednosti Hrvatske. Iz čega je relativno vidljivo da turizam sa svojim izravnim udjelom od gotovo 11 % predstavlja značajnu, ali ne i stratešku odrednicu u budućnosti. Međutim, na te podatke treba nadograditi i visoku stopu udjela radnog kontingenta od gotovo ¼ zaposlenih, što opisuje i neefikasnost sektora. Odnosno, zapošljavanje ljudi na jednostavnim poslovima i bez stalnog zaposlenja, što stvara izrazitu socijalnu nesigurnost. Zaposleni bi trebali biti adekvatno plaćeni te bi im trebalo biti osigurano dugoročno (ne samo sezonsko ili inačicu istog) zaposlenje. Dakako, to nije moguće bez intervencije i rastereta davanja poslodavaca. Nažalost, nameti u turističkom sektoru jesu značajno viši od zemalja konkurenata, što utječe i na ukupni cjenovni razred. Uzrok višem poreznom opterećenju tome možemo tražiti u nedovoljno razvijenim ostalim gospodarskim sektorima, pa s te strane turizam pokriva manjak. Stoga je Hrvatskoj generalno potrebna jedna reinvencija ekonomije i gospodarskog sustava, te bi se tek tako s porašću aktivnosti i dodane vrijednosti turizam dugoročno rasteretio. Reforma poreznog ustroja s formiranjem Uprave prihoda, umjesto Porezne uprave, značajno bi pridonijela transparentnosti poslovanja i smanjila sivu zonu.

Turizmu je svakako potrebno pomoći, pri čemu ne treba misliti da će se dogoditi neke izravne financijske injekcije, ali stvaranje uvjeta za konkurentnim obavljanjem posla svakako da. Dakle, država treba jedinstvenom javnom turističkom politikom sektoru omogućiti odskočnu dasku, jer tada turizam ne bi predstavljao socijalnu djelatnost i izvor preživljavanja, već da stvara značajnu dodanu vrijednost. Glavni problemi turizma danas jesu upravo u niskoj razini novostvorene dodane vrijednosti, relativno malom multiplikativnom efektu turizma i odljevu dobiti od turizma što stvara trošak društvu.

Uzimajući u obzir da je turizam ekonomska kategorija, koliko stabilnost ekonomije znači ujedno i stabilnost turizma, imamo li potencijala za brži i dinamičniji razvoj?

- Turizam nikad ne treba sagledavati kao isključivo ekonomsku kategoriju, on je puno više i šire. Turizam treba stvarati koristi za domicilnu zajednicu i sve građane RH, neovisno o tome jesu li uključeni u sektor turizma. Potencijala za razvoj imamo, još uvijek nismo zasićeni, sezonu treba produžiti i aktivirati postojeću turističku resursnu osnovu, pa tek onda razmišljati o dodatnim intervencijama i zadiranjem u prostor. Prvo je potrebno iskoristiti sve postojeće resurse koji su do sada nedovoljno iskorišteni. Kada se govori o širenju turističke funkcije na dodatni prostor, tada treba planirati prostor u vidu turističkog proizvoda široke potrošnje, koji će biti sastavni dio života domicilne zajednice i korišten u svakodnevnom životu, ali i korišten od strane turista (parkovi, prometna infrastruktura, sadržaji…). Turizam je u nekoj zemlji izrazito uspješan kada se o njemu ne priča, kada ne znate tko je ministar, a tada je turizam dodatna djelatnost i imamo propulzivnu nacionalnu ekonomiju. Trenutno za Hrvatsku radi sinergijskog djelovanja bilo bi potrebno da potpredsjednik Vlade bude zadužen za turizam jer bi to ubrzalo usklađivanje svih pravaca djelovanja. Dakle, turizam je stabilan i stvara dodanu vrijednost tek kada je on nadgradnja djelovanja svih gospodarskih aktivnosti jedne zemlje. Kada građani te zemlje imaju mogućnosti putovati unutar svoje zemlje u vremenu dokolice, a ne zbog ekonomskih migracija. To onda govori o jednom stupnju višeg standarda građana i same zemlje.

POZITIVNO I NEGATIVNO
Je li vrijeme za novu strategiju, u odnosu prema za sada postojećoj Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine?

- Iako je prošlo šest godina od usvajanja Strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, u prošloj godini ustanovljeno je da je to jednostavno predugačko razdoblje kojim bi se kvalitetno moglo upravljati. Stoga će se buduće strategije vezivati uz puno kraće razdoblje. Jer globalni turistički trendovi ne nameću samo novo poimanje turizma i pojavu "novih" turista. Osobe koje se uključuju u turističke tijekove danas su sve iskusnije. One iskazuju veći broj potreba ne samo unutar destinacije već i tijekom samog putovanja do destinacije. Atraktivni elementi destinacije moraju biti nadopunjeni dodatnim aktivnostima, a izvrsnost turističke destinacije mjerena očekivanjima i ostvarenim doživljajem, dok je glavni proizvod destinacije stvoreno turističko iskustvo. Upravo takva diverzifikacija potreba i motiva zbog kojih osobe izabiru posjet i boravak u nekoj turističkoj destinaciji dovode do kvalitativnog odmaka od standardne turističke ponude. Dakle, naglasak bi trebao biti na kvaliteti turističkog proizvoda, ostvarujući time kvalitativni razlikovni činitelj u konkurentskom pozicioniranju turističke destinacije.

Koliko je utemeljeno upozorenje mnogih turističkih stručnjaka i dionika u turizmu da će 2019. biti najizazovnija godina do sada?

- Republika Hrvatska ima strukturnih problema, unutar raspodjele smještajnih kapaciteta jer privatni smještaj dominira, efekti turizma nisu dostatni za stvaranje dodane vrijednosti. Zajedničkim djelovanjem u koheziji sektora i formiranju jedinstvene javne turističke politike izravno bi se djelovalo na fleksibilnost sektora u odnosu prema zahtjevima tržišta jer svjetska ekspanzija putovanje u odredišta sa standardnim turističkim proizvodima dostignula su svoj vrhunac. Pozicioniranje turističke ponude i turističkog proizvoda temeljenog na kvaliteti, ekonomiji doživljaja, uz izvorni identitet i specifična obilježja multiplicira socioekonomske koristi od turizma i dovodi do progresije dodane vrijednosti uz efikasnu i održivu valorizaciju turističke resursne osnove te predstavlja rješenje.

Migrantska kriza je pitanje humanosti. Ona nije izravna prijetnja, jer se radi o globalnoj pojavi, međutim izrazito može utjecati. Imamo primjer Italije koja se desetljećima bori s migrantskim valom, a u javnost su te informacije došle tek prije nekoliko godina. Ono što često zaboravljamo je da smo mi za razliku od velikog broja zemalja izrazito sigurna zemlja i sigurnost je od presudne važnosti. Stoga svako ad hoc i nepromišljeno djelovanje uvijek može izazvati negativne efekte na turistički sektor. Turizam je sam po sebi izrazito rizična pojava jer dovoljna je samo jedna havarija tankera ili incidentna situacija u vidu sigurnosti da se upropasti višegodišnji trud i povrat uloženog. U ovoj godini imamo snažan rast zemalja mediteranskog bazena (Turska, Grčka, Tunis …), taj povratak na turističko tržište utjecat će i na Hrvatsku jer se ipak svake godine ne rađaju milijuni novih turista. Imamo i situaciju da nam se smanjuje stopa povratka u destinaciju upravo zbog odlaska turista u druge destinacije. Ono što je također primjetno je da na područjima gdje je turizam dominantna gospodarska djelatnost domaćinski se mentalitet kojim se ponosimo polako pretvara u servilnost prema gostu, što stvara negativan efekt.

Turistička 2019. godina značajna je ne zbog postavljanja rekorda, već zbog nacionalnog usuglašavanja da se turizmom trebaju baviti turistički stručnjaci, da ovakav oblik unificirane ponude više nije ni prepoznat niti je konkurentan. Odnosno, uspjeh turizma ne mjeri se brojem dolazaka i brojem noćenja, a ni ostvarenom dobiti ako se ta ista isisava iz zemlje. Turizam treba svojim djelovanjem povećati izravno i neizravno kvalitetu života stanovnika RH, i neizravno razvijati i popratne gospodarske djelatnosti. Upravo se najznačajniji rezultati ostvaruju ako imamo jasan gospodarski cilj, a turizam je samo jedan od alata ili sredstvo za ostvarenje pozitivnih društvenih i ekonomskih učinaka. (D.J.)
Turizam je u nekoj zemlji izrazito uspješan kada se o njemu ne priča, kada ne znate tko je ministar. Tada je turizam dodatna djelatnost i imamo propulzivnu ekonomiju.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TAJNI SVE VIŠE

Egipatske piramide otporne na moderne tehnologije

2

REPORTAŽA: VUČKO TRAIL I IZLET U SARAJEVO

Bosna zaustavljena u prostoru
i zaključana u vremenu

3

TEMA TJEDNA: SAT ANATOMIJE BANSKIH DVORA: (I.)

Kakvu Vladu imamo: Najbolja ili najgora?