Prije šest godina Hrvatski sabor usvojio je Strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine. Prema mnogim stručnjacima, ali i gospodarskim subjektima u turizmu, taj se dokument danas doima zastarjelim. O svemu tome i aktualnom stanju u hrvatskom turizmu razgovarali smo s Garijem Cappelijem, ministrom turizma u Vladi Republike Hrvatske.

Što je i koliko iz spomenutog dokumenta realizirano do ove godine i hoće li se planovi iz tog dokumenta u cijelosti provesti do iduće 2020.?

- Od početka mandata stavljamo naglasak na jačanje kvalitete turističke ponude i produljenje aktivnosti na cijelu godinu. Implementacija Strategije, među ostalim, dovela nas je do sjajnih rezultata kakve bilježimo proteklih godina, a oni se nastavljaju i u prvoj polovini 2019. Uz to, ponosni smo na uređenje zakonodavnog okvira, donijeli smo ključne turističke zakone, u proceduri je i rješavanje turističkog zemljišta, a radimo i na donošenju nove Strategije za buduće razdoblje u kojemu će naglasak biti na održivosti i kvaliteti te razvoju specijalnih oblika turizma koji će pridonijeti konkurentnosti, daljnjim ulaganjima i većoj potrošnji.

U 2018. godini prihodi od stranih turista iznosili su deset milijardi i 97 milijuna eura, što je u odnosu prema godini prije rast od 6,4 posto. Sve smo zanimljiviji i investitorima. Financial Times istaknuo nas je među deset zemalja svijeta s najboljim potencijalom za investiranje u turizam, dobili smo i posebno priznanje Editor‘s Choice Awards kao jedna od zemalja s najvećim napretkom u području unaprjeđivanja turističke infrastrukture, smještaja, inicijativa za razvoj turizma te za investiranje u hotele i kruzing segment nautičkog turizma.

Ove godine očekujemo oko milijardu i 50 milijuna eura investicija u turizmu, što predstavlja 55 posto više investicija u posljednje četiri godine. Posebno je značajno što se većina investicija odnosi na izgradnju novih hotela, aparthotela i turističkih naselja visoke kategorije s 4 i 5 zvjezdica, ulaže se i u obnovu smještajnih kapaciteta u svrhu podizanja kategorije s 2 i 3 na 4 i 5 zvjezdica, odnosno 5 sidara za marine. Porast investicija iz godine u godinu govori u prilog tome da je Hrvatska atraktivna zemlja za ulaganje te da je ulagačka klima u turizmu pozitivna.

Ulaskom u EU, RH je postala korisnica sredstava iz europskih fondova. Koliko je ta mogućnost iskorištena u turističkoim sektoru unatrag pet godina? S tim u vezi - koliko se radi na boljem pozicioniranju RH turizma u okviru EU institucija?

- Turizam osigurava 24 milijuna radnih mjesta u gospodarstvu Europske unije, odnosno svaki 11. radnik zaposlen je na poslovima neposredno povezanim s turizmom. Isto tako, uzevši u obzir da turizam predstavlja jednu od najbrže rastućih gospodarskih aktivnosti u EU-u s velikim utjecajem na rast, društvo, razvoj i zapošljavanje te da je doprinos turizma i putovanja BDP-u Europske unije tijekom 2016. iznosio 10,2 posto, smatramo da turizam zaslužuje bolju poziciju unutar institucija Europske unije, što će u konačnici biti iznimno važno za turizam svih zemalja članica Europske unije, pa tako i za Hrvatsku.

Na prijedlog Ministarstva turizma RH, a uz podršku predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, prošle je godine pokrenuta inicijativa o osnivanju jedinstvenog europskog Fonda za turizam i Radne skupine za turizam unutar institucija EU-a. Ostvarivanjem navedene inicijative, turizam bi prvi put dobio svoju Glavnu upravu u okviru proračuna EU-a što bi omogućilo Ministarstvu turizma direktno, bez posredničkih tijela i institucija, financiranje turističke infrastrukture, poticanje malog i srednjeg poduzetništva, jačanje ljudskih potencijala u turizmu i drugog sredstvima iz EU-a. U suradnji s predstavnicima turističkog sektora tada bismo imali priliku kreirati konkretne natječaje za financiranje hotelske industrije, touroperatora i ostalih investicija u turizmu.

S obzirom na okolnosti u okruženju (migranti, granice...), konkurenciju drugih zemalja, kao i proljetni podbačaj zbog lošeg vremena, hoće li 2019. biti najizazovnija godina za RH turizam do sada?

- U proteklih nekoliko godina postigli smo iznimne rezultate u vidu turističkog prometa, ali što je još važnije, konstantno se povećavaju prihodi od turizma i privlačimo sve veći broj investicija. Vremena dvoznamenkastog rasta su iza nas jer uz namjeru da provodimo održivu turističku politiku više nemamo prostora za primanje većeg broja turista u vršnim mjesecima turističke godine. Zbog toga se orijentiramo na razvoj posebnih oblika turizma poput zdravstvenog turizma, nautičkog turizma, enogastronomije i sličnih koji osiguravaju veću potrošnju gostiju te se mogu konzumirati tijekom većeg dijela godine. Osim navedenog, naglasak je na povećanju kvalitete usluge i ponude. Ukratko, fokusiramo se na kvalitetu, a ne masovnost, to jest na povećanje prihoda koje nužno ne znači povećanje broja gostiju, bar ne u špici turističke godine. U tom smislu, ova godina je izazovnija od ostalih, ali smo zadovoljni postignuti rezultatima u prvoj polovini godine za koje vjerujem da će do kraja godine biti još bolji i da ćemo godinu završiti s rastom do tri posto. Osim toga, trendovi su se promijenili, sve veći broj turista koristi internetske platforme za bukiranje i odluku donosi last minute, putuju više puta godišnje na kraća razdoblja nego prije…

Ukupno uzevši, što država, ali i privatni sektor (hotelijerstvo) trebaju i mogu činiti kako bi se nastavilo osnaživanje ne samo turizma na Jadranu nego i cjelogodišnjeg turizma s naglaskom na kontinent?

- Nedavno je u Hrvatskom saboru usvojen paket turističkih zakona kojim smo otvorili novo poglavlje za hrvatski turizam, posebice kad je u pitanju razvoj turizma na kontinentu. Otvorili smo mogućnost za još kvalitetniju povezanost i povećanje efikasnosti cjelokupnog turističkog sustava, a istovremeno će lokalne zajednice, područja i regije moći kvalitetnije upravljati razvojem svojih proizvoda te na taj način iskoristiti svoje potencijale i istaknuti svoje posebnosti. Posebna pozornost u zakonima poklonila se poticanju razvoja turizma na kontinentu kroz udruživanje i kvalitetnije upravljanje destinacijama uz financijsku samoodrživost što će posve sigurno biti kvalitetna podloga za razvoj kontinentalnog turizma.

Vlada RH od početka svog mandata poseban naglasak stavlja na razvoj kontinentalnih županija te primjerice samo u projekt razvoja Slavonije ulaže više od osam milijardi kuna, pri čemu se oko 2,6 milijardi kuna odnosi na turizam. U 2018. godini u odnosu prema 2016. na kontinentu je ostvaren rast turističkog prometa od oko 30 posto što nam govori da su napravljeni određeni iskoraci, a prave rezultate očekujemo kroz realizaciju velikog broja projekata i mjera koje smo započeli tijekom proteklog razdoblja.

Turizam i PDV, može li se tu nešto učiniti i kad, sa sniženjima nekih stopa, taksi, fiskalnih i parafiskalnih nameta, kako bi se pojačao razvitak turističkog sektora kao ključnog čimbenika u BDP-u i ukupno u budžetu zemlje?

- Već smo do sada omogućili brojne olakšice poslodavcima u turizmu kako bismo ih rasteretili da imaju prostora za povećanje plaća radnicima i ulaganja u kvalitetu ponude. Za 300 milijuna kuna rasteretili smo gospodarstvenike u turizmu koji svojim radnicima osiguravaju smještaj i topli obrok, a izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak podignut je neoporezivi dio na 7500 kuna, ukinula su se dva doprinosa čime su poslodavci uštedjeli 900 milijuna kuna.

Vlada RH sustavno radi na analizi utjecaja PDV-a na turistički sektor i vjerujem kako ćemo zajednički, na čelu s predsjednikom Vlade, naći mjerodavna i kvalitetna rješenja. (D.J.)