Objavljeno 3. srpnja, 2019.
Vezani članci
ŠTO ĆE ZA EU I HRVATSKU ZNAČITI PROMJENA NA ČELU ECB-A
Vlada će u četvrtak dati ovlaštenje ministru financija da s guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB) Borisom Vujčićem potpiše i pošalje pismo namjere o ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam dva (ERM II), a do kraja tjedna očekuje se slanje tog pisma.
Najavio je to u srijedu ministar financija Zdravko Marić nakon sjednice Nacionalnoga vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. "U pismu izražavamo našu namjeru ulaska u tečajni mehanizam, ali u isto vrijeme stavljamo na papir kao obvezu ono što ćemo provesti u idućih godinu dana", kazao je Marić novinarima nakon sjednice Nacionalnog vijeća kojim je predsjedao premijer Andrej Plenković.
Riječ je o 19 mjera u šest različitih područja, rekao je Marić te izdvojio najvažnije segmente - jačanje kapaciteta i kvalitete rada Državnog zavoda za statistiku (DZS), sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, unaprjeđenje poslovne klime, odnosno pospješivanje uvjeta poslovanja u Hrvatskoj kroz daljnje smanjenje parafiskalnih nameta te područje državne imovine. "Do kraja tjedna očekujemo slanje tog pisma, a početkom idućeg tjedna na redovnom sastanku eurogrupe, u ponedjeljak, to bi trebala biti jedna od točaka", kazao je Marić.
Nakon toga, u vremenskom horizontu od približno 12 mjeseci očekuje se da se mjere koje su definirane u pismu isporuče. Marić je istaknuo i da je ulazak u ERM II korak prema samom uvođenju eura, a Hrvatska će u tom tečajnom mehanizmu biti otprilike dvije godine, tijekom kojih će se testirati njezino ispunjavanje maastrichtskih kriterija.
ERM II je svojevrsna čekaonica za ulazak u eurozonu u kojoj svaka zemlja kandidatkinja treba provesti najmanje dvije godine. O ulasku neke zemlje u ERM II odlučuju članice eurozone i Europska središnja banka. Odluku o osnivanju Nacionalnog vijeća Vlada je donijela 10. svibnja 2018. godine, uz Strategiju za uvođenje eura kao službene valute.
Valja podsjetiti na posljednje istraživanje Flash Eurobarometra prema kojemu većina ispitanika u članicama EU-a koje još nisu uvele euro smatra da je zajednička valuta imala pozitivan učinak na zemlje u kojima se koristi. To smatra ukupno 56 posto ispitanika iz sedam članica (Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska), što je za jedan postotni bod više nego prošle godine.
Takvo je stajalište najizraženije u Mađarskoj (70 posto), Rumunjskoj (62 posto), Poljskoj (54 posto) i Bugarskoj (53 posto). Gotovo polovina ispitanika smatra da bi uvođenje eura imalo pozitivne posljedice za njihovu zemlju (45 posto) i za njih osobno (47 posto). Ukupno 55 posto ispitanika želi da njihova zemlja uvede euro što je prije moguće, ili nakon nekog vremena, dok ih 42 posto želi da se to dogodi što kasnije - ili nikad. Većina ispitanika u Mađarskoj (66 posto), Rumunjskoj (61 posto) i Hrvatskoj (49 posto) podržava uvođenje eura.
H/I.M.
POREZNE IZMJENE
Komentirajući zahtjeve ugostitelja za smanjenjem PDV-a i povećanjem plaća, ministar financija Zdravko Marić naglasio je da je legitimno pravo svakoga da smatra kako bi trebao biti više prepoznat u trenutku kada se najavljuju određene porezne izmjene. Dodao je, međutim, da će se raditi kompletna analiza poreznog sustava - što je dobro, a gdje su prepoznate određene anomalije - te da bi porezne izmjene išle 1. siječnja iduće godine.
19
mjera u šest različitih područja morat će provesti Hrvatska u idućih godinu dana