Novosti
BOLJI DEMOGRAFSKI REZULTATI

Gotovo 400 novorođenih više i 771 preminuli manje
Objavljeno 4. srpnja, 2019.
Najnoviji podaci pokazuju pozitivne promjene koje su još daleko od željenih

Budućnost Hrvatske, ali i same Europske unije, izravno je ovisna o demografskoj slici svake pojedine članice i sve se više zemalja počinje ozbiljno baviti tim pitanjem. Procjena broja stanovnika u Hrvatskoj s posljednjim danom prošle godine, prema Državnom zavodu za statistiku, iznosi 4.076.246, što je gotovo 200 tisuća stanovnika manje u odnosu prema broju stanovnika u popisu stanovništva 2011. godine.

Oprez
Pravu demografsku katastrofu Hrvatska je prošla u razdoblju od 2014. do 2017. godine, kada je broj stanovnika smanjen za gotovo 150 tisuća. Najnoviji podaci, međutim, pokazuju neke pozitivne promjene koje su naravno još uvijek daleko od željenih.

U Hrvatskoj je prošle godine bilo 36.945 živorođene djece, što je 389 više nego godinu prije. Umrlih je, pak, prošle godine bilo 52.706, odnosno 771 preminula osoba manje nego 2017. Prirodni prirast i dalje je negativan, a brojka od negativnih 15.761, iako povoljnija od 16.921 u 2017. godini, još je uvijek velika u odnosu prema primjerice 2011., kada je prirodni prirast iznosio 9822 u minusu. Ti statistički podaci ne znače da su i rezultati pozitivni, nego samo da su manje negativni, a o tome hoće li postati i trend moći će se vidjeti tek protokom sljedećih nekoliko godina.

- Pri promatranju trendova samo na temelju jedne godine moramo uvijek biti oprezni. Sigurno da je dobro što je broj novorođenih nešto veći i da je broj umrlih nešto manji i taj je prirodni pad nešto manji nego što je bio 2017. godine. No to ne možemo staviti u kontekst promjene trenda jer je on i dalje negativan - pojašnjava demograf Dražen Živić.

On tvrdi kako je i prije desetak i više godina bilo razdoblja kada je i po 600 ili 700 živorođenih bilo više nego godinu prije, a već sljedeću godinu je opet zabilježen pad.

- Podaci dakle raduju, no iz njih ne treba izvlačiti dugoročne zaključke. Ako će godine koje dolaze pokazivati pomake i da svake godine bude malo bolje, onda će se tek moći zaključiti da i mjere demografske revitalizacije, postojeće i neke druge koje budemo uvodili rezultiraju pozitivnim trendovima - kaže Živić.

Usporavanje iseljavanja
Hrvatsku, osim negativnog prirodnog prirasta, muče i negativne razlike u odnosu između doseljenih i iseljenih. Mi smo u skupini onih država članica (zemlje istočne Europe i uglavnom novije članice) iz kojih ljudi u potrazi za boljim poslom i izdašnijom plaćom, ali i boljim uvjetima odlaze masovnije u bogatije članice EU-a, a starije članice Unije imaju problem isključivo s prirodnim prirastom, odnosno sve manjim brojem novorođenih po obitelji. Nedostatak radne snage izazvan manjim brojem živorođenih te zemlje pokušavaju riješiti isključivo migracijama, no demografi upozoravaju kako će se morati okrenuti reprodukciji stanovništva.

Prema najnovijim statističkim podacima Hrvatsku je prošle godine napustilo 39.515 stanovnika, a u nju se uselilo 26.029. To znači da se 13.486 osoba više iselilo nego doselilo u Lijepu Našu. Broj iseljenih niži je za gotovo osam tisuća osoba u odnosu prema 2017., a broj useljenih prošle godine bio je viši za gotovo 10,5 tisuća.

Demografi upozoravaju da će se broj iseljenih sigurno smanjivati jer jednostavno, zbog lošeg demografskog stanja u Hrvatskoj, dolazimo do limita i maksimuma onih koji bi se mogli iseliti.

- Tko je želio, taj se iselio, bit će još nekih, ali u te godine kada se ljudi više iseljavaju ulaze sve malobrojnije generacije. To je zbog niskog nataliteta koji je bio 90-ih godina. U apsolutnom smislu iseljavanje će se usporavati i bivati sve manje. To međutim neće poboljšati sliku unutar zemlje jer će i dalje odlaziti ono što je najvrjednije u svakom smislu. I tako mala zajednica i populacija bivat će još manjom - smatra Živić. Što se pak tiče doseljavanja, on vjeruje kako se u toj brojci kriju i povratnici, dakle oni koji su se prije nekog vremena iselili.

- Vani nisu uspjeli i vraćaju se. To je dugoročno i naša želja, da se vrate oni koji su se iselili. U tom broju se također krije i veliki broj onih koji u Hrvatskoj imaju privremeno boravište. To je radna snaga koju mi uvozimo. Veliki odljev stanovništva posljednje dvije-tri godine imao je za posljedicu praktički otvaranje tržišta rada u Hrvatskoj, i to tržište rada se popunjava dijelom našim povratnicima, a najvećim dijelom stanovništvom koje dolazi na privremeni boravak - zaključuje Živić.

Tomislav Prusina
15.761

u minusu iznosi prirodni prirast stanovništva Hrvatske za prošlu godinu, objavio je Državni zavod za statistiku
RUPE NA TRŽIŠTU
“Zašto se s našeg tržišta rada morala iseliti domaća radna snaga da bi na njezino mjesto dolazili s drugih područja. Nije riječ o iznimnom gospodarskom rastu pa radna snaga nedostaje na domaćem tržištu, što bi bilo izvrsno, nego imamo ravnomjernu crtu razvoja koju popunjavaju oni iz slabije plaćenih područja i održavaju jednaku crtu rasta i razvoja. Zapravo, ne mijenjamo generacije ljudi, samo se dijelom popunjavanju rupe na tržištu rada”, pojašnjava Živić
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike