Regija
DIVOVSKE RIBE BARANJSKIH VODA

Ulovljen pa pušten som od 50 kg dug dva metra
Objavljeno 3. srpnja, 2019.
Ugledavši poveću glavu ulovljenog soma, Atila Borbaš htio je presjeći silk, svjestan da je ulov veći od njegova plovila

Topoljski dunavac, popularni Puškaš, nastao je prije približno 150 godina, u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, kada su tadašnji stručnjaci zbog čestih poplava odlučili regulirati tok Dunava koji je ‘‘derao‘‘ obalu i oduzimao plodno tlo ratarima.


Stoga su kod Draža izgradili nasip i Dunav skrenuli prema Batini, gdje i danas teče. Dunavac se proteže od Draža na zapad i sjever, uz Gajić i Topolje, pa sve do granice s Mađarskom, u koju dijelom i ulazi. Obale su mu obrasle trskom, šašem i vodenim biljem, pa je idealno gnjezdište ptica močvarica i mrjestilište različitih vrsta riba. Važno je istaknuti kako je Puškaš jedno od najvažnijih ribolovnih područja Baranje i nakon Kopačkog rita i dijelova ‘‘živog Dunava‘‘ prilično važno mrjestilište. Pjeskovito dno, prosječne dubine od tri do pet metara, idealno je za ribolov smuđa. Ima i dubljih područja - domaći ljudi kažu i do osam metara. Upravo ove dubine, takozvane ‘‘somovske jame‘‘, mjesta su u kojima se skrivaju somovi kapitalci. Kako ističe Matija Kešić, predsjednik topoljskog ŠRD-a Linjak, čuo je da su domaći alasi iz dunavca vadili somove teške stotinu kilograma, ali takav primjerak nije vidio. Jedan od kapitalaca, težak više od 50 kilograma, dug dva metra, ovih je dana izvučen na suho, što je ovjekovječeno na društvenim mrežama. Ulovio ga je Atila Borbaš, vlasnik tvrtke Borplastika, član ŠRD-a Udičar iz Zmajevca.


- Ne znam koliko je trajala borba ‘‘čovjeka i ribe‘‘. Pretpostavljam da je bilo približno pola sata. Kao i obično, u ribolov sam krenuo ‘‘naoružan‘‘ blinkerom. Mamac je bio vobler. Kada sam osjetio trzaj, znao sam da je nešto veće. Nakon određenog vremena na površini sam vidio poveću somovsku glavu. U prvi mah, zbog poprilično velikih dimenzija, razmišljao sam samo kako da nožićem prerežem silk te oslobodim ribu i sebe - priča Borbaš, naglašavajući kako je u ribolov krenuo s dobrim priborom i mamcem, ali u kajaku. Budući da je shvatio kako je riba na njegovoj udici skoro veća od plovila, u pomoć je pozvao ribolovca Vladimira Dvornića, koji je bio u neposrednoj blizni i, što je najvažnije, u ‘‘pravom‘‘ čamcu.


- Tek uz njegovu pomoć som je završio na suhom. Na brzinu smo obavili fotografiranje i soma pustili u njegovo prirodno stanište - ističe Borbaš, naglašavajući kako u vodu vraća velik dio ulova. Ipak, dio završava na trpezi. Na način na koji se Baranja može nadaleko pohvaliti budući da se delicije od smuđa, šarana, štuke, soma i, po najnovijem - basa, mogu svrstati na razinu s najpoznatijim morskim ribama, često neopravdano cjenovno iznad slatkovodnih.
Cijela je priča odlična uvertira u Somijadu, koju u drugoj polovici srpnja na Topoljskom dunavcu organizira ŠRD Linjak. Kao i svake godine, osim lova na soma, linjaka, smuđa, štuku i basa, organiziran će biti zabavno-glazbeni program te natjecanje u kuhanju ribljeg paprikaša.


Ivica Getto
U Baranji više od dvije tisuće ribiča
Baranjski ZŠRU skrbi o približno 4000 hektara vodenih površina, od čega najviše otpada na Dunav i Dravu. U njihovoj je gospodarskoj osnovi 500-tinjak hektara stajaćica, od kojih najveću površinu ‘‘zauzima‘‘ upravo 227 hektara velik Topoljski dunavac. Sukladno broju članova, ZŠRU Baranje najmnogobrojnija je baranjska udruga. U ovom trenutku u članstvu su 23 sportsko-ribolovna društva, u koje je učlanjeno približno 2000 ribiča. Njihov se broj već niz godina ne smanjuje, unatoč dobro poznatoj ekonomsko-demografskoj situaciji u Baranji.
3200

kilograma ribe bačeno je u baranjske vode u travnju u sklopu redovitog proljetnog poribljavanja
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike