ŽUPANJA - Hrvatska je na udaru toplinskog vala, temperature se i u županjskoj Posavini penje na više od 35 stupnjeva Celzijevih. Stočari posežu za rješenjima kako od tropskih vrućina zaštititi stoku i umanjiti rizike od toplinskog stresa, koji se odražava na njihovo zdravlje i produktivnost.Poznato je, naime, da životinje teže podnose visoke nego niske temperature. Stoka u nepovoljnim uvjetima visoke temperature pije puno više vode kako bi rashladila organizam, nerado uzima hranu i tako gubi na kondiciji. Ako takvo stanje potraje dugo, neizbježno dolazi do gubitka tjelesne mase i poremećaja zdravlja.

Visoke ljetne temperature izazivaju stresno stanje kod muznih krava zbog nedovoljnog i presporog oslobađanja viška tjelesne temperature, što dovodi do smanjenja apetita i uzimanja hrane te do smanjenja proizvodnje mlijeka.

Mijo Pranjić iz Drenovaca godinama se bavi stočarskom proizvodnjom. U staji trenutačno ima 30 muznih krava i za sada se, kaže, uspijeva nositi s vrućinama bez većih problema. Uz provjetravanje objekta, dovoljne količine svježe vode i prilagođavanje obroka, rješenje je pronašao u ispustu, vanjskom ograđenom prostoru.

- Krave navečer izlaze iz štale i cijelu noć provedu na otvorenom. Rashlade se, to im puno znači i lakše prebrode dan – kaže Mijo. Dok nije imao ispust, krave su, kaže, i noću bile unutra, u staji je bila velika sparina i bilo im je puno teže. Čim nastupe vrućine, krave slabije jedu, piju puno više vode, dahću, pušu i proizvodnja mlijeka pada. To je, napominje, neizbježno, pa i u modernim objektima s ventilacijom, orošavanjem i pravljenjem magle jer vrućine ipak uzimaju svoj danak. Kod njega situacija za sada nije zabrinjavajuća, proizvodnja mlijeka smanjena je od pet do deset posto, a Pranjići mjesečno proizvedu oko 19.000 litara. S ljetnim vrućinama će se od sljedeće godine ipak puno lakše nositi. U tijeku je izgradnja nove suvremene farme s robot-mužnjom kapaciteta 50 muznih krava, bit će montirana oprema s najsuvremenijom tehnologijom u mliječnom biznisu. Imat će, između ostalog, i sustav provjetravanja koji se prema potrebi automatski diže i spušta, što osigurava optimalnu klimu unutar staje.

I svinje su jako osjetljive na temperaturne promjene. Svinja prima temperaturu okoline, a znoji se na jezik i time zapravo regulira vlagu u organizmu.

Dugogodišnji svinjogojac, poznat po uzgoju crne slavonske svinje, Antun Golubović iz Đurića, već uhodanim metodama ublažava ljetne muke. Trenutačno ima 160 grla, manji je dio, a to su uglavnom krmače, u svinjcima, a velika većina svinja boravi na otvorenom.

- Jako dahću, slabije konzumiraju hranu, i tu sada zapravo više i nema prirasta. Svinje se vani rashlađuju valjanjem u blatu, ulijevam im vodu i prave si kaljužu. Nađu si hladovinu pod nastrešnicom ili drvećem. Na otvorenom ipak bude bar malo povjetarca, zrak struji i lakše je izdržati - priča Antun. Napominje da se kaljužanjem ujedno brane i od komaraca, kojih je posljednjih nekoliko dana, valjda zbog vrućine, ipak manje.

I u svinjcima redovito rashlađuje beton vodom, ne samo pod nego i zidove, ali napominje da treba paziti da se ne stvori previše vlage u objektu, što nije dobro.

- Treba biti što više provjetravanja i rješavati se ustajalog zraka, ali ne smije biti veliki propuh. U objektima mogu biti otvoreni prozori na visini od 1,20 do 1,50 centimetara, iznad visine svinja, niže ne bi smjeli. Posebice ako se osvježavaju betoni pa se i svinje malo pokvase jer ako ih uhvati propuh, neće biti dobro - upozorava.

Proteklog petka mu se jedna krmača oprasila, svih osmero praščića su živi i zdravi, što je, napominje, znak da je situacija ipak podnošljiva.

- Za sada se ipak nekako nosimo s 35, 36 stupnjeva Celzijevih. Ako temperature pak budu preko 40 stupnjeva, morat ćemo se još više angažirati, češće rashlađivati i bit će više posla. Za sada se nitko od uzgajivača s kojima sam u kontaktu nije žalio na neke veće probleme. Posljednjih godina već smo iskusili i prošli slične situacije i svatko se od nas bori na svoj neki način i gleda kako udovoljiti stoki. Treba voditi računa o temperaturnim oscilacijama, da ne bude prevelikih šokova, što je za svinje jako opasno. Prema njima se zapravo moramo ponašati kao i sami prema sebi - zaključuje Golubović.