Osijek
NAKON KOMARACA KREĆE BORBA S AMBROZIJOM

Sadnjom nepoznate facelije
može se ugušiti ambrozija
Objavljeno 29. lipnja, 2019.
Peludni kalendar pokazuje da su prva zrnca ambrozije već u zraku

Posljednja očitanja peludnog kalendara za područje Osijeka pokazuju kako se već mjere prva zrnca peludi korova, među kojima je i ambrozija. Iako očitanja za sada pokazuju niske razine, samo do desetak zrnaca peludi u m3 zraka te da je uz komarce drugi javnozdravstveni front ovog područja upravo alergena ambrozija, naglašeno je i na skupštini Osječko-baranjske županije održanoj ovog tjedna.

Ambrozija cvate početkom srpnja, a vrhunac doseže u razdoblju od sredine kolovoza do početka rujna. Koncentracija od 20 do 30 peludnih zrnaca u m3 zraka dovoljna je da izazove simptome alergijske reakcije. Prema podacima Kliničkog bolničkog centra Osijek evidentirano je više od 6000 oboljelih od alergijskih bolesti, a od toga veliki je broj alergičnih na ambroziju. Dostupni podaci upućuju da se iz godine u godinu povećava broj oboljelih (prosječno 206 osoba godišnje ili 0,7 % svih hospitaliziranih). Isti izvor donosi i podatak da među oboljelima ima 44,3 % muškaraca i 55,7 % žena te da je problem izraženiji kod djece nego kod odraslih. Pretpostavlja se da je na pelud ove biljke inače alergično između 5 do 15 % stanovništva Republike Hrvatske, a broj oboljelih iz godine u godinu povećava se. Ova je godina izrazito dobra za ambroziju jer je bilo dosta izmjene sunčanih i kišnih dana, toplih i hladnih. Agrotehničke mjere koje se koriste na velikim parcelama uključuju obradu zemlje, a kada je kultura stalna, primjerice suncokret ili kukuruz, ambrozija se brzo raširi. Primjenjuju se i kemijske mjere pomoću herbicida koji su vrlo skupi i štetni za okoliš, a u urbanim sredinama ambrozija se mehanički suzbija čupanjem i košnjom. No to je dosta neučinkovito i skupo.

Stoga stručnjaci biotehničkih znanosti sve više spominju kako zapravo postoji znatno jednostavniji i kvalitetniji način borbe protiv ambrozije. Riječ je o poticanju uzgoja facelije radi suzbijanja ambrozije.

- Facelija je jednogodišnja biljka koja se pretežno koristi kao medonosna biljka jer je i atraktivna pčelama zbog svoga ljubičastog cvijeta i mirisa. Daje izuzetno kvalitetan med ljekovitih svojstava. No, facelija štiti tlo od korova, posebice ambrozije, zatim od štetnih crva nematoda te sprječava eroziju tla. Nadalje, dobra je krmna kultura, a novija istraživanja pokazuju da je dobra i kao zaštita protiv buke, pa ju je dobro sijati uz prometnice. Može se sijati u jesen ili rano proljeće, već krajem veljače ili početkom ožujka, jer dobro podnosi mraz i hladnije vrijeme. Zbog toga facelija preraste ambroziju te je naposljetku uguši - objašnjava Miroslava Jaramaz, doktorica biotehničkih znanost iz Zagreba, koja se još od 2003. godine bavi proučavanjem koristi od facelije, te upozorava kako bi upravo ovo bio odličan način za borbu protiv ambrozije ne samo na zagrebačkom, nego i na području Slavonije i Osijeka.

Nefreteta Z. Eberhard
Pčelari već dugo znaju za ovu biljku
Facelija je medonosna biljka koja vrlo brzo raste i daje mnogo zelene mase te na taj način ograničava rast korova i štiti zemljište od prejakog sunca. Izlučevine korijena odbijaju nematode koje oštećuju korijen i gomolje povrća. Dugo cvjeta tako da pčelama omogućava odličnu pašu, bujna je i ima lijepe cvjetove pa je vrlo dekorativna. Naraste oko 60 - 90 cm, jedna biljka ima oko 5.000 do 7.000 sitnih, malih, cvjetova ljubičaste boje i prilično je gusta biljka što ju čini vrlo dekorativnom. Obitelj Cipot iz Mačkovca prva se u Hrvatskoj pohvalila sadnjom facelije baš kako bi spriječili širenje korova. - Faceliju sijemo već nekoliko godina. Imamo tu neku zemlju i, kako ne bi obrasla i zarasla u korov, odlučili smo je zasijati upravo facelijom. S jedne strane, rekli su nam kako ona zbog svoje gustoće guši korov, zatim oporavlja tlo unoseći dušik, a pošto imamo tu pčelinjak zasijali smo je i kao pčelinju pašu. Nije vam to nova biljka. Mi pčelari znamo već dugo za nju i mnogi je imaju zasijanu na svojim vrtovima, objašnjava Josip Cipot.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike