Magazin
MUSLIMANSKA BRAĆA

Sarajevo nije nikakva nepoznata kasaba na zemljovidu islamizma
Objavljeno 29. lipnja, 2019.

Činjenica da je bivši egipatski predsjednik Muhamed Mursi umro tijekom suđenja u Kairu nije na Zapadu baš nikoga pretjerano uzbudila. Sadašnja vladajuća klika u Egiptu koja je došla na vlast vojnim pučem na čelu s generalom Abdelom Fatahom el-Sisijem dobila je s te iste adrese odriješene ruke da učini što god kako bi spriječila islamiste da obnašaju vlast.

Svrgavanjem s vlasti Muslimanskog bratstva 2013. neslavno je završio kratkotrajni pokus s egipatskom demokracijom koji je trajao jedva godinu dana. Naime, u strahu da bi umjereni islamisti iz redova Muslimanskog bratstva predvođeni predsjednikom države Mursijem mogli dokinuti sekularni poredak u Egiptu, tamošnja vojska je uz političku i inu logističku potporu Zapada izvršila vojni prevrat, uz goleme žrtve koje se broje između više stotina i nekoliko tisuća ubijenih ljudi. Uglavnom je riječ o prosvjednicima koji su u ogromnom broju izašli na ulice kako bi dali potporu predsjedniku Muhamedu Mursiju i Muslimanskom bratstvu.

SUDSKO UBOJSTVO
Međunarodna zajednica je sve to mudro odšutjela pravdajući svoju savjest kako je to bila nužna cijena slamanja islamističkog režima u Egiptu, koji je mogao uzdrmati Arapski poluotok i ugroziti američke interese na Bliskom istoku te ključne saveznike Izrael i Saudijsku Arabiju.

Manje je poznato da su obojica ljutih protivnika, Mursi i el-Sisi bili američki gojenci. Prvi je doktorirao na Sveučilištu Južne Kalifornije na temu znanosti o materijalima te čak surađivao s NASA-om osamdesetih godina prošlog stoljeća u razvijanju njezina projekta Space Shuttle. Za razliku od dugovječnog egipatskog predsjedika Hosnija Mubaraka koji se školovao na vojnim učilištima u Sovjetskom Savezu, general Abdel Fatah el-Sisi je završio najviše vojne škole u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama. No, Mursi je potajice bio član zabranjivanog Muslimanskog bratstva snujući islamski poredak. Ta ga je politička ideja i stajala glave.

Mursi je umro u sudnici tijekom glavne rasprave u kaznenom predmetu koji se odnosio na njegovu navodnu umiješanost u špijunažu u korist drugih zemalja i terorističkih organizacija iz inozemstva. Brojne su indicije da je većina optužaba protiv njega bila namještena. Pokopan je u tišini, a mediji u Egiptu su vijest o njegovoj smrti objavili neprimjetno, ne navodeći da je obnašao dužnost predsjednika niti su spekulirali o razlozima njegove smrti. Nije dugo trebalo čekati da u javnost izađu informacije kako je Mursi bolovao od dijabetesa i patio od visokog tlaka te da je praktički ubijen zbog uskraćivanja zdrave prehrane i pristupa liječnicima. Svih proteklih šest godina proveo je u samici, a obiteljski posjet mu je dopušten samo tri puta. Aktivisti za ljudska prava upozoravaju da slučaj Muhameda Mursija nije usamljen te navode više od 500 neobjašnjivih smrti zatvorenika u egipatskim zatvorima od puča 2013.

No, da Mursijeva smrt ne ostane prešućena potrudio se turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, poznat po stajalištima vrlo bliskim ideologiji kontroverznog Muslimanskog bratstva. Mursija je nazvao "svojim bratom" i "mučenikom za vjeru" (šehidom), osuvši paljbu na Zapad koji je prešutno odobrio el-Sisijev nemilosrdni obračun s političkim neprijateljima. Bivši tuniski predsjednik Monsif Marzuki briznuo je u plač u trenutku dok je za katarsku televiziju govorio o Mursiju. Oglasio se i predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović koji je ustvrdio u Sarajevu kako je Mursi prvo izgubio slobodu, a onda i život "u borbi za slobodu egipatskog naroda". No, pravo iznenađenje je nastupilo kada je u javnost puštena vijest o odluci Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini o klanjanju dženaze u izočnosti u više gradova, a u Sarajevu se za Mursijevu dušu molilo čak u tri džamije. U kakvu je duboku tugu i depresiju palo bošnjačko i muslimansko Sarajevo svjedoči i to što su nakon dženaze ispred egipatskog veleposlanstva održani mirni prosvjedi doseljenih Egipćana i stanovnika Sarajeva. Oni su nosili prazni posmrtni kovčeg i Mursijeve slike prosvjedujući zbog zabrane održavanja javnog pogreba u Egiptu. Ključ za razumijevanje otkuda tolika tuga u Sarajevu za nekim tko je pripadao organizaciji koja se u više zemalja svijeta smatra terorističkom jest njihovo pokazivanje znaka rabije. Naime, podignuta ruka sa četiri ispružena prsta i savinutim palcem simbol je Muslimanskog bratstva kojim su turski predsjednik Erdogan i Izetbegović mlađi više puta u Sarajevu zajednički mahali. Drugim riječima, prvi čovjek glavne bošnjačke stranke i njegov politički pokrovitelj iz Ankare pripadnici su Muslimanskog bratstva.

ISLAMSKA DEKLARACIJA
Ova panislamistička organizacija koju je 1928. u Egiptu osnovao Hasan el Bena trebala je ispuniti vakuum koji je snašao svjetski islam nakon ukidanja otomanskog kalifata. Namjera je bila muslimanima omogućiti uspješan otpor modernizaciji i zapadnom političkom utjecaju koji je zapljusnuo Bliski istok afirmiranjem islamskog poretka. Politički program Muslimanskog bratstva zagovara širenje islamskog poretka diljem svijeta uz moguću uspostavu kalifata. Nije nikakva tajna da tu ideju između dva rata u Bosnu donose studenti koji uče islamsku teologiju u Kairu. Na zasadama učenja el Bene i njegovih sljedbenika nastaje politički program udruge Mladih muslimana osnovane 1939. čiji je član bio i mladi Alija Izetbegović. Ubrzo nakon rata on će odslužiti tri godine zatvora zbog pripadnosti toj organizaciji. Ključan doprinos ukorijenjavanju ideje islamizma u komunističkoj Jugoslaviji dao je upravo Alija Izetbegović koji je 1970. napisao "Islamsku deklaraciju", programatski spis koji se obraća cjelokupnom islamu dajući odgovor na pitanje kako ostvariti islamsku vlast. U strahu od utjecaja Islamske revolucije u Iranu paranoični režim komunističke Jugoslavije u "tamnome vilajetu" 1983. organizira politički proces na kome je Izetbegović osuđen na 11 godina zatvora.

Dakle, na zemljovidu svjetskog islamizma današnje Sarajevo nije nekakva nepoznata kasaba. Izetbegovići, otac i sin, jamci su politike kontinuiteta kada je riječ o dosluhu s ideologijom Muslimanskog bratstva. To bošnjačkoj politici u Bosni i Hercegovini osigurava ekskluzivan status kada je riječ o potpori turskog predsjednika Erdogana, ali i jača zabrinutost među nemuslimanima i nebošnjacima kao i zapadnim vladama, koji s nelagodom promatraju sav taj ideološki import koji stiže u Sarajevo iz islamskog svijeta.

Piše: Draško CELING
Možda ste propustili...

INDIJA U HRVATSKOJ: ANANYA BAGCHI, SLIKARICA

Ne pratim nikakve trendove, nego vlastitu strast

SLAVONIJADA: GOLINCI DOBRIH VIBRACIJA

Selo malo optimizma puno!

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TEMA TJEDNA: OD KLIMATSKE KRIZE DO KLIMATSKE HISTERIJE (II)

Nikola Biliškov: Vrijeme je za
proglašenje izvanrednog stanja

2

SLAVONIJADA: GOLINCI DOBRIH VIBRACIJA

Selo malo optimizma puno!

3

TEMA TJEDNA: OD KLIMATSKE KRIZE DO KLIMATSKE HISTERIJE (I)

Konačna istina ili beskonačna laž?