Hrvatski državni vrh u utorak je, u povodu Dana hrvatske državnosti, na Mirogoju položio vijence, a u izjavi novinarima čestitao je građanima praznik koji bi se, smatra, ponovno trebao obilježavati 30. svibnja.

"Današnji dan bio je preduvjet međunarodnog priznanja. Bio je slijed želja hrvatskoga naroda vrlo jasno artikuliranog na referendumu koji je održan u svibnju 1991. godine", rekao je premijer Andrej Plenković nakon polaganja zajedničkog vijenca s predsjednicom Republike i predsjednikom Hrvatskog sabora. "Dosad smo realizirali sve nacionalne zadaće: demokraciju, slobodu, vladavinu prava te socijalno-tržišno gospodarstvo", rekao je Plenković novinarima. "Našu pravno-ekonomsku transformaciju doživjeli smo i ulaskom u Sjevernoatlantski savez i članstvom u Europskoj uniji", rekao je premijer dodavši da je sada, na pragu četvrtog desetljeća hrvatske samostalnosti, vrijeme da jačamo naše gospodarstvo, socijalnu uključivost, solidarnost, razvoj. "Vrijeme je da lovimo korak s onim europskim zemljama, osobito srednje i jugoistočne Europe koje su imale puno dulji staž u Uniji i nisu imale agresiju kao što smo mi imali tijekom devedesetih i otišle su nekoliko koraka ispred nas", kazao je. Premijer drži da mi taj korak dobro lovimo, što pokazuju i gospodarski rezultati.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović organizirala je u svom uredu tradicionalni prijam u povodu Dana državnosti, a videočestitku građanima objavila je na svom službenom facebook-profilu. "Za hrvatski narod samostalna država nikada nije bila samo političko pitanje nacionalne suverenosti i međunarodne afirmacije već i društvene konsolidacije, sadržane u zahtjevima socijalne solidarnosti, etički utemeljenoga pravnoga poretka, ostvarivosti dobrog obrazovanja, zaposlenja i obiteljskoga života te dostojanstvenog života od vlastita rada", istaknula je. "Svatko je kao državljanin pozvan biti dionikom izgradnje takve državne zajednice. To je ne samo poziv nego i obveza", poručila je predsjednica. Istaknula je kako je rješavanje demografskog pitanja ključno za usmjeravanje hrvatske budućnosti. To pitanje, naglašava hrvatska predsjednica, povezano je ne samo s održanjem stabilnosti mirovinskog i zdravstvenog sustava i ravnomjernim gospodarskim razvojem svih hrvatskih krajeva nego i sa samim opstankom države.

"Čvrsto ću ustrajati na tomu da demografsko pitanje ima najviši prioritet među zadaćama državne politike", poručila je pozvavši Vladu i Hrvatski sabor na žurno donošenje sveobuhvatnih i sustavnih mjera, uključujući one koje je dala u svom prijedlogu mjera populacijske politike. Podsjetivši da je jedno od poglavlja njezina prijedloga - porezna politika, ocijenila je i da je dosad provedena porezna reforma uvelike pridonijela pozitivnim makroekonomskim kretanjima te je pozvala Vladu "da odlučno nastavi politiku poreznog rasterećenja kako bi trošak rada za poslodavce bio manji, a netoplaće radnicima veće." Upozorila je i na neravnoteže na tržištu rada rekavši kako razumije nužnost da se problem manjka radnika ublaži zapošljavanjem stranaca, no zahtijeva "krajnju državnu odgovornost." "Moramo se prije svega osloniti na vlastite potencijale", rekla je predsjednica.

Osvrnula se i na poticanje mladih na zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj. "Želimo li da mladi ostanu u Hrvatskoj, treba im prije svega pozitivno moralno ozračje", naglašava predsjednica. Osvrnula se i na još uvijek postojeće "snažne podjele u našem društvu kada je riječ o prijeporima vezanim uz Drugi svjetski rat" te rekla kako je uvjerena da su "državnički stavovi predsjednika Tuđmana o hrvatskoj državnosti i danas temeljna točka s koje treba promatrati djelovanje i doprinos pojedinaca u tim teškim i tragičnim vremenima." "S tim u vezi, Tuđmanova politika hrvatske pomirbe ima trajnu važnost. Imajući odlučnost pozvati i voditi hrvatski narod u stvaranje samostalne hrvatske države unatoč gotovo apsolutnoj međunarodnoj potpori opstanku bivše države i vrlo složenim unutarnjim prilikama, znao je da se ta povijesna težnja može ostvariti samo politikom pomirbe. Taj njegov povijesni nazivnik danas promičem pod nazivnikom zajedništva. I od toga neću odustati!" poručila je predsjednica.

Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, predvodeći svečanu misu za Domovinu u crkvi sv. Marka, pozvao je na hrvatsko zajedništvo, oslobađanje od nepotrebne radikalizacije hrvatskoga društva te neprihvaćanje pustih i nerealnih obećanja.