Nakon što čelnici zemalja članica Europske unije protekli tjedan nisu uspjeli postići dogovor o novom predsjedniku Europske komisije i ostalih europskih institucija, ponovo će pokušati ovaj tjedan.

Nijedan od kandidata za predsjednika Komisije koje su istaknule europske političke stranke nije dobio potrebnu većinu, stoga je u pitanju i sam koncept "spitzenkandidata" prema kojemu stranke prije europskih izbora ističu svoje kandidate za predsjednika Komisije, a onaj kandidat čija je stranka osvojila najviše glasova ili onaj koji može okupiti većinu postaje predsjednikom Komisije.

Čelnici zemalja članica moraju se dogovoriti o raspodjeli čelnih dužnosti u europskim institucijama u sljedećem institucionalnom ciklusu. To uključuje predsjednika Europske komisije, Europskog parlamenta, Europskog vijeća, Europske središnje banke i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku. Iako je postupak za izbor tih dužnosnika različit, a novim čelnicima mandat ne počinje u isto vrijeme, potreban je dogovor o cijelom paketu jer se mora voditi računa da ne dolaze svi iz istog dijela Europe, da nisu svi muškarci, da su male i velike zemlje podjednako zastupljene te da nisu svi iz iste političke obitelji.

Predsjednika Europske komisije predlaže Europsko vijeće kvalificiranom većinom, što znači da za njega treba glasovati najmanje 21 od 28 zemalja članica, koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a. Predloženi kandidat potom mora dobiti natpolovičnu većinu u Europskom parlamentu, to jest najmanje 376 glasova. Novi predsjednik Komisije nakon što je potvrđen u Europskom parlamentu imenuje povjerenike Komisije u dogovoru sa zemljama članicama. Svaka zemlja članica ima pravo na jednog člana Komisije, što znači da je potrebno imenovati 27 povjerenika jer zemlja iz koje dolazi predsjednik Komisije ne može povrh toga imati i povjerenika. Svi povjerenici trebaju proći saslušanja pred nadležnim odborima Europskog parlamenta, koji bi onda o cijeloj Komisiji trebao glasovati na plenarnoj sjednici u listopadu. Nova Komisija trebala bi preuzeti dužnost 1. studenoga s mandatom od pet godina. Ako se do tada kojim slučajem ne uspije izglasati Komisija, sadašnja Komisija nastavlja obavljati dužnost do izbora nove.

Paket imena bi se trebao dogovoriti prije prve plenarne sjednice Europskog parlamenta i zato je izvanredni summit sazvan za nedjelju, 30. lipnja, dva dana prije konstituirajuće sjednice Parlamenta. Dio čelnika na taj summit doći će izravno iz Osake, gdje se krajem tjedna održava sastanak skupine G20.

Protiv kandidata europskih pučana Manfreda Webera snažno su ustali liberali i socijaldemokrati, ali ni njihovi kandidati bez pučana ne mogu osigurati većinu ni u Europskom vijeću ni u Parlamentu. Najveći Weberov protivnik, kao i protivnik koncepta ‘‘spitzenkandidata‘‘, francuski je predsjednik Emmanuel Macron. Socijaldemokrati su samo protiv Webera, ali ne i protiv koncepta ‘‘spitzenkandidata‘‘. Stoga će sigurno u igri biti kandidati koji nisu ni bili istaknuti kao ‘‘spitzenkandidati‘‘, a moguće je da netko od tih ‘‘spitzenkandidata‘‘ ostane u igri. H