Objavljeno 24. lipnja, 2019.
Međunarodni stručnjaci proveli su evaluaciju eksperimentalne faze hrvatske kurikularne reforme, a kako je priopćilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, njihova je evaluacija pozitivna uz nekoliko preporuka.
"U sklopu The Structural Reform Support Service projekta u suradnji Europske komisije, British Councila i Ministarstva znanosti i obrazovanja, međunarodni eksperti u području obrazovanja Claire Sinnema (Novi Zeland), Graeme Aitken (Novi Zeland), Mark Priestley (Ujedinjeno Kraljevstvo) te Aileen Ireland (Ujedinjeno Kraljevstvo) provodili su od listopada 2018. do veljače 2019. godine evaluaciju eksperimentalne faze kurikularne reforme Škola za život preko anketa i fokus-grupa. Eksperimentalna faza provodi se u 74 škole diljem Hrvatske. U anketnom istraživanju sudjelovalo je 1047 učitelja i ravnatelja te 1335 roditelja", navodi Ministarstvo u priopćenju.
Među ključnim nalazima evaluacije je i onaj u kojemu se ističe da je prihvaćanje novih kurikula u velikoj mjeri prisutno jer 85 % ravnatelja i učitelja i 76 % roditelja potpuno ili većinom podržava nove kurikule dok ih ne podržava samo 5 % roditelja.
"Novi način rada gdje je veća usmjerenost na ishode učenja razumiju svi dionici, 81 % učitelja i ravnatelja navelo je kako razumiju što su ishodi učenja koji se uvode u sklopu reforme, a 74 % ih već koristi u praksi, a 84 % namjerava ih koristiti u budućnosti", navodi se u evaluaciji. Dodaje se i kako su se promijenile metode poučavanja, tako da je naglasak na rješavanje problema i stjecanje vještina samostalnog učenja.
"U budućnosti metode rješavanja problema i učiti kako učiti planira koristiti 83 % učitelja što govori kako su učitelji i ravnatelji motivirani naučiti nove pristupe učenju i poučavanju. Promjene pozitivnima vide i roditelji jer 73 % roditelja smatra da je novi kurikul bolji od dosadašnjih, a 77 % roditelja za nove kurikule kaže da su zanimljivi. Od međupredmetnih tema učitelji i ravnatelji na prvo mjesto, po važnosti u provedbi, rangiraju građanski odgoj, a IKT i poduzetništvo rangiraju najniže. Više od dvije trećine učitelja navelo je da su znatno ili umjereno izmijenili korištena nastava sredstva i korištene aktivnosti u nastavi", stoji u nalazima evaluacije.
Eksperti preporučuju osiguravanje nastavka značajnih ulaganja u edukaciju učitelja što će dugoročno osigurati uspjeh reforme.
"Ključni dijelovi promjene u reformi moraju i dalje biti: promjena fokusa od poučavanja na učenje; promjena fokusa procesa učenja sa sadržaja na razvijanje kompetencija i rješavanje problema te aktivno uključivanje učenika u nastavu", stoji u preporukama. Navodi se i kako će za shvaćanje kurikula i uvođenje svih promjena biti potrebno vrijeme kako bi nove ideje zaživjele u praksi.
D.Pav.
Hrvatski učitelji obrazovaniji od prosjeka
Međunarodno istraživanje učenja i poučavanja (TALIS) za 2018. pokazalo je da se hrvatski učitelji, nastavnici i ravnatelji ne razlikuju od prosjeka ostalih zemalja u radnim uvjetima i prosječnoj dobi, ali i da su obrazovaniji od EU prosjeka. U analizi istraživanja zamijećena je rodna neravnoteža učiteljske i nastavničke profesije te tako žene čine 78 posto osnovnoškolskih učitelja i 67 posto srednjoškolskih nastavnika, dok je TALIS-ov prosjek 69 posto. U Hrvatskoj se udio žena na mjestu učitelja u osnovnoj školi u posljednjih pet godina povećao za oko četiri posto, i Hrvatska je tako u prvih 10 zemalja po broju učiteljica, među kojima su i Slovenija, Mađarska, Gruzija, Rusija i Latvija koja ima gotovo 90 posto učiteljica. Rodna ravnoteža unutar ravnateljske profesije u Hrvatskoj je izraženija nego kod učitelja i nastavnika te su tako žene ravnateljice u 53 posto osnovnih škola i u 49 posto srednjih škola, što je i TALIS-ov prosjek. Prosječna dob hrvatskih učitelja u osnovnoj školi je 42 godine, a srednjoškolskih nastavnika 45, što odgovara prosjeku zemalja sudionica istraživanja od 43 godine i EU prosjeku od 45 godina.