Novosti
BOŽO GALIĆ, VUKOVARSKO-SRIJEMSKI ŽUPAN

Do sada je ugovoreno i u provedbi su projekti vrijedni gotovo tri milijarde kuna
Objavljeno 24. lipnja, 2019.
Najistočnija županija potpuno je razminirana 2015., tri godine prije plana

Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić na polovini je svog četvrtog mandata (župan je od 2005.), ali ne gubi energiju i svakodnevno se bori za boljitak istoka Slavonije. Prije nekoliko dana sazvao je izvanrednu sjednicu koordinacije načelnika i gradonačelnika kako bi zajednički dogovorili strategiju borbe protiv komaraca, prije dva tjedna je poveo načelnike i gradonačelnike vlakom u Zagreb na razgovor s čelnicima HŽ-a kako bi i simbolično pokazao od kolikog je značenja željeznica za istok Hrvatske, a i potpisao je s HŽ-om ugovor o povlasticama za putovanja željeznicom studentima i srednjoškolcima. Uz to, već godinama nadgleda provođenje kapitalnih projekata financiranih iz fondova Europske unije, pa se ponekad zna i porječkati sa stranačkim kolegama kada netko zbog svojih lokalnih interesa govori protiv kapitalnih projekata poput višenamjenskog kanala Dunav-Sava i izmještanja vukovarske luke koji kilometar južnije od državne granice.

Četvrti mandat
U četvrtom ste mandatu župan. Možete li napraviti usporedbu kakva je bila najistočnija županija 2005. kada ste preuzeli prvi mandat i kakva je danas?

- Preuzeo sam županiju koja se još od rata nije oporavila, u kojoj je najviše ljudi poginulo, stradalo, prognano, koja je bila ratom uništena, s golemim štetama u gospodarstvu. Županiju u kojoj je bilo potrebno ulagati u neobnovljenu infrastrukturu, kojoj su velikim dijelom bile minirane i šume i polja. U kojoj je bio veliki broj nezaposlenih. Definirali smo strategiju razvoja i ona se odnosi na korištenje naših resursa, a to su zemlja, šuma i voda. Radilo se intenzivno na realizaciji brojnih projekata u vodnom gospodarstvu, drvoprerađivačkom sektoru, području energetike, što je rezultiralo većim brojem radnih mjesta i smanjenu nezaposlenosti. No došla je svjetska gospodarska kriza i radilo se u teškim uvjetima u cijeloj Hrvatskoj, što je izazvalo veću nezaposlenost te iseljavanje stanovništva, posebno iz Slavonije. Na sve je dodatno utjecala i katastrofalna poplava, kao i situacija s izbjegličkom krizom, što je zasigurno otežalo život ljudi, ali i svih poduzeća koja su radila i rade na tom području. Tu su i loše politike u pojedinim razdobljima prema poljoprivredi, našoj glavnoj gospodarskoj grani. Unatoč teškoj gospodarskoj i financijskoj situaciji, intenzivno smo radili i pripremali projekte koji su važni za razvoj naše županije. Puno je toga napravljeno. Naravno, uvijek se moglo i može puno bolje. Želim podsjetiti kako je naša županija u cijelosti razminirana 2015., tri godine prije zadanog roka.

U županiji se provode brojni projekti...

- Već se niz godina uspješno provode projekti. Priprema i provedba razvojnih projekata jedna je od najznačajnijih aktivnosti naše županije i predstavlja važan instrument poticanja regionalnog, posebice gospodarskog razvoja. Županija maksimalno koristi svoje resurse kako bi osigurala što je više sredstava iz EU fondova, posebice u području razvoja poduzetništva i investicijske klime, razvoja ljudskih resursa i povećanja zapošljavanja i razvoja ruralnih područja. Županija kontinuirano provodi mjere potpora malom i srednjem poduzetništvu, a osobito treba istaknuti da je velikim dijelom dovršena mreža potpornih institucija - LAG-ovi, razvojne agencije, tehnološki parkovi i inkubatori, koji su dovoljno stručni i educirani da pomognu poduzetnicima i jedinicama lokalne samouprave u realizaciji projekata i privlačenju sredstava iz EU fondova.

Poljoprivreda je važna gospodarska grana istoka Hrvatske...

- Kvalitetnom strategijom i dobrim programom razvoja poljoprivrede Hrvatska može osigurati prehrambenu neovisnost i znatno pridonijeti energetskoj neovisnosti, biti okolišno korisna i odgovorna, a samim tim ruralni prostor poželjan za rad i život. Nema dvojbe da vrijeme koje je pred nama pruža mogućnosti našoj županiji da snažeći poljoprivredu snaži svoju gospodarsku poziciju. Baš zbog toga radimo na organiziranju poljoprivrednih proizvođača, pomažemo im kod kandidiranja na EU izvore, radimo na projektima navodnjavanja jer su oni preduvjeti za nove investicije, za nova zapošljavanja, za veće i sigurnije prinose. Hrvatska je zbog niza razloga uvoznik hrane, ali vjerujem da će u skoro vrijeme to biti znatno smanjeno i da ćemo o pitanju hrane postati izvoznik. Krenulo se i u realizaciju strateških projekata poput Agro-tehnološkog centra u Cerni vrijednoga 30 milijuna kuna koji u 100-postotnom iznosu sufinancira Ministarstvo poljoprivrede, koji osigurava logističku infrastrukturu kroz skladištenje i doradu povrtlarskih i voćarskih kultura. Tu je i Drvno-tehnološki centar vrijedan 25 milijuna, projekti navodnjavanja Sopot i Blato vrijedni 72 milijuna kuna, Agroklaster koji organizira okrupnjavanje proizvođača i osigurava tržišta za plasiranje proizvoda i okuplja šest udruga proizvođača hrane, od šparoga, lubenica i češnjaka do svinja, ovaca, meda i vina.

Kako zaustaviti odlazak mladih s istoka Slavonije? Imate li demografske mjere?

- Prije nekoliko mjeseci osnovani Upravni odjel za sport, mlade i demografiju planira tijekom 2019. provesti niz javnih poziva i mjera koje će biti financirane iz županijskog proračuna. Prirodni pad stanovništva kao rezultat složenih gospodarskih uvjeta na području županije i iseljavanje mladih ljudi više su nego dovoljni razlozi za osnivanje ovakvog odjela. Vjerujemo da ćemo kvalitetno osmišljenim mjerama zadržati one koji nisu otišli, ali i privući one koji se žele vratiti ili doseliti. Prva mjera, za koju je osigurano 800 tisuća kuna, bit će usmjerena prema mladim obiteljima za sufinanciranje kupnje prve nekretnine. Za poticanje poduzetništva osigurano je 900 tisuća i pravo na potporu imaju poduzetnici, obrti i drugi subjekti koji su u grupi mikro i malih subjekata malog gospodarstva.

Kako privući što više novca iz EU-a u Županiju?

- Tu veliku ulogu ima Županijska razvojna agencija koja je kroz ulogu regionalnog koordinatora jedna od najznačajnijih razvojnih institucija na području naše županije i koordinator razvoja regije Slavonije, Baranje i Srijema u suradnji s regionalnim koordinatorima ostale četiri slavonske županije.

Zahvaljujući tomu, kada je riječ o povlačenju sredstava iz EU-a, sa začelja smo došli u sam vrh, na trećem smo mjestu s najviše ugovorenih projekata EU-a po glavi stanovnika u Hrvatskoj - 14.883,69 kuna. Do sada je ugovoreno i u provedbi su projekti u ukupnoj vrijednosti blizu tri milijarde kuna, a od toga ugovorena nepovratna sredstva su oko 2,3 milijarde kuna, u okviru Projekta Slavonije, Baranje i Srijema, plus nacionalna sredstva.

Važnost turizma
Prije nekoliko godina vukovarski dužnosnici su se opirali projektu kanala Dunav-Sava i izmještanju vukovarske luke. Je li spor izglađen?

- Ne vidim da postoji bilo kakav spor, sukob ili slično, i vjerujem kako nam je svima u interesu naći najbolje moguće rješenje i za gradnju kanala kao i za proširenje luke Vukovar, a sve u cilju otvaranja novih radnih mjesta i razvoj ovog kraja. Kanal je jedan od najvažnijih državnih strateških projekata, koji Županija podržava zbog njegova značajnog utjecaja na razvoj ovog kraja. Proširenje Luke Vukovar za potrebe gospodarstva treba definirati struka te predložiti najbolje rješenje Gradu Vukovaru i Vladi. Kanal ima veliko značenje za razvoj poljoprivrede, odvodnje, navodnjavanja, vodnog gospodarstva, obrane od poplave, riječnog i kombiniranog prometa. Informiran sam da je potpisan ugovor s konzorcijom KPMG Croatia i Institutom IGH za izradu Studije izvodnjivosti višenamjenskog kanala Dunav-Sava koja bi trebala biti završena do kraja godine.

S obzirom na Vučedolski muzej, vinkovačku arheologiju, iločke vinograde i podrume, uređena seoska imanja... može li turizam u Vukovarsko-srijemskoj županiji postati važnija grana?

- Turizam je jedan od važnih segmenata razvoja županije. Potencijali su veliki i treba ih kvalitetno koristiti - od ponude s dugom tradicijom poput lovnoga turizma, gdje su spačvanske šume ubilježene kao top-destinacija za lovce iz Njemačke i Italije, preko cikloturizma, kulturnog, vjerskog i enogastroturizma. Na nama je osigurati kvalitetnu infrastrukturu, a na agencijama i turističkim djelatnicima da dovedu goste u našu županiju. Učinjeni su veliki pomaci, što moramo nastaviti. Korištenje potencijala koje imamo naša je obveza. Veliko je priznanje za nas sve koji živimo ovdje što je destinacija Vukovar - Vučedol - Ilok pobjednik nacionalnog izbora za Europsku destinaciju izvrsnosti (EDEN) za 2016./2017. o temi Kulturni turizam, koji je provodila Hrvatska turistička zajednica. Također me veseli što će se prvi put u Slavoniji, ove godine u listopadu, održati Dani hrvatskog turizma. To je jedan pozitivan trenutak koji Slavonija, svih pet slavonskih županija, kao jedan turistički brend i turistički proizvod, mora što bolje i kvalitetnije iskoristiti.

Miroslav Flego
Vjerujem kako nam je svima u interesu naći najbolje moguće rješenje i za gradnju kanala Dunav-Sava