Riječ transformacija, od latinske transformatio, ima puno značenja. Općenito uzevši, najčešće se taj izraz “prevodi” kao preobrazba, pretvorba, preoblika, metamorfoza, preslikavanje... ovisno o kojem se području radi, uključujući i matematiku, teorijsku fiziku, biologiju, kemiju, genetiku i druge znanosti, čak i psihologiju i psihijatriju.

Pragmatično, premda možda ne i opravdano i objektivno, transformacijom bi se mogla oznakoviti i tranzicija, daklem preobrazba bivših država socijalističkog i komunističkog lagera u kapitalizam, liberalni ili onaj klasični, što je “razvojna faza transformacije” društva, koja u mnogim zemljama još nije završena.

Transformacijom možemo nazvati i globalne i lokalne civilizacijske mijene, postupne preobrazbe društva u smislu napretka i razvoja tehnike i tehnologije. Upravo u tom kontekstu od goleme je važnosti i uloga koju ima digitalna transformacija društva u svim njegovim segmentima, vezana uz prva dva desetljeća 21. stoljeća.

Na kraju, iako ne i konačno, pojam transformacija posve relevantno funkcionira u području poslovanja, poduzetništva, ukupnih ekonomskih odnosa u kontekstu ovodobnih, modernih tehnologija. Upravo na tom planu mnogi analitičari ističu najnoviji podatak, prema kojem je u okviru indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) Europske komisije za 2019. Hrvatska među 28 zemalja članica zauzela 20. mjesto, popevši se za jedno mjesto u odnosu prema prošloj godini. Premda smo po tim pokazateljima još uvijek u donjem domu EU-a, može se reći da ipak napredujemo, a za još veći i znatniji iskorak nužno nam je što prije osigurati naprednu infrastrukturu, tehniku i tehnologiju, kako bismo u skladu s najrazvijenijima u EU-u i sami dali doprinos ukupnoj transformaciji društva iz sadašnje prijelazne faze, koja još vuče ostatke analognog doba, u digitalno društvo sutrašnjice. Pritom naša buduća ekonomska i društvena snaga ovise o vještinama, predanosti i kreativnosti znanstvenika, inovatora i inženjera, ali i menadžera, pa i političara, odnosno vlasti (vlade), koja neizbježno mora provesti najavljene reforme. Drugim riječima, gledajući širu sliku, tri su faktora o kojima nam ovisi budućnost: digitalni kapitalizam, digitalna politika, digitalna kultura.

Digitalna transformacija ne trpi sporost, a svako kašnjenje moglo bi biti pogubno. Jer kapitalizam, zvali ga mi klasičnim ili neoliberalnim, nemoguće je i zamisliti u sljedećem kratkoročnom i dugoročnom razdoblju bez čvrstih veza s visokim tehnološkim postignućima, napose sveopćom digitalizacijom. Kad se radi o ekonomiji, poslovanju, bankarstvu, općenito biznisu, menadžmentu i financijama, kako pojedinih tvrtki tako i države same, promjene su pitanje opstanka, neodgodive i neizbježne. Zato tvrtke koje još kasne moraju odmah započeti proces digitalnog osposobljavanja. One koje u tom procesu ne napreduju, zaostaju za konkurencijom i sve kompleksnijim zahtjevima klijenata. Taj proces nije lak, prvi koraci često će se svoditi na motrenje postojećih procesa i planiranje kako da se digitaliziraju. Korak dalje u tom procesu su nove ideje, kao i stvarajnje uvjeta za njihovu realizaciju te s tim u vezi i poslovni uspjeh. Ukupno uzevši, prava transformacija poslovanja dogodit će se samo ako svi resursi neke tvrtke, poslovnog subjekta, prihvate nove strategije kao jedinu mogućnost za brži i sveobuhvatniji razvoj i gospodarski rast.

“Tvrtke koje efikasno provedu transformaciju profitiraju, a ostali stagniraju, odnosno gube korak na tržištu. Ulaganje u digitalizaciju vraća se po stopi od 12 posto, a povrat investicija u postojeće poslovne aktivnosti upola je manji (6 posto)”, poručio je na konferenciji Digitalni izlet 2019 Hrvatske gospodarske komore glavni urednik Privrednog vjesnika Marko Jurčić. Istaknuto je kako je najveća barijera uspjehu mentalni sklop, zbog čega je bitno da se u tvrtki stvori kultura agilnosti i inovacija. Važno je, nastavlja Jurčić, izabrati pravu tehnologiju za ostvarenje zadanih ciljeva. Ne morate upotrebljavati blockchain, umjetnu inteligenciju ili internet stvari samo zato što je to trend, gledajte kako će vam ti alati pomoći da ostvarite svoje poslovne planove, pojednostavite procese i povećate profit, navode u HGK-u.

Što se aktualnosti tiče, vratimo se na indeks digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) Europske komisije za 2019. DESI se odnosi na pet kategorija: povezivost, ljudski kapital, korištenje internetskih usluga, integracija digitalne tehnologije i digitalizacija javnih usluga. Prva mjesta zauzimaju Finska, Švedska, Nizozemska, Danska, Velika Britanija i Luksemburg. Ispod Hrvatske su Slovačka, Cipar, Mađarska, Italija, Poljska, Grčka, Rumunjska i Bugarska.

Gledajući prema kategorijama, Hrvatska ostvaruje najbolje rezultate u kategoriji ljudskog kapitala i zauzima osmo mjesto po udjelu osoba s diplomom iz područja IKT-a. Hrvatska ostvaruje dobre rezultate i u području pokrivenosti fiksnom širokopojasnom mrežom i njezini su se rezultati u području pokrivenosti mrežom 4G i mrežom nove generacije poboljšali, ali i dalje ima loše rezultate u području povezivosti.

Napredak je ostvaren i u uporabi interneta i digitalnih javnih usluga, pa su Hrvati među najbrojnijim čitateljima vijesti na internetu u EU-u, a hrvatska poduzeća iskorištavaju mogućnosti društvenih medija, velikih podataka i e-trgovine. Ipak, petina Hrvata još se ne koristi internetom. Unatoč sve većoj potražnji za IKT stručnjacima njihov je broj na tržištu rada manji od prosjeka EU-a.

U izvješću o DESI-ju napominje se da Hrvatska još nema sveobuhvatnu strategiju digitalnih vještina, ali se tim pitanjem trenutačno bavi u različitim strateškim dokumentima, kao što je Nacionalna razvojna strategija Hrvatske do 2030. Tijekom 2018. i 2019. Hrvatska je, dodaje se, pokrenula više od 40 digitalnih projekata koji će utjecati na daljnje oblikovanje digitalizacije hrvatske javne uprave.

U kategoriji integracije digitalne tehnologije u okviru poduzeća Hrvatska zauzima 18. mjesto među državama članicama EU-a. U kategoriji digitalnih javnih usluga Hrvatska je na 22. mjestu među članicama EU-a, s prosjekom slabijim od prosjeka EU-a. Hrvatska ostvaruje dobre rezultate glede e-recepata i postoji visoka razina interakcije između javnih tijela i javnosti na internetu. Uslugama e-uprave aktivno se koristi 75 posto korisnika interneta. Kad je riječ o unaprijed ispunjenim obrascima, Hrvatska je 2018. ostvarila bolji rezultat nego prethodne godine. Osim toga, dostupnost je usluga e-uprave za poslovanje u porastu. Hrvatska ostvaruje dobre rezultate i u pružanju usluga e-zdravlja i zauzima deseto mjesto u EU-u kad je riječ o korisnicima interneta (22 posto korisnika). Kad je riječ o liječnicima opće prakse, njih 97 posto upotrebljava e-recepte, a 51 posto razmjenjuje medicinske podatke.

Europska komisija navodi da je Hrvatska pokrenula razvoj elektroničkog postupka za povezivanje svih podataka u okviru registracije poduzeća i osnivanja novih poduzeća razvojem elektroničke jedinstvene kontaktne točke preko sustava e-Građani. Platforma je modernizirana 2018., uvedene su dodatne funkcije i uključeno je deset e-usluga (uključujući e-Novorođenče, e-Zahtjev za izdavanje putovnice te e-Razmjenu i e-Podnesak za studente). Hrvatska će do kraja 2019. pokrenuti Centar dijeljenih usluga (CDU), rješenje u oblaku za usluge e-uprave, kako bi se dodatno ubrzao razvoj digitalnih javnih usluga.

U konačnici, premda nešto sporijeg tempa u usporedbi s daleko bržim drugim zemljama članicama EU-a, Hrvatska je na dobrom putu da se transformira u društvo budućnosti, da prihvati i razvija blagodati digitalnog doba, a da ideologije makne s tog puta i da bespuća prošlosti napokon ostavi iza sebe. Samo na taj način budućnost nam neće biti tek utopistička nada u bolje sutra, nego realna opcija razvoja i prosperiteta u svim područjima.