Magazin
TEMA TJEDNA: DIGITALNA TRANSFORMACIJA HRVATSKE (I.)

Krećemo se brže, ali moramo početi trčati!
Objavljeno 21. lipnja, 2019.
Tri faktora o kojima ovisi budućnost: Digitalni kapitalizam, digitalna politika, digitalna kultura

Vezani članci

TEMA TJEDNA: DIGITALNA TRANSFORMACIJA HRVATSKE (II.)

Ivan Strugar: Ne možemo biti zadovoljni tempom promjena

INTERVJU: DAVOR PERKOV

O promjenama rado govorimo, ali ih slabo shvaćamo

Riječ transformacija, od latinske transformatio, ima puno značenja. Općenito uzevši, najčešće se taj izraz “prevodi” kao preobrazba, pretvorba, preoblika, metamorfoza, preslikavanje... ovisno o kojem se području radi, uključujući i matematiku, teorijsku fiziku, biologiju, kemiju, genetiku i druge znanosti, čak i psihologiju i psihijatriju.

Pragmatično, premda možda ne i opravdano i objektivno, transformacijom bi se mogla oznakoviti i tranzicija, daklem preobrazba bivših država socijalističkog i komunističkog lagera u kapitalizam, liberalni ili onaj klasični, što je “razvojna faza transformacije” društva, koja u mnogim zemljama još nije završena.

Transformacijom možemo nazvati i globalne i lokalne civilizacijske mijene, postupne preobrazbe društva u smislu napretka i razvoja tehnike i tehnologije. Upravo u tom kontekstu od goleme je važnosti i uloga koju ima digitalna transformacija društva u svim njegovim segmentima, vezana uz prva dva desetljeća 21. stoljeća.

Na kraju, iako ne i konačno, pojam transformacija posve relevantno funkcionira u području poslovanja, poduzetništva, ukupnih ekonomskih odnosa u kontekstu ovodobnih, modernih tehnologija. Upravo na tom planu mnogi analitičari ističu najnoviji podatak, prema kojem je u okviru indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) Europske komisije za 2019. Hrvatska među 28 zemalja članica zauzela 20. mjesto, popevši se za jedno mjesto u odnosu prema prošloj godini. Premda smo po tim pokazateljima još uvijek u donjem domu EU-a, može se reći da ipak napredujemo, a za još veći i znatniji iskorak nužno nam je što prije osigurati naprednu infrastrukturu, tehniku i tehnologiju, kako bismo u skladu s najrazvijenijima u EU-u i sami dali doprinos ukupnoj transformaciji društva iz sadašnje prijelazne faze, koja još vuče ostatke analognog doba, u digitalno društvo sutrašnjice. Pritom naša buduća ekonomska i društvena snaga ovise o vještinama, predanosti i kreativnosti znanstvenika, inovatora i inženjera, ali i menadžera, pa i političara, odnosno vlasti (vlade), koja neizbježno mora provesti najavljene reforme. Drugim riječima, gledajući širu sliku, tri su faktora o kojima nam ovisi budućnost: digitalni kapitalizam, digitalna politika, digitalna kultura.

PROCES UBRZANJA
Digitalna transformacija ne trpi sporost, a svako kašnjenje moglo bi biti pogubno. Jer kapitalizam, zvali ga mi klasičnim ili neoliberalnim, nemoguće je i zamisliti u sljedećem kratkoročnom i dugoročnom razdoblju bez čvrstih veza s visokim tehnološkim postignućima, napose sveopćom digitalizacijom. Kad se radi o ekonomiji, poslovanju, bankarstvu, općenito biznisu, menadžmentu i financijama, kako pojedinih tvrtki tako i države same, promjene su pitanje opstanka, neodgodive i neizbježne. Zato tvrtke koje još kasne moraju odmah započeti proces digitalnog osposobljavanja. One koje u tom procesu ne napreduju, zaostaju za konkurencijom i sve kompleksnijim zahtjevima klijenata. Taj proces nije lak, prvi koraci često će se svoditi na motrenje postojećih procesa i planiranje kako da se digitaliziraju. Korak dalje u tom procesu su nove ideje, kao i stvarajnje uvjeta za njihovu realizaciju te s tim u vezi i poslovni uspjeh. Ukupno uzevši, prava transformacija poslovanja dogodit će se samo ako svi resursi neke tvrtke, poslovnog subjekta, prihvate nove strategije kao jedinu mogućnost za brži i sveobuhvatniji razvoj i gospodarski rast.

“Tvrtke koje efikasno provedu transformaciju profitiraju, a ostali stagniraju, odnosno gube korak na tržištu. Ulaganje u digitalizaciju vraća se po stopi od 12 posto, a povrat investicija u postojeće poslovne aktivnosti upola je manji (6 posto)”, poručio je na konferenciji Digitalni izlet 2019 Hrvatske gospodarske komore glavni urednik Privrednog vjesnika Marko Jurčić. Istaknuto je kako je najveća barijera uspjehu mentalni sklop, zbog čega je bitno da se u tvrtki stvori kultura agilnosti i inovacija. Važno je, nastavlja Jurčić, izabrati pravu tehnologiju za ostvarenje zadanih ciljeva. Ne morate upotrebljavati blockchain, umjetnu inteligenciju ili internet stvari samo zato što je to trend, gledajte kako će vam ti alati pomoći da ostvarite svoje poslovne planove, pojednostavite procese i povećate profit, navode u HGK-u.

DESI UPOZORAVA
Što se aktualnosti tiče, vratimo se na indeks digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) Europske komisije za 2019. DESI se odnosi na pet kategorija: povezivost, ljudski kapital, korištenje internetskih usluga, integracija digitalne tehnologije i digitalizacija javnih usluga. Prva mjesta zauzimaju Finska, Švedska, Nizozemska, Danska, Velika Britanija i Luksemburg. Ispod Hrvatske su Slovačka, Cipar, Mađarska, Italija, Poljska, Grčka, Rumunjska i Bugarska.

Gledajući prema kategorijama, Hrvatska ostvaruje najbolje rezultate u kategoriji ljudskog kapitala i zauzima osmo mjesto po udjelu osoba s diplomom iz područja IKT-a. Hrvatska ostvaruje dobre rezultate i u području pokrivenosti fiksnom širokopojasnom mrežom i njezini su se rezultati u području pokrivenosti mrežom 4G i mrežom nove generacije poboljšali, ali i dalje ima loše rezultate u području povezivosti.

Napredak je ostvaren i u uporabi interneta i digitalnih javnih usluga, pa su Hrvati među najbrojnijim čitateljima vijesti na internetu u EU-u, a hrvatska poduzeća iskorištavaju mogućnosti društvenih medija, velikih podataka i e-trgovine. Ipak, petina Hrvata još se ne koristi internetom. Unatoč sve većoj potražnji za IKT stručnjacima njihov je broj na tržištu rada manji od prosjeka EU-a.

U izvješću o DESI-ju napominje se da Hrvatska još nema sveobuhvatnu strategiju digitalnih vještina, ali se tim pitanjem trenutačno bavi u različitim strateškim dokumentima, kao što je Nacionalna razvojna strategija Hrvatske do 2030. Tijekom 2018. i 2019. Hrvatska je, dodaje se, pokrenula više od 40 digitalnih projekata koji će utjecati na daljnje oblikovanje digitalizacije hrvatske javne uprave.

IPAK SE KREĆE...
U kategoriji integracije digitalne tehnologije u okviru poduzeća Hrvatska zauzima 18. mjesto među državama članicama EU-a. U kategoriji digitalnih javnih usluga Hrvatska je na 22. mjestu među članicama EU-a, s prosjekom slabijim od prosjeka EU-a. Hrvatska ostvaruje dobre rezultate glede e-recepata i postoji visoka razina interakcije između javnih tijela i javnosti na internetu. Uslugama e-uprave aktivno se koristi 75 posto korisnika interneta. Kad je riječ o unaprijed ispunjenim obrascima, Hrvatska je 2018. ostvarila bolji rezultat nego prethodne godine. Osim toga, dostupnost je usluga e-uprave za poslovanje u porastu. Hrvatska ostvaruje dobre rezultate i u pružanju usluga e-zdravlja i zauzima deseto mjesto u EU-u kad je riječ o korisnicima interneta (22 posto korisnika). Kad je riječ o liječnicima opće prakse, njih 97 posto upotrebljava e-recepte, a 51 posto razmjenjuje medicinske podatke.

Europska komisija navodi da je Hrvatska pokrenula razvoj elektroničkog postupka za povezivanje svih podataka u okviru registracije poduzeća i osnivanja novih poduzeća razvojem elektroničke jedinstvene kontaktne točke preko sustava e-Građani. Platforma je modernizirana 2018., uvedene su dodatne funkcije i uključeno je deset e-usluga (uključujući e-Novorođenče, e-Zahtjev za izdavanje putovnice te e-Razmjenu i e-Podnesak za studente). Hrvatska će do kraja 2019. pokrenuti Centar dijeljenih usluga (CDU), rješenje u oblaku za usluge e-uprave, kako bi se dodatno ubrzao razvoj digitalnih javnih usluga.

U konačnici, premda nešto sporijeg tempa u usporedbi s daleko bržim drugim zemljama članicama EU-a, Hrvatska je na dobrom putu da se transformira u društvo budućnosti, da prihvati i razvija blagodati digitalnog doba, a da ideologije makne s tog puta i da bespuća prošlosti napokon ostavi iza sebe. Samo na taj način budućnost nam neće biti tek utopistička nada u bolje sutra, nego realna opcija razvoja i prosperiteta u svim područjima.

Piše: Darko JERKOVIĆ
Fokusiranje na potrebe
Samo 15 posto domaćih tvrtki ima razvijenu strategiju digitalne transformacije, a čak 85 posto takvih projekata propadne zbog nerazumijevanja ekonomije digitalnog, upozoreno je na konferenciji Digitalni izlet 2019 Hrvatske gospodarske komore, održanoj 7. lipnja. “Hrvatska je po stupnju digitalizacije društva tek 22. od 28 zemalja EU-a. Samo 15 posto domaćih tvrtki ima razvijenu strategiju digitalne transformacije, a velik broj takvih projekata, čak 85 posto, na kraju propadne zbog nerazumijevanja ekonomije digitalnog”, upozorio je savjetnik predsjednika HGK-a i glavni urednik Privrednog Marko Jurčić, dodavši kako fokus tvrtki mora biti na potrebama, a ne na mogućnostima te da digitalizacija više nije stvar izbora, nego potrebe.
Teorija i praksa
Digitalna transformacija je promjena poslovnog modela promjenom internih i eksternih strategija, uz čiju se pomoć upotrebom modernih tehnologija osigurava efikasniji rad zaposlenih i kvalitetniji odnos s klijentima. Digitalna transformacija je kontinuirani proces kojim se tvrtke prilagođavaju ili pokreću bitne promjene kod svojih klijenata, iskorištavajući digitalne kompetencije za inoviranje novih poslovnih modela, proizvoda i servisa koji spajaju digitalno, fizičko, poslovno i korisničko iskustvo, istovremeno unaprjeđujući operativnu efikasnost i performanse organizacije. Tvrtke usvajanjem i primjenom novih tehnologija digitalnom transformacijom mogu smanjiti troškove, povećati produktivnost i proširiti svoju djelatnost na nova područja.

SANJA ŠIMIĆ

DIGITALNA KOMORA JE STRATEŠKI PROJEKT

 

Što je sve obuhvaćeno digitalnom transformacijom i strateškim razvojem, kakvo je stanje s tim u vezi u RH danas, napredujemo li ili smo u zaostatku u odnosu prema drugim zemljama EU-a, mišljenje smo potražili u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). O tome dr. sc. Sanja Šimić kaže:

- Digitalna transformacija odnosi se na intenzivnu primjenu digitalne tehnologije i resursa kako bi se ti resursi pretvorili u nove prihode, poslovne modele i načine poslovanja. Digitalna transformacija poslovanja i strateški razvoj čvrsto su povezani pojmovi jer u današnje vrijeme razvoj gotovo i nije moguć bez digitalne transformacije i digitalizacije. Okosnice digitalne transformacije gospodarstva Republike Hrvatske usklađene su s ciljevima digitalne transformacije Europske unije.

Prema indeksu digitalnog gospodarstva i društva za 2019. (Digital Economy and Society Index - DESI), koji se koristi za praćenje napretka u području digitalizacije, Republika Hrvatska je na 20.mjestu od 28 zemalja članica Europske unije, što je napredak za dva mjesta u odnosu prema prethodnom razdoblju.

Ako želimo dobiti detaljniji uvid u stanje digitalizacije, potrebno je analizirati pet tematskih pokazatelja od kojih se sastoji DESI: povezivost, ljudski kapital (digitalne vještine), korištenje interneta, integracija digitalnih tehnologija te digitalne javne usluge. U odnosu prema prošloj godini, napredovali smo za tri mjesta u kategoriji primjene internetskih usluga i za jedno mjesto u primjeni javnih digitalnih usluga, čemu je, vjerujemo, pridonijelo i uključenje HGK u uvođenje novih e-usluga za gospodarstvenike i građane RH.

PROSTOR ZA NAPREDAK
Krerativna ste voditeljica projekta Digitalna komora - komunikacijska platforma za poslovne subjekte, javnu upravu i građane. Što nam o tome možete reći?

- Digitalna komora strateški je projekt HGK-a. Radi se o informacijsko-komunikacijskoj platformi za e-usluge koja je dostupna članicama i poslovnoj zajednici te javnoj upravi i građanima. Projekt predviđa implementaciju sedam e-usluga: e-članice, e-financiranje, e-učenje, e-javne ovlasti, e-gospodarske informacije, e-zakonodavstvo, e-sajmovi i promicanje, dostupnih na adresi digitalnakomora.hr. Tim projektom HGK želi povećati dostupnost svojih usluga i servisa digitalizacijom cjelokupnog poslovanja te i na taj način pružiti podršku poduzetnicima. Digitalna komora svakako će pridonjeti povećanju korištenja ICT-a u korištenju e-usluga na razini Republike Hrvatske. Nakon završene provedbe projekta, krajem prosinca ove godine našim članicama bit će dostupne sve e-usluge, a HGK će otvoriti novu eru u vlastitom poslovanju i svoja iskustva iz procesa digitalne transformacije moći će prenijeti gospodarstvenicima.

Vratimo se na DESI. Možemo li do većeg napretka od 20. mjesta?

- Zauzimanjem 20. od 28 mjesta prema indeksu digitalnog gospodarstva i društva ostvaren je napredak za dva mjesta u odnosu prema prošloj godini. Promatrajući pet tematskih pokazatelja DESI-ja, vidljiv je napredak za tri mjesta u kategoriji primjene internetskih usluga i za jedno mjesto u primjeni javnih digitalnih usluga. Ostali rezultati (povezivost, ljudski kapital i integracija digitalnih tehnologija) na razini su prošle godine. Na temelju ostvarenih rezultata, vidljiv je ukupni napredak, ali nam stagnacija u tri kategorije, kao i ukupan rezultat unatoč skoku u odnosu prema prošloj godini, pokazuje da postoji velik prostor za napredak.

Kakav nam je informatički menadžment, pratimo li suvremene trendove, da se tako izrazim?

- U tom segmentu pratimo suvremene trendove i vjerujem kako je naša IT industrija visoko konkurentna i može razviti široki spektar usluga potrebnih gospodarstvu i javnoj upravi. Ostaje samo pitanje raspoloživosti kapaciteta i usklađenosti, kao i ukupne digitalne pismenosti, koja je bitan preduvjet kako za provedbu digitalne transformacije tako i za digitalizaciju poslovanja i razvoj informacijsko-komunikacijskih platformi.

POTPORA KOMORE
Možemo li s optimizmom gledati na nastavak digitalne transformacije društva? Što nam valja činiti da se ubrza tempo razvoja, i u kojim područjima najviše...?

- Optimizam uvijek mora postojati ako želimo ostvariti napredak i provesti neki projekt. Digitalna transformacija društva širok je koncept koji obuhvaća sve segmente društva i gospodarstva i zahtijeva uključenje kako stručnjaka iz tog područja tako i predstavnika državnih i visokoobrazovnih institucija, gradova te privatnog sektora, koji već ima određena iskustva u implementaciji IKT-a (informacijsko-komunikacijska tehnologija).

HGK je prepoznao taj trend te svojim projektom Digitalna komora digitalizira svoje usluge i proizvode i ujedno provodi digitalnu transformaciju vlastitog poslovanja, kako bi podržao poduzetnike u njihovim nastojanjima za bržim, efikasnijim i globalno konkurentnijim poslovanjem. (D.J.)

BERNARD GRŠIĆ

DOSTIĆI NAJVIŠE STANDARDE

 

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva središnje je tijelo državne uprave sa zadatkom praćenja i unaprjeđivanja razvoja digitalnog društva te usklađivanja sa smjernicama i regulativom Europske unije u području digitalnog društva i ekonomije - objašnjava glavni tajnik Bernard Gršić te nastavlja:

- Vizija Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva je razvijeno, sigurno i uključivo digitalno društvo ostvareno sinergijom gospodarstva, javne uprave, znanosti, istraživanja i obrazovanja. Ured je također stručna podrška Vladi Republike Hrvatske u razvoju sigurne digitalne infrastrukture i javnih digitalnih usluga te popularizacija razvoja digitalnog društva u svim područjima života i djelovanja hrvatskih građana, gospodarstva i javnog sektora.

Kad se govori o nužnosti digitalne transformacije društva, što to sve obuhvaća?

- Digitalno društvo u kojem živimo pruža nam mnogo novih mogućnosti. Hrvatske građane treba educirati kako se koristiti digitalnim tehnologijama i uslugama na radnom mjestu i u svakodnevnom životu, pri čemu je osobito važno naučiti koristiti se tehnologijama i uslugama na siguran način. To vrijedi za sve, pružatelje digitalnih usluga i korisnike, počevši od banaka, preko telekomunikacijskog sektora, do javne uprave. Jednako je važno digitalne usluge i sadržaje omogućiti svim korisnicima, osobito invalidima ili onima koji imaju bilo kakve teškoće u korištenju. Prema najnovijim podatcima, kad govorimo o ljudskom kapitalu, Hrvatska ostvaruje stabilan napredak. Broj se stručnjaka s diplomom iz područja prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) povećao i trenutno iznosi 4,7 %. Sve se više hrvatskih građana koristi internetom, a u znanstvenom području raste broj diplomiranih IKT stručnjaka.

U području korištenja internetom RH je ostvarila znatan napredak u odnosu prema prethodnoj godini. Ukupno gledano, korištenje internetskih usluga u Hrvatskoj uglavnom je usporedivo s prosjekom EU-a.

Što se tiče integracije digitalnih tehnologija, hrvatska poduzeća sve više iskorištavaju mogućnosti koje nudi online trgovina: 18 % malih i srednjih poduzeća prodaje online (iznad prosjeka EU-a od 17 %). U području digitalnih javnih usluga Hrvatska je napredovala u odnosu prema prethodnoj godini. U Hrvatskoj postoji i visoka razina interakcije javnih tijela i građana. Digitalne usluge javne uprave aktivno prihvaća 75 % korisnika na mreži.

Kako komentirate DESI, nedavno objavljen?

- Europska komisija (EK) objavila je izvješće o indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2019. godinu. DESI je složeni pokazatelj gospodarske i društvene digitalizacije, a sastoji se od pet tematskih pokazatelja - povezivost, ljudski kapital (digitalne vještine), korištenje interneta, integracija digitalnih tehnologija, digitalne javne usluge. Godine 2017. u trenutku objave DESI izvješća bili smo na 24. mjestu, prošle godine na 22. mjestu, a ove smo godine na 20. mjestu. U svakom slučaju, to je porast za Republiku Hrvatsku, no ne želimo se tu zaustaviti. Ima još puno prostora i projekata na kojima radimo kako bismo svojim građanima osigurali kvalitetniji i bolji život korištenjem digitalne usluge.

Kakav nam je informatički menadžment, pratimo li suvremene trendove?

- Da bi digitalni svijet funkcionirao, moramo imati, kao osnovu, digitalno obrađene i dostupne podatke koji su spremljeni u raznim registrima i bazama podataka. Njihova dostupnost i prikupljanje trebaju biti strogo kontrolirani kako ne bi došlo do zlouporabe. Naravno da okruženje u kojima se nalaze mora biti sigurno i dostupno onima koji imaju pravo korištenja.

Već imamo izgrađenu infrastrukturu nacionalnog sustava za identifikaciju i jedinstvenog identifikatora svakog građanina i poslovnog subjekta (OIB), koji nam omogućuje brz i kvalitetan razvoj digitalnih usluga javne uprave. Pri tome je važno spomenuti i postojeću elektroničku infrastrukturu na elektroničkoj osobnoj iskaznici (sadržava čip), koju danas ima gotovo pola stanovništva u Hrvatskoj i koja omogućuje digitalni identitet svakog građanina i digitalni potpis, što potpuno zamjenjuje vlastoručni potpis u digitalnom svijetu. Upravo se u digitalnom okruženju možemo elektroničkom osobnom iskaznicom identificirati s najvišim stupnjem sigurnosti.

Već tijekom 2019. godine omogućit će se nove usluge i nove platforme kao što su platforma za poslovne subjekte e-Poslovanje, sustav za elektroničko plaćanje pristojbi i naknada e-Pristojbe, platforma za digitalno potpisivanje dokumenata e-Potpis, a osobito obveza svih sudionika javne nabave -zaprimanje i ispostava računa u digitalnom obliku e-Račun. Naravno, neizostavan je projekt Uspostava Centra dijeljenih usluga, kojim se stvara nova, međusobno povezana i s jednog mjesta upravljana, državna informacijska infrastruktura, ali i mnoge druge, u području zdravstva, pravosuđa, kulture i ostalog.

Centar dijeljenih usluga zamišljen je kao „državni oblak“, infrastrukturno središte za smještaj i upravljanje te pružanje elektroničkih usluga građanima, poslovnim subjektima i državnim tijelima, znači, svim razinama koje komuniciraju s javnom upravom, kao i međusobna komunikacija državnih tijela, lokalne i regionalne samouprave. Projektom Uspostava Centra dijeljenih usluga, koji vodi Ministarstvo uprave u suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva i tvrtkom APIS IT, postići će se jedinstveno upravljanje, uštede i bolja efikasnost postojećih i novih sustava i usluga. Ujedno je taj projekt i temelj za sve druge projekte razvoja elektroničkih usluga, koji dokazuje da Hrvatska prati svjetske trendove.

Upravljanje procesima digitalizacije izuzetno je zahtjevno, no ne zbog tehnike i tehnologije, nego zbog radikalne promjene načina razmišljanja potrebne da bi procesi digitalizacije postigli dobre rezultate. Digitalizacija lošeg analognog procesa proizvodi loš digitalni proces ako se ne provede i optimizacija i prilagodba načina rada. Građani koji se koriste digitalnim kanalima očekuju zaokruženu, naprednu uslugu kojom rješavaju svoj problem s javnom upravom.

Upravo je zbog koordinacije digitalizacije u tom smjeru i osnovan naš ured. Želja nam je dostići najviše standarde nekih država Europe jer su naši građani prepoznali koristi digitalizacije i sve se više oslanjaju na tehnologiju i u interakciji s javnom upravom. Tako da, prema slobodnoj ocjeni, Hrvatska prati trendove.

Možemo li s optimizmom gledati na nastavak digitalne obrazovanosti i transformacije društva?

- Cilj nam je demistificirati korištenje digitalnih platformi i tehnologije u svakodnevnom životu jer smatramo kako digitalizacija neće zaživjeti u punom smislu te riječi ako je svaki građanin ne počne živjeti, a tu je prije svega ključna edukacija i, jednako važno, točna informacija. Smatramo da je našim građanima potrebno pružiti informacije i edukaciju da bi svladali digitalne platforme koje im mogu pomoći u svakodnevnom životu. (D.J.)
Možda ste propustili...

EKSKLUZIVNO: PROF. DR. SC. ANITA PAVKOVIĆ, EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU

Stoljetna povijest neće se izbrisati: Banke će opstati, ali prilagođene modernom dobu!

TEMA TJEDNA: 45 DANA DO PREDSJEDANJA VIJEĆEM EU-A (I.)

Hrvatska će položiti ispit zrelosti!

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ARAPSKE SJENE NAD EUROPOM

Usred zime treći val proljeća

2

EKSKLUZIVNO: PROF. DR. SC. ANITA PAVKOVIĆ, EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU

Stoljetna povijest neće se izbrisati: Banke će opstati, ali prilagođene modernom dobu!

3

TEMA TJEDNA: 45 DANA DO PREDSJEDANJA VIJEĆEM EU-A (I.)

Hrvatska će položiti ispit zrelosti!