Novosti
OŠTRIJE PROTIV OBITELJSKOG NASILJA

Izostanak zaštite žrtvu dodatno traumatizira, a nasilnika ohrabruje
Objavljeno 17. lipnja, 2019.
Posljednjih desetak godina ubojstva u obitelji čine čak oko 47 posto ukupnog broja počinjenih ubojstava

Nakon što je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković najavio strože kazne za obiteljske nasilnike, pitanje je koliko će to na terenu pridonijeti da se obiteljsko nasilje smanji. Ministar je prošloga tjedna rekao i kako praksa pokazuje da su kazne koje izriču sudovi prilično blage i da je puno izrečenih kazni blizu zakonskog minimuma, dodavši da su u postupku izmjena tri zakona - Zakon o kaznenom postupku, Kazneni zakon i Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji.


Minimalne kazne

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku objavilo je zastrašujuće brojke temeljene na rezultatima istraživanja koje je provela Agencija Europske unije za temeljna prava (Fundamental Right Agency, 2014.). U zemljama članicama EU-a više je od 42.000 žena zlostavljano, 13 milijuna žena je 12 mjeseci prije istraživanja doživjelo neki oblik nasilja, a 3,7 milijuna ih je u istom razdoblju doživjelo seksualno nasilje. Jedna od 20 žena silovana je prije svoje 15. godine. Na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini otprilike je jedna od tri žene pretrpjela fizičko ili seksualno nasilje, a svaka druga žena suočena je s nekim od oblika seksualnog zlostavljanja.


Ženska udruga "Izvor" iz Tenje smatra da nije stvar samo u kaznama nego i u tome što nasilnici prođu bez ikakvih kazni.


"Pooštravanje kazni neće pridonijeti smanjivanju nasilja jer problem nisu niske kazne, nego to što nasilnici u dobroj mjeri prolaze nekažnjeno, s donjim minimumom postojeće kazne, a nije rijetkost i da žene sudjeluju u kazni koja je izrečena nasilniku. Nasilje u obitelji najučestalija je forma nasilja nad ženama, koja se, prema službenim podatcima za prošlu godinu, u Hrvatskoj u manje od 6 posto prijavljenih slučajeva tretira kao povreda ljudskih prava, a u 94 posto slučajeva kao prekršaj. To govori da praksa nije usklađena s postignutim civilizacijskim dosegom i međunarodnopravnim standardom, koji nasilje nad ženama definira kao povredu ljudskih prava i oblik diskriminacije žena. Ako uzmemo u obzir tu realnost, kada praksa pokazuje da se ženama u pravilu negira kršenje ljudskih prava, kako je onda uopće moguće očekivati da pooštravanje postojećih kazni može išta promijeniti? Naše 18-godišnje iskustvo u radu sa ženama koje su proživjele nasilje, uglavnom od muškarca s kojim su u intimnom ili rodbinskom odnosu, pokazuje da se na državnim mjerama izlaska žena iz kruga nasilja štedi, što ženama posljedično smanjuje izbor i nerijetko završi povratkom nasilniku, a društveni napredak nije moguć bez ulaganja u prevenciju i mjere izlaska iz nasilja, sve ostalo pogoduje problemu i normalizira nasilje prema ženama", kaže Nikolina Zec, pravna savjetnica u Ženskoj udruzi "Izvor", dodajući da obiteljsko nasilje u Slavoniji raste.


"Naše pravno savjetovalište bilježi povećanje stranaka za 14 posto u odnosu prema prethodnoj godini, što je zabrinjavajuće, uzimajući u obzir da su nam znatno smanjena sredstva i prostor za rad, a evidentiramo povećanje kršenja ljudskih prava žena i potrebu za različitim oblicima podrške i direktne pomoći koju pružamo. Stvarni broj žena žrtava nasilja u obitelji nije moguće reći, jer nije sve nasilje evidentirano niti je sve nasilje prema ženama pravni sustav prepoznao kao nasilje. Praksa pokazuje da izostanak institucionalne zaštite, podrške i naknade štete žrtvama dodatno traumatizira žrtve i odvraća ih od prijavljivanja, a istovremeno ohrabruje nasilnike. Podatak koji smo zaprimili od Policijske uprave osječko-baranjske odnosi se na prekršajne postupke od 1. siječnja do 31. kolovoza prošle godine, kada je evidentirano 230 žena žrtava nasilja u obitelji. Na državnoj razini iz godine se u godinu bilježi smanjenje broja prijava. Praksa potvrđuje da to nije rezultat adekvatne prevencije nasilja i zaštite žrtve, nego njihov izostanak", zaključuje Nikolina Zec.
Sigurne kuće


Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, nasilje u obitelji je tjelesno nasilje, tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, spolno uznemiravanje, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci te zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje. Nasilnici najčešće budu kažnjeni prema spomenutom zakonu prekršajno, a Kazneni zakon primjenjuje se tek kod teškog ubojstva, nanošenja raznih ozljeda, prisile, prijetnje i nametljiva ponašanja. Tek u najtežim slučajevima žrtvama se pomoć i podrška osigurava u sigurnim kućama i skloništima za žrtve obiteljskog nasilja, ako tu pomoć ne mogu dobiti od svoje obitelji ili bliskih osoba.


Sandra Lacić
najava
U POSTUPKU SU IZMJENE TRIJU ZAKONA
JEDNA OD NAJKOMPLEKSNIJIH TEMA
Ministar Davor Božinović na nedavnom okruglom stolu "Nasilje u obitelji - svakodnevni izazovi u praksi" istaknuo je kako je nasilje u obitelji i nad ženama jedna od najosjetljivijih, kompleksnih društvenih tema, koja je posljednjih nekoliko desetljeća iz sfere privatnosti stavljena u fokus odgovornosti države te cjelokupne društvene zajednice. Posljednjih desetak godina ubojstava u obitelji čine oko 47 posto ukupnog broja počinjenih ubojstava. Ministar je istaknuo da policija primarnim vidi rad na usmjeravanju aktivnosti na edukaciju i stručno usavršavanje djelatnika te razvijanje maksimalno učinkovitog mehanizma prevencije. Glavni cilj, s aspekta MUP-a, senzibiliziranje je policijskih službenika s jedne strane a s druge strane osvješćivanje javnosti o važnosti pravilnog odgovora i reakcije društva na fenomen rodno uvjetovanog nasilja.
KAKO SAZNATI GDJE POTRAŽITI POMOĆ
MUP svakodnevno objavljuje statistiku obiteljskog nasilja u okviru online Kalendara nasilja. Kalendar se svakodnevno ažurira s brojem prijavljenih djela nasilja na razini policijskih uprava. Cilj je upoznati javnost s brojnošću tih kaznenih djela i prekršaja, prema kojima policija i druge nadležne službe svakodnevno postupaju. Ministarstvo za demografiju ažuriralo je adresar ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji. Istaknimo kako se tenjskoj Ženskoj udruzi "Izvor" žrtve mogu javiti pozivom na besplatni SOS telefon 0800 200 151 ili dolaskom u pravno savjetovalište na adresi Vlatka Mačeka 20 u Tenji od ponedjeljka do četvrtka od 9 do 13 sati. Od ožujka, uz podršku Udruge gluhoslijepih osoba grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, besplatnu pravnu pomoć pružaju srijedom od 9 do 14 sati u osječkom pothodniku.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana