Zdravlje
ISTRAŽIVANJE DNEVNI RITAM

Spavačke navike jeste li “ševa” ili “sova”?
Objavljeno 17. lipnja, 2019.
Promjenama navika u spavanju moguće je tjelesni sat ugoditi na ranije ustajanje i lijeganje, kako bi se poboljšalo zdravlje

Svaki čovjek ima tjelesni sat koji prati ritam izlaska i zalaska sunca i zato je prirodno spavati noću, a lijeka ima i za osobe koje su taj ritam poremetile ako primijene tehnike kojima će svoj sat ugoditi i poboljšati svoje zdravlje, objavili su britanski i australski znanstvenici.

Ljudi se prema spavačkim navikama dijele na takozvane "ševe" koje se bude rano ujutro, ali se navečer bore sa snom i na "sove" koje, naprotiv, živnu u noćnim satima.

Radni dan
Problem je "sovama" uklopiti se u prevladavajući radni dan od 9 do 17 sati, pa su se znanstvenici usredotočili na 21 slučaj "ekstremnih sova" koje liježu uobičajeno oko 2:30 i ne ustaju prije 10 sati. Toj skupini odredili su poseban režim ugađanja tjelesnog sata koji su morali poštovati tijekom tri tjedna. Ispitanici su morali ustajati 2 do 3 sata ranije nego uobičajeno i biti izloženi jutarnjoj svjetlosti. Nadalje, morali su što prije pojesti doručak i tjelovježbu obavljati samo ujutro.

Ručati je potrebno svakog dana u isto vrijeme te ne jesti ništa nakon 19 sati. Kavu nisu smjeli piti nakon 15 sati niti drijemati nakon 16 sati. Lijegati treba navečer 2 do 3 sata ranije nego obično i smanjiti navečer izlaganje umjetnom svjetlu.

Konačno, svakodnevno su se morali buditi i lijegati u isto vrijeme.

Nakon tri tjedna skupina "sova" uspješno je ugodila svoj tjelesni sat na dva sata ranije, navodi se u analizi Sveučilišta Birmingham, Sveučilišta Surrey i Sveučilišta Monash, a rezultati su objavljeni u časopisu Sleep Medicine.Skupina koja je bila podvrgnuta "ugođavanju" i dalje liježe i ustaje prema preporuci i uspješnije se bori s pospanošću, stresom i depresijom. Testovi su pokazali da su im poboljšane reakcije.

"Uspostavom jednostavne rutine moguće je tjelesni sat ‘sove‘ ugoditi, što poboljšava njihovo tjelesno i mentalno zdravlje", kaže prof. Debra Skene sa Sveučilišta u Surreyu.

Nedovoljna razina spavanja i poremećaji spavanja mogu poremetiti procese u tijelu i povećati izglede za kardiovaskularna oboljenja, rak i dijabetes.

Nesanica
Prosječno odrasla osoba spava oko 7-8 sati. Ipak su potrebe za snom individualno različite. Novorođeno dijete gotovo cijeli dan spava s kratkim periodima budnosti, kod 1-godišnjeg djeteta izjednačene su vremenski faze sna i budnosti, a dijete spava od 10-12 sati. 4-godišnje dijete spava još više od 1-godišnjeg djeteta, a 10-godišnje dijete već ima sličan ciklus sna i budnosti kao odrasla osoba, osim što san traje nešto duže (8-10 sati)

Gotovo svaka treća osoba pati od povremene nesanice, dok se kronična nesanica javlja u oko 10 % slučajeva. Kod mladih ljudi nesanica je prilično rijetka pojava. Kod adolescenata može biti uzrokovana intenzivnim učenjem ili učenjem tijekom noći, preintenzivnim aktivnostima, emocionalnim uzbuđenjima, kasnim odlaskom na počinak. Smetnje spavanja mogu biti posljedica psihičkih problema karakterističnih za adolescente.

Nesanica često muči odrasle osobe, a uzroci su duševni nemir uzrokovan raznim stresnim utjecajima, nepovoljnim uvjetima okoline, uzimanjem lijekova, bolestima. Nesanici može pridonijeti i uzimanje stimulativnih sredstava (jaka kava, alkohol, pušenje). Kod starijih osoba san je često kraćeg trajanja, a kvaliteta sna lošija. Kod tih su osoba česta noćna buđenja.

Nesanica nije samo vrlo neugodna nego i opasna. Studije pokazuju da kronična nesanica, odnosno manje od šest ili sedam sati sna na noć, povećava smrtnost, čak da je rizik veći nego kod pušenja, visokog krvnog tlaka ili bolesti srca. Stoga je važno nesanici pristupiti vrlo ozbiljno, kao prema bilo kojem drugom medicinskom stanju. Svakako je potrebno paziti na higijenu spavanja, te liječnika obavijestiti o svim simptomima.J.Kn./H