Na Dan Osječko-baranjske županije (2. lipnja) ujedno je obilježena i polovina madata aktualne uprave na čelu sa županom Ivanom Anušićem. Ocijenjeno je kako je to razdoblje obilježeno pokretanjem kapitalnih projekata. Detaljnije o tome razgovarali smo s Natašom Tramišak, pročelnicom Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije Osječko-baranjske županije.

Na kojim strateškim projektima sada radite u Osječko-baranjskoj županiji?

- Upravni odjel za investicije formiran je zato da bi radio na strateškim projektima županije, kako bi se kvalitetno pripremile investicije koje se mogu financirati sredstvima iz Europske unije za buduće razdoblje, ali, ne manje važno, i da se počnemo koristiti sredstvima i iz ovog financijskog razdoblja koja imamo na raspolaganju. Iako je područje Osječko-baranjske županije, prema izvještajima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, među onim županijama koje su povukle najviše sredstava iz fondova, sama Županija kao institucija, kada govorimo o velikim infrastrukturnim projektima koji su trebali biti pripremljeni, nije bila spremna do kraja.

- Sada je riječ o pripremi velikih strateških projekata, koristeći sredstva Razvojnog sporazuma Slavonija, Baranja i Srijem za izradu projektno-tehničke dokumentacije koja je financijski vrlo zahtjevna, a gdje Županija, ali i naši korisnici, nemaju dovoljno sredstava. Novi Kliničko-bolnički centar je kao prvi takav već najavljen, vrijednost izrade projektno-tehničke dokumentacije je 35 milijuna kuna, od čega u startu EU daje 30 milijuna kuna. Već samo to dovoljno govori o ozbiljnosti samog projekta i namjeri da se on financira. Vrijednost gradnje tog kompleksa je oko dvije milijarde kuna i već sada je definiran u svim strateškim dokumentima RH prema EU-u za sljedeće financijsko razdoblje.

Potpuno novi projekt, koji je župan Anušić imao u svom programu, je da Osijeku treba novi sajamski prostor, iako prvobitno planiran u manjem opsegu. No sama vizija i ideja, sada Gospodarskog centra, nastala je u razgovorima kako uz taj sajamski prostor nama nedostaju prostori za poslovanje poduzetnika koji nemaju dovoljno svojih kapaciteta da grade vlastite objekte, ali imaju plan zapošljavanja većeg broja ljudi i treba im prostor za poslovanje. Takvu infrastrukturu može osigurati javni sektor - Grad i Županija. I tako smo sajamski prostor nadogradili s ovom pričom gospodarskog dijela i kongresnog centra. Taj bi kompleks na površini do 60 tisuća četvornih metara površine sagrađenih objekata bio prostor koji bi tijekom cijele godine biti aktivan. Osim sajamskih manifestacija u njemu će poslovati gospodarstvenici, mali i srednji poduzetnici, obrtnici, poduzetničke potporne institucije i kongresni centar. To je taj koncept. Uvidjeli smo da se i dalje grade tako veliki prostori za sajmovanje, navodim primjer Milana, gdje je sagrađen kompleks od 100 tisuća kvadrata. Grad Osijek ima potencijala i mora zauzeti centralno mjesto zbog svog geografskog položaja. U razgovorima s Ministarstvom regionalnog razvoja to smo također utvrdili kao strateški projekt, odobreno nam je 7,5 milijuna kuna za projektiranje i dobivanje dozvola za gradnju, a u 2021. godini oko 300 milijuna kuna za gradnju samog kompleksa. To su dva vrlo velika projekta.

Još jedan je projekt o kojemu se govori dugi niz godina, a sada konačno ide u realizaciju - regionalni distributivni centar za voće i povrće. Odobrena su sredstva kroz Razvojni sporazum. No i ovdje se širi prvotno zamišljeni koncept. Prva faza o kojoj se dugo godina govorilo sada će se graditi, vjerojatno sredstvima Ministarstva poljoprivrede, a u drugoj fazi se ti kapaciteti proširuju, osim za voće i povrće, i za neke druge vrste proizvoda. I ovdje se sredstva za gradnju predviđaju 2021. godine. Zanimljivo je da će naša županija biti pilot-projekt i da će ovo ministarstvo na temelju našeg takve objekte graditi po cijeloj zemlji. Konačno se projektira i Centar za gospodarenje otpadom; 15 milijuna kuna se financira sredstvima EU-a. To su strateški projekti koji su dugi niz godina najavljivani, dokumentacija nije bila spremna i izrađena za njih, sada se to aktualiziralo.

Energetska obnova javnih zgrada na području županije, ali i Grada Osijeka iznimno je vrijedan i važan županijski projekt, koji su konačni rezultati?

- Za sada možemo biti zadovoljni korištenjem dijela sredstva, prije svega u tome da smo u energetskoj obnovi među najboljim institucijama u Hrvatskoj s 54 objekta energetske obnove vrijedne 178 milijuna kuna. Poglavito govorimo o osnovnim i srednjim školama. Srednjih škola u tom projektu je najviše na području Osijeka, četiri, a tu je i dom za starije i nemoćne, ukupna vrijednost za ovih pet objekata je veća od 40 milijuna kuna. Gotovo u svim općinama i gradovima županije enegretski se obnavljaju objekti, sada ćemo biti na nešto više od 50 posto zgrada. Naravno da ćemo i nakon završetka ovog ciklusa nastaviti projektirati i obnovu ostalih objekata koje imamo.

Kakva iskustva i specifična znanja nosite iz projekata kapitalnih investicija u funkciji razvoja gospodarstva kao što su Poduzetnički inkubator i akceleratora Antunovac i Gospodarska zona u tom mjestu?

- Na isti način smo projekte pripremali i radili i u Općini Antunovac. Projekte smo pripremali 2014./15. godine, čekali da se otvore europski strukturni i investicijski fondovi, za prvi natječaj koji je krenuo 2016. godine. Tu govorimo o projektu koji je prošlog tjedna završen, najveći je to projekt Općine Antunovac - gradnja poduzetničkog inkubatora - akceleratora. Ideja je nastala već za pretpristupnih fondova kada smo isprojektirali prvi inklubator za poslovanje gospodarstvenika u poslovnoj zoni površine 700 kvadrata, vrijednosti milijun eura. Nažalost, tada nam ta sredstva nisu odobrena jer ih nije bilo dovoljno za sve prijavljene projekte. No i dalje smo nastavili jačati Agenciju za održivi razvoj općine Antunovca, zapošljavati ljude i pripremati projekte za novo financijsko razdoblje. Kada su se otvorile mogućnosti, ohrabrili smo se preprojektirati i pokrenuti izradu nove dokumentacije za puno veći i kvalitetniji objekt. Prepoznali smo naime da se u području oko Osijeka o pitanju takve infrastrukture za poduzetnike nije dogodilo ništa. U 2013. godini imamo BIOS u Osijeku, poduzetničke inkubatore u Donjem Miholjcu i Belišću. I ništa drugo od infrastrukture se nije razvilo. Dakle, 2016. godine vidimo da pomaka nema, prepoznajemo priliku za Općinu Antunovac da iskoristi blizinu Osijeka za svoju gospodarsku zonu, isprojektirali smo novi objekt i ohrabrili se prijaviti ga. Inkubator od 3200 kvadrata uspješno tada prolazi prijavu, izgrađen je i otvoren prošlog tjedna. Imali smo do sada 15 prijava za poslovanje poduzetnika, što znači da je popunjenost više od 50 posto. Ugovore ćemo potpisati ovaj mjesec i prvi poduzetnici počinju s poslovanjem. No, istovremeno, prepoznajući interes poduzetnika, ustupili smo projektnu dokumentaciju za onaj prvi inkubator (od 700 kvadrata) i on se počeo graditi, i to aktivirajući privatni kapital. I to je priča o korištenju EU sredstava, o viziji koju imate. Iako u određenom trenutku ne možete znati koje to tvrtke počinju poslovati ili ulaziti u neki prostor, ali morate prepoznati interes i stvoriti preduvjete. Jednako tako, kada govorimo o gospodarskim zonama, ne možete imati prvo poduzetnike pa im onda graditi infrastrukturu, nego obrnuto. I to je uloga jedinica lokalne samouprave. I to smo mi u Općini Antunovac napravili.

Slično je razmišljanje i sada na razini obnašanja županijske vlasti. Potičemo poduzetnike da ne čuvaju svoj kapital, nego da počnu ulagati. Možda oni nisu bili dovoljno hrabri jer je cijela priča okrenuta u kontekstu da se ništa ne događa, da stagniramo, da propadamo i da svi odlaze. Ono što moramo imati u našoj viziji je kako početi privlačiti stanovništvo na ovo područje. Kada govorimo o privlačenju, a posebice mladog stanovništva, ključ je Grad Osijek, koji ima taj potencijal.

S gradskom upravom surađujete u nekoliko projekta, no kako Osijek može dodatno iskoristiti poziciju najvećeg grada i poslovnog centra istočne Hrvatske kao grada predvodnika razvoja cijele regije. Kako ga pozicionirati kao grad lider?

- O projektima na kojima surađujemo s Gradom Osijekom mogu reći pozitivno u smislu njihove administracije. Ljudi su to koji žele raditi i koji su voljni surađivati, no moramo ubrzati tempo. Županija je pokazala da smo u projektima u kojima smo mi inicijatori otvoreni za suradnju, imamo otvorena vrata za sve oblike projekata. U Županiji znamo da moramo ulagati u sve gradove i općine na svom prostoru, što kroz direktne potpore poduzetnicima, potpore jedinicama lokalne samouprave, što kroz projekte koje sama provodi. No, ključ razvoja je Osijek. Ono što je dosad bio slučaj je da smo mi bili inicijatori - naravno, da ako nešto Županija pokušava napraviti na području Osijeka, da u to treba uključiti i gradsku administraciju. No da bi se nešto realiziralo, prvo treba imati viziju razvoja, znati koji nam je cilj i kako to postići. I mislim da sinergijom Grada Osijeka i Županije možemo puno napraviti, ne samo na razvoju županije nego i cijelog istoka Hrvatske. Ono što je možda manje apostrofirano jest i da župani ostalih slavonskih županija daju potporu realizaciji kapitalnih projekata u Osijeku. Znači da su svi oni svjesni važnosti Osijeka i on se stoga mora nametnuti kao lider istoka Hrvatske.

Obnova i revitalizacija napuštenih industrijskih kompleksa s novom svrhom urbanog razvoja, korištenjem financijskog instrumenta Pametnih gradova (nova Digitalna agenda za Europu) i jačanje IT sektora nesumnjivo su pravci razvoja koji Osijek mogu vratiti na poziciju snažnog gospodarskog centra. Kako te mogućnosti maksimalno realizirati?

- Pred novim smo financijskim razdobljem EU-a i u njemu se još veći fokus daje na informacijsko-komunikacijske tehnologije - tzv. pametne gradove, sela, odnosno jedinice lokalne samouprave. Ono što je važno je da će veliki dio kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj biti namijenjen tome. Tu govorimo o pametnim održivim gradovima. Ono što je jasno svima je da u Osijeku imamo napuštene derutne lokacije koje su nekad bile veliki industrijski kompleksi. A to samo vuče nostalgiju za nekad izgubljenim radnim mjestima. Međutim, ne trebamo gledati u prošlost, nego se okrenuti prema budućnosti. Ono što je bitno je da ti prostori mogu dobiti novu namjenu. Koristeći sredstva EU-a, govorimo o stambenim namjenama, namjeni za poslovanje gospodarstvenika, javnim društvenim namjenama, moramo revitalizirati, oživiti te nekadašnje industrijske komplekse. Ne treba ih ostavljati kao ruglo grada ili kao poruku da negdje u procesu tranzicije nismo uspjeli. Okrenimo se budućnosti i tim prostorima dajmo novu viziju. Trebamo početi privlačiti mlade ljude ovdje, dati im priliku da kreiraju grad onako kako oni žele i kako ga oni vide. Znamo da nam nedostaje mladih stručnjaka u svim područjima, spomenula sam ICT, govori se o tom sektoru, no oni nisu dobili dovoljnu potporu za svoj razvoj. Oni su još uvijek razbacani po nekakvim lokalitetima, zarobljeni u malim uredima. Njima treba dati priliku da rade za grad, da stvaraju za grad. Nedostaje nam stručnjaka u medicini, i to na području cijele županije. Nedostaje nam građevinskih stručnjaka, kvalitetnih radnika... Kada se pokrene gradnja svega ovoga što smo govorili, dajete zamašnjak upravo građevinskom sektoru da raste i razvija se, da zapošljava, da dovodi nove ljude, možda i vrati one koji su otišli. A to je prilika ovamo dovesti i nove ljude iz drugih dijelova Hrvatske koji tek traže svoju budućnost. Zašto ona ne bi bila u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji?