Miloradu Momiću (54) iz Berka, osuđenom na 15 godina zatvora zbog ubojstva šest civila bošnjačke nacionalnosti dovedenih iz Srebrenice, u Godinjskim Barama, na području Trnove u BiH, Ustavni sud odbio je žalbu i tako potvrdio presudu Županijskog suda u Osijeku.

Zločin je počinjen sredinom srpnja 1995. godine. Civili su psihički i fizički mučeni, četvorica su ubijena odmah, a dvojica su morala njihova mrtva tijela odnijeti u obližnju vikendicu, gdje su tada također pogubljeni, a tijela su im potom spaljena. Safeta Fejzića (17), Azmira Alispahića (17), Sidika Salkića (36), Smaila Ibrahimovića (35), Dinu Salihovića (16) i Jusu Delića (25) okrutno su ubili pripadnici paravojne jedinice Škorpioni nakon što ih zarobili u Srebrenici. Zapovjednik Škorpiona Slobodan Medić naredio je svojim ljudima da odvedu zarobljenike na borbenu liniju i tamo ih ubiju. Odvezli su zarobljenike vezanih ruku kamionom do linije i tamo ih natjerali da leže dok ne donesu nove baterije za kameru da mogu snimati cijeli zločin.

U ustavnoj tužbi Milorad Momić opširno se žalio na povredu prava na pravično suđenje, utvrđenje činjenica, ocjenu dokaza i primjenu materijalnog prava sudova te naglasio procesne povrede koje je istaknuo u žalbi na prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Osijeku.

- Podnositelj se iscrpno žali na utvrđenje činjenica i ocjenu dokaza od strane prvostupanjskog suda, koje navode je već istaknuo i u žalbi pred Vrhovnim sudom. Međutim, suprotno navodima podnositelja, prvostupanjski sud dao je iscrpno obrazloženje za svoja činjenična utvrđenja i ocjenu dokaza, te se to obrazloženje ni po čemu ne može smatrati arbitrarnim na način da bi to moglo dovesti do povrede prava podnositelja na pravično suđenje. Isto tako, Vrhovni sud adresirao je sve relevantne navode podnositelja iz žalbe na prvostupanjsku presudu te u pogledu utvrđenja činjenica i ocjene dokaza prihvatio zaključke prvostupanjskog suda. U odnosu na prigovor nepravilne primjene prava, Ustavni sud primjećuje da nema nikakvih naznaka da bi u tom smislu odluke sudova bile arbitrarne ili očito nepravilne. Stoga Ustavni sud utvrđuje da su gore navedeni prigovori podnositelja neutemeljeni - obrazlaže se u odluci Ustavnog suda.

Presudom od 10. ožujka 2016. Vrhovni sud odbio je žalbu podnositelja kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu. U obrazloženju presude Vrhovnog suda, između ostaloga, ističe se da tijekom postupka obrana nije dovodila u pitanje činjenicu da je optuženik bio prisutan događaju u mjestu Godinjske Bare, u blizini Trnova, u Republici Bosni i Hercegovini, kao pripadnik paravojne postrojbe ‘Škorpioni’ koja je borbeno djelovala kao pridružena vojna formacija u sastavu Republike Srpske protiv oružanih snaga Armije BiH u sukobima koji su vođeni na širem području Sarajeva. Obrana nije osporavala ni da se Momić nalazio zajedno s P. P., A. M., B. M. i S. D., i s još nekoliko nepoznatih pripadnika spomenute postrojbe te da su preuzeli šest osoba bošnjačke nacionalnosti s područja Srebrenice, od čega tri malodobne osobe koje su već ranije bile uhićene u vremenu od 6. do 11. srpnja 1995. godine, nakon što je vojska Republike Srpske osvojila po UN-u zaštićenu zonu Srebrenica.

Šestorica navedenih zarobljenika ubijeni su tako što im je pucano u leđa dok su bili vezani, naime četvorica su ubijena u prvom navratu, dok su preostala dvojica živih zarobljenih muškaraca prenijeli tijela četvorice ubijenih u vikendicu H. Z., a potom su i oni ubijeni, tako da im je pucano u leđa i glavu, a potom su tijela polivena benzinom i spaljena.

Obrana je pokušavala osporiti da je Momić ubio nekoga od civila, no Vrhovni sud je naveo da je na osječkom Županijskom sudu pregledana videosnimka na kojoj se vidi što se tada događalo te da je iskazom svjedoka nedvojbeno utvrđeno da je Milorad Momić pucao u civile, s čim se složio i Ustavni sud.