Niskougljično gospodarstvo, neovisnost i učinkovitost ciljevi su hrvatske energetske strategije - rečeno je na konferenciji "Nova energetska strategija i održivo financiranje", koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora.Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić kazao je da je Hrvatska usmjerena na niskougljično gospodarstvo, a provedbom nove energetske strategije Hrvatska će postati i energetski neovisnija, čišća i učinkovitija, a energetski razvoj utjecat će na gospodarstvo u cjelini.
Operativna direktorica izrade nacrta prijedloga Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030., s pogledom na 2050. Barbara Dorić, istaknula je da je energetska tranzicija proces u kojemu se mijenja struktura proizvodnje, prijenosa, distribucije i potrošnje energije.

Pri pisanju strategije razmatrala su se, prema njezinim riječima, tri scenarija - S0 koji je predviđao energetski razvoj države uz primjene postojećih mjera, S1 - scenarij ubrzane energetske tranzicije te S2 scenarij umjerene energetske tranzicije. Ustvrdila je da je za kreiranje strategije referentni scenarij umjerene energetske tranzicije, koji će se uzimati u obzir prilikom praćenja ostvarenja pojedinih ciljeva.
Dotaknuvši se glavnih ciljeva strategije, ponovila je da scenarij S2 predviđa smanjenje emisije stakleničkih plinova za 35 posto do 2030., odnosno za 64 posto do 2050. u odnosu na 1990. godinu, a S1 smanjenje za 38 odnosno 74 posto.
Ukupna potrošnja energije će se smanjivati, naglasila je Dorić, pa bi u odnosu na razinu iz 2017. u 2030. bila manja za jedan posto u scenariju S2, a za pet posto u S1, dok bi u 2050. bila manja za 17 posto u S2, odnosno za 26 posto u scenariju S1.

U strukturi oblika energije smanjio bi se udjel tekućih goriva - s 39,2 posto u 2017. smanjio bi se u umjerenom scenariju S2 na 35,8 posto u 2030., i na 24,2 posto u 2050. godini, a u ubrzanom scenariju S1 na 36,6 posto, odnosno 20,6 posto.
Procjenjuje se da bi padao i udjel prirodnog plina - s 28,1 posto na 26,4 posto do 2030., da bi zatim blago porastao na 28,7 posto u 2050. godini u scenariju S2, a u scenariju S1 pao bi na 25,8 posto u 2030. i na 22,3 posto u 2050.
Najveća promjena očekuje se kod obnovljivih izvora energije (OIE) čiji bi udjel u ukupnoj potrošni rastao s 21,4 posto 2017. na 31,5 posto u 2030. i na 46,3 posto u 2050. u scenariju umjerene (S2) te na 31,5 posto, odnosno 56,2 posto u scenariju ubrzane tranzicije (S1). Planira se i prosječna godišnja gradnja oko 170 megavata (MW) novih elektrana u scenariju umjerene odnosno 250 MW novih elektrana u scenariju ubrzane energetske tranzicije, uz predviđanje gradnje velikog broja elektrana na OIE, najviše vjetro i fotonaponskih. Procjena je i da će se godišnja proizvodnja prirodnog plina s postojećih 1,5 milijardi prostornih metara kontinuirano smanjivati, do 2020. na oko 900 milijuna prostornih metara. Hina/ Zdenka Rupčić