Središnja proslava i svečana sjednica Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u povodu Dies academicus, odnosno ovogodišnjega obilježavanja Dana Sveučilišta u Osijeku, održana je dana 29. svibnja 2019., također u Auli Sveučilišta u Osijeku.

Prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, održao je prigodni govor koji je ovdje prenesen u cijelosti: „Iznimna mi je čast i osobito zadovoljstvo u ovoj svečanoj prigodi predstaviti Vam Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u 44. akademskoj godini od njegova osnutka i u 312. godini visokoga školstva u Osijeku. I danas s ponosom ističem da naše Sveučilište već 29 godina nosi ime biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Njegovo ime ulazi u red hrvatskih velikana i zauzima jedno od najvažnijih mjesta u hrvatskoj povijesti. Časno ime biskupa Josipa Jurja Strossmayera u nazivu našega Sveučilišta stalni je podsjetnik za cjelokupnu osječku akademsku zajednicu da znanstveni i nastavni rad treba biti na dobrobit svojega naroda i na dobrobit Sveučilišta.

Naše sveučilište baštini tri stoljeća dugu povijest visokoga obrazovanja u Osijeku. Upravo ovdje u baroknoj Tvrđi osnovana je 1707. godine prva visoka bogoslovna škola, odnosno filozofsko učilište. Ponosni samo i na više od dva stoljeća visokoga obrazovanja u Đakovu. Dijecezansko bogoslovno učilište Biskupijskoga sjemeništa u Đakovu osnovao je utemeljitelj Sjemeništa, đakovački biskup Antun Mandić 1806. godine, a danas Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu nastavlja tradiciju visokoga obrazovanja u nadbiskupijskom i metropolitanskom središtu. Nastavljajući tradiciju triju stoljeća visokoga obrazovanja, Sveučilište u Osijeku osnovano je 31. svibnja 1975. godine. U prethodne 44 akademske godine osječko Sveučilište svoj razvoj temelji na bogatom kulturnom i povijesnom nasljeđu u užem regionalnom kontekstu i širem (srednjo)europskom kontekstu. Nastoji očuvati tradicijske vrijednosti i posebnosti visokoga obrazovanja.

Utjecaj Sveučilišta na razvoj istočne Hrvatske temelji se na obrazovanju profesora, učitelja i inženjera u tehničkim i biotehničkim znanostima kao i ekonomista, pravnika, liječnika, teologa, psihologa, pedagoga, filozofa, kulturologa i umjetnika. Od njegova osnutka do danas diplomiralo je 76 412 studenta što je izniman doprinos društvenom i gospodarskom razvoju istočne Hrvatske. Akademski stupanj doktora znanosti stekao je 1221 doktorand što predstavlja izniman doprinos razvitku znanosti.

Osječko Sveučilište jedino je Sveučilište koje teško stradava u Domovinskom ratu te danas s posebnim pijetetom odajemo počast našim poginulima (24 studenta i pet sveučilišnih nastavnika) koji su položili svoje živote u obrani Domovine. Materijalna šteta koju su pretrpjeli osječki fakulteti procijenjena je na 15 milijuna eura. U razdoblju nakon Domovinskoga rata naše Sveučilište imalo je obnovu i razvoj, moralo je prvo obnoviti fakultetske zgrade i sveučilišne prostore te istovremeno pristupiti modernom ustrojavanju Sveučilišta.

U prethodna tri desetljeća Sveučilište se obnovilo, izgradilo i doživjelo mnogo znakovitih promjena – u svojem ustroju, novim fakultetima i odjelima, novim studijskim programima, važnim kapitalnim ulaganjima što je posebice vidljivo u obnovi i izgradnji osječkoga sveučilišnog kampusa.

Danas smo u zajednici europskih naroda i europskih sveučilišta te je uvijek i iznova potrebno istaknuti da znanstvena istraživanja hrvatske povijesti, društva i kulture moraju biti važna sastavnica istraživačkoga prostora. Kultura je u središtu svakoga razvoja te obilježava društvo i društvene skupine, a u globalizacijskim procesima hrvatskoj baštini mora se posvetiti posebna pozornost kako bi se sačuvala hrvatska samobitnost i nacionalna prepoznatljivost. U hrvatskoj zajednici sveučilišta Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku jedno je od osam hrvatskih javnih sveučilišta i jedino Sveučilište u istočnoj Hrvatskoj.

U akademskoj godini 2018./2019. naše Sveučilište ima 17 znanstveno/umjetničko-nastavnih sastavnica, od toga 12 fakulteta, jednu akademiju i četiri sveučilišna odjela, a u sastavu su Sveučilišta i tri infrastrukturne ustanove: dva studentska centra u Osijeku i Slavonskom Brodu te Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek kao i dva trgovačka društva, Tera Tehnopolis d.o.o. i Obnovljivi izvori energije d.o.o. U sastavu su Sveučilišta tri sveučilišna centra: Centar za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete visokoga obrazovanja, Znanstveni centar za personaliziranu brigu o zdravlju te Centar za integrativnu bioetiku.

U dogovoru s Nadbiskupijom i Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Đakovu u planu je konačno ustrojavanje Centra ili prvoga sveučilišnog instituta za bibliografsko-dokumentacijsku građu o Josipu Jurju Strossmayera i crkvenoj povijesti.

U prethodnih godinu dana valja istaknuti da su učinjeni bitni pomaci u ustroju Sveučilišta i 24. siječnja 2018. godine provedena je prva statusna promjena na Sveučilištu tako da se sveučilišni Odjel za kulturologiju pripojio Umjetničkoj akademiji, a spajanjem podružnice i ustanove ustrojena je jedna ustanova i prva umjetničko-nastavna i znanstveno-nastavna sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku – Akademija za umjetnost i kulturu. Statusna promjena doprinosi razvoju umjetnosti, kulture, pokretanju novih sveučilišnih studija, a sve u smislu jače prepoznatljivosti Akademije kao pokretača novih kulturnih vrijednosti u regionalnom i širem europskom kontekstu. Zatim je potrebno istaknuti da je u ovoj akademskoj godini nastavljeno ustrojavanje Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo koji je osnovan 25. svibnja 2017., i to statusnom promjenom podjele jednoga fakulteta na dva: Medicinski fakultet i Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo. Istovremeno je odlukom Senata od 25. rujna 2018. proveden i oblik spajanja navedenih fakulteta tako da izvode zajedničke poslijediplomske specijalističke studije što doprinosi kvaliteti izvođenja studija i racionalnom raspolaganju ljudskim resursima.

Osječku akademsku zajednicu čine 20 084 člana, od toga 18 181 student i 1903 zaposlenika na znanstveno/umjetničko-nastavnim sastavnicama i ustrojbenim jedinicama Sveučilišta, a u sveučilišnim je infrastrukturnim ustanovama 219 zaposlenika. U nastavnoj djelatnosti sudjeluje 1287 nastavnika i suradnika, od čega su u znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim zvanjima 802 nastavnika. Na akademskoj svečanosti u povodu proslave Dana Sveučilišta, održanoj 28. svibnja 2019., dodijeljeno je 46 potvrdnica redovitim profesorima koji su potvrđeni odlukama Senata u razdoblju od svibnja 2018. do svibnja 2019. godine.

U području upravljanja ljudskim resursima treba istaknuti da su 28. prosinca 2018. na zajedničkoj sjednici Senat i Sveučilišni savjet donijeli Izvješće o realizaciji Plana upravljanja ljudskim resursima Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u okviru raspoloživih sredstava u Državnom proračunu u 2018. godini. U 2018. realizirano je ukupno 171 napredovanje nastavnika i suradnika, 61 zapošljavanje nastavnika i suradnika te 36 zapošljavanja laboranata i tehničara kao i stručno-administrativnoga i tehničkoga i pomoćnoga osoblja. Provedena je promjena strukture radnoga mjesta, odnosno napredovanje nenastavnoga osoblja za 28 zaposlenika te je u okviru Sveučilišta ostvareno 50 prijelaza s jedne sastavnice na drugu.

Nastavna djelatnost temelji se na izvođenju nastave na ukupno 121 studiju. Od toga je 110 sveučilišnih studija – 47 preddiplomskih studija, šest integriranih preddiplomskih i diplomskih studija, 57 diplomskih studija te devet preddiplomskih stručnih studija i dva specijalistička diplomska stručna studija.

U akademskoj godini 2018./2019. na osječkom Sveučilištu studira ukupno 18 181 student, od čega 16 464 na sveučilišnim studijima i 1717 na stručnim studijima. Senat je 26. ožujka donio Odluku o dodjeli stipendija i potpora prema kategorijama: 55 stipendija za izvrsnost, pet stipendija studentima aktivnim športašima te 63 stipendije i potpore studentima u stanju socijalne potrebe što je ukupno 123 stipendije i potpore. Na akademskoj svečanosti 28. svibnja 2019. dodijeljeno je 50 rektorovih nagrada u iznosu od dvije tisuće kuna. Za izvrsne seminarske radove ukupno je nagrađeno 26 studenata, za izvrstan uspjeh na studiju nagrađeno je 15 studenata te 6 studenata za stručne i znanstvene radove, odnosno tri studenta za umjetnička ostvarenja.

Sustav kvalitete na Sveučilištu vodi sveučilišni Centar za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokoga obrazovanja koji provodi Jedinstvenu sveučilišnu studentsku anketu. U posljednjoj anketi sudjelovao je 11 191 student, što je 68 % ukupnoga broja, a prosječna je ocjena na razini cijeloga Sveučilišta za nastavnike i suradnike 4,6. Na sastavnicama se provode i dodatne studentske evaluacije različitih vidova studiranja. Centar pruža i usluge karijernoga savjetovanja kao jednu od svojih brojnih aktivnosti. U razdoblju od 13. do 17. svibnja 2019. održan je prvi Tjedan karijera u cilju razvoja karijera naših studenata i njihovo povezivanje s poslovnim sektorom.

Na našim sastavnicama izvode se 82 programa cjeloživotnoga učenja, a u prethodnoj akademskoj godini Senat je odobrio sedam novih programa cjeloživotnoga učenja. Odbor za statutarna i pravna pitanja utvrdio je 15. travnja 2019. Nacrt prijedloga Pravilnika o cjeloživotnom učenju. Navedeni Pravilnik u okviru provedbe funkcionalne integracije predlaže se kao jedinstven Pravilnik za sve znanstveno/umjetničko-nastavne sastavnice našeg Sveučilišta. Završena je javna rasprava i u lipnju se očekuje na Senatu usvajanje Pravilnika.

Znanstveno-istraživačka djelatnost temelji se na ukupno 310 projekata koji obuhvaćaju interne znanstvenoistraživačke projekte Sveučilišta, projekte Hrvatske zaklade za znanost te znanstvenoistraživačke i stručne projekte na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Posebno treba istaknuti da je Sveučilište na temelju Internoga natječaja za prijavu znanstvenoistraživačkih i umjetničkih projekata u vrijednosti 1,5 milijuna kuna, u okviru četiriju skupina –Interdisciplinarni istraživački projekti, Istraživački projekti, Projekti s gospodarstvom i Projekti mladih istraživača – dodijelilo sredstva za ukupno 38 projekata.

Europska je komisija našem Sveučilištu produljila priznanje Povelja za izvrsnost u istraživanju na razdoblje od tri godine (do travnja 2022.). Priznanje dodjeljuje Europska komisija istraživačkim institucijama koje su ostvarile važan napredak u primjeni Europske povelje za istraživače i Kodeksa za zapošljavanje istraživača, odnosno institucijama koje se pridržavaju dokumenata i standarda koje je propisala Europska unija, a vezane su uz uvjete rada i zapošljavanje istraživača.

Na Sveučilištu je ustrojeno ukupno 18 doktorskih studija. Od toga se 12 izvodi na znanstveno-nastavnim sastavnicama, a na Sveučilištu se izvodi pet interdisciplinarnih doktorskih studija, od čega tri u Doktorskoj školi. Zajednički doktorski studij Matematike izvodi Odjel za matematiku u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci, Sveučilištem u Splitu i Sveučilištem u Zagrebu. Na Sveučilištu se izvodi 35 poslijediplomskih specijalističkih studija. U prethodne 44 godine promovirano je 1154 doktora znanosti, a 26. travnja 2019. promovirano je 65 doktora znanosti i dva doktora umjetnosti što je ukupno 1221 doktor znanosti i umjetnosti.

U okviru međunarodne i međusveučilišne suradnje osječko je Sveučilište potpisalo ugovore sa 63 partnerske visokoškolske ustanove u 25 zemalja. Na temelju Erasmus povelje za visoko obrazovanje i provedenih natječaja, Sveučilište u Osijeku ostvaruje Erasmus+ mobilnost studenata, nastavnika i nenastavnoga osoblja. U odlaznoj mobilnosti studenta u razdoblju od 2008. do 2018. godine sudjelovalo je 788 studenata, a u prethodnoj akademskoj godini u Erasmus razmjeni sudjelovalo je 115 studenata Sveučilišta u Osijeku.

U sedmoj godini organiziranja dolazne mobilnosti strani studenti studirali su na 13 sastavnica osječkoga Sveučilišta. Najveći se broj odlučio za kolegije na Ekonomskom i Medicinskom fakultetu (34,2 %). Najveći je broj mobilnosti (66,6 %) u svrhu održavanja nastave. U akademskoj godini 2017./2018. nastavu je održalo ukupno 40 inozemnih profesora na osam sastavnica, a u svrhu stručnoga usavršavanja u navedenom razdoblju realizirana je dolazna mobilnost 63 osoba, a 34 osobe bile su na stručnom usavršavanju na deset sastavnica osječkoga Sveučilišta.

U akademskoj godini 2018./2019. nastavljena je realizacija Programa kapitalnih investicija II. faze izgradnje sveučilišnoga kampusa i ostalih investicija u sklopu obnove i razvoja Sveučilišta:



Projekt „Izgradnja zgrade, infrastrukture i okoliša studentskoga paviljona u sveučilišnom kampusu u Osijeku“ u iznosu 174.300.000,00 kuna s PDV-om;



Izgradnja zgrade „Sveučilišna knjižnica i multimedijski centar Osijek“ u iznosu 41.802.658,00 kuna iz kredita – predviđena je izgradnja u dvjema fazama;



Projekt „Medikopolis“ – Znanstveno-istraživački centar Medicinskoga fakulteta Osijek – cilj je projekta unaprjeđenje i održivost integrirane zdravstvene zaštite i skrbi osoba treće životne dobi te jačanje istraživačkih kapaciteta u znanstvenom području biomedicine i zdravstva;



Znanstveno-istraživački centar elektrotehnike i računarstva – ZICER; jedna od ključnih aktivnosti ZICER-a bit će i suradnja s gospodarstvom provedbom razvojnih i primijenjenih istraživanja te transferom znanja u gospodarstvo. Tim projektom osigurala bi se izgradnja pametne nula-energetske zgrade, bruto površine oko 17 000 četvornih metara, što bi osiguralo kvalitetne prostore i opremu za provođenje vrhunskih istraživanja, objedinile bi se etablirane istraživačke grupe u okviru Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) Osijek i omogućilo opremanje više od 30 laboratorija sofisticiranom opremom u okviru znanstveno-istraživačkoga centra ZICER;



Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek i „Centar za inovacije i transfer tehnologija za održivu proizvodnju hrane i nutricionizam”. Rascjepkanost fakulteta na trima lokacijama, nedostatak prostora za vrhunsku znanstvenu opremu te nedovoljna razvijenost istraživačke strukture smetnja su dugoročnom napretku. Sukladno tomu, Sveučilište u Osijeku namijenilo je lokaciju u sveučilišnom kampusu za izgradnju zgrade fakulteta i Centra za inovacije i transfer tehnologija za održivu proizvodnju hrane i nutricionizam.

Na temelju svih pokazatelja vidljivo je da osječko Sveučilište ima jedinstveno i usklađeno djelovanje u provedbi funkcionalne integracije što se ogleda u uspostavljenom pravnom okviru koji omogućava provođenje različitih mjera koje doprinose razvoju Sveučilišta i njegovih sastavnica, a prema svim pokazateljima omogućuje dobro upravljanje Sveučilištem. Uzimajući u obzir strateške ciljeve vezane uz razvoj ljudskih resursa, a posebice ojačavanje znanstveno-nastavne i umjetničko-nastavne strukture te uvažavajući odrednice nacionalne Strategije, potrebno je u sljedećem razdoblju provesti funkcionalnu integraciju i to umrežavanjem pojedinih sastavnica i provedbom statusnih promjena Sveučilišta.

Uz kratak prikaz osječkoga Sveučilišta, izraze zahvalnosti upućujem našim prethodnicima za trostoljetnu povijest visokoga školstva, a posebice osnivateljima osječkoga Sveučilišta. Izraze zahvalnosti upućujem Vladi Republike Hrvatske, našem resornom Ministarstvu, Hrvatskom saboru, Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, Rektorskom zboru, a posebice Osječko-baranjskoj županiji i Gradu Osijeku te svim slavonskim županijama i gradovima na potpori i suradnji u prethodnim akademskim godinama. Iskrenu zahvalnost i duboko poštovanje izričem svim upravama naših sastavnica i svim članovima osječke akademske zajednice na njihovu doprinosu u razvoju našega Sveučilišta.“

(Sveučilište u Osijeku)