Magazin
KLIMATSKA PARANOJA

Od ugljika do kapitalizma i natrag
Objavljeno 15. lipnja, 2019.
NAOMI KLEIN: NAŠ EKONOMSKI I PLANETARNI SUSTAV SU U RATU. POTREBNA NAM JE IDEOLOŠKA BITKA...

U svijetu krcatom različitim problemima ne prođe ni jedan dan a da i klima ne bude udarna vijest većine svjetskih, pa tako i hrvatskih medija. I to najčešće u negativnom kontekstu, dodatno pojačanom razornim učincima oluja, tornada, uragana, tajfuna, munja i gromova diljem svijeta, a onda i uobičajenim vapajem za spasom planeta Zemlje od globalnog zatopljavanja kao glavnog uzročnika svih naših prošlih, sadašnjih i budućih klimatskih nevolja u okruženju golemih civilizacijskih postignuća kojima svjedočimo posljednjih 50-ak godina.

SVE SE MIJENJA
U napadnom medijskom komunikacijskom žrvnju svako jače nevrijeme odmah bude proglašeno još jednim dokazom da priroda uzvraća udarac čovjeku koji tu prirodu desetljećima devastira u neprestanoj utrci za napretkom i razvojem ne mareći za ravnotežu, a još manje za čistoću zraka, ozonski omotač i ekološku sigurnost. Pritom se svašta može čuti, od posve ozbiljnih i na znanstvenim podatcima utemeljenih dokaza preko trivijalizacije cijelog problema do teorije urota u kojima i klima sasvim dobro kotira. Dodatnoj kaotičnosti teoretskih i praktičnih rasprava o klimi umnogome je posljednjih 10-15 godina pridonijelo i digitalno doba, internet i globalna umreženost svijeta, pa se čini da je u općem "društvu spektakla" klima nešto poput "darova smrti" (sorry, Harry Potter!), koje prešutno prihvaćamo dok nezaustavljivo srljamo u propast.

Ne treba se u tom smislu čuditi što o klimi danas svi imaju nešto reći, pozvani i nepozvani, ozbiljni i neozbiljni, jer, eto, ne pričati o klimi znači biti neobaviješten u gradu, na selu, na planini ili na moru, bilo gdje i bilo kad. Jednostavno, klima je IN, klima je hype, klima je trend, klima je medij sama po sebi, medijska roba koju kupujemo, klima je koma u koju smo upali, a da toga još i nismo posve svjesni. Klima je sav naš strah i sva naša ljubav i mržnja, klima je soundtrack naših života, klima je nešto su se događa svima, a ne samo njima (poljoprivredi, ekonomiji, razvoju, industriji...), klima je "jabuka razdora" u klimatskom raju iz kojeg smo odavno protjerani zbog neodgovornog čina naših korijenskih (i Božjih) predaka Adama i Eve. Klima je u konačnici naša sudbina o kojoj sami odlučujemo ili ne odlučujemo, što je stvar percepcije, kako na problem gledamo i koliko vjerujemo u ono što nam govore meteorolozi, klimatolozi, pa i geostrateški stručnjaci i dakako političari koji u sve pa tako i u klimu moraju imati umočene vlastite prste, ako ne baš i mozak.

I sad, nakon ovakvog priznajem ostrašćenog uvoda, prijeđimo na konkretne stvari, ljude, pojave i odjave kad se radi o klimi, klimatskim anomalijama, zatopljavanju ili zahlađivanju koje izaziva i ne izaziva čovjek, kapitalizam ili komunizam (kineski, naravno), politika i ideologija, civilizacija kao takva i budućnost koju gradimo u sadašnjosti ne mareći za Zemlju, njezinu floru i faunu.

Osim hrvatskog akademika Vladimira Paara, i mnogi drugi upozoravaju da s ulogom čovjeka u narušavanju klimatske ravnoteže i odgovornosti za jačanje globalnog zatopljavanja ipak treba biti oprezan u donošenju konačnih zaključaka. No, i tu se onda ide u drugu krajnost, pa se umjesto konkretnih dokaza nerijetko navode proizvoljna mišljenja koja su više teorijske naravi, u rasponu od astrofizike preko geologije do sociologije i filozofije.

ARNOLD I GRETA
U tom je kontekstu naširoko odjeknula i nova knjiga Naomi Klein - This Changes Everything. Klein kaže kako joj se ideja za pisanje knjige o odnosu globalne ekonomije i klimatskih promjena javila 2009. godine tijekom klimatskog summita UN-a u Kopenhagenu, koji je primjer neuspjeha međunarodne diplomacije. U tom svom provokativnom radu ta proslavljena antiestablišmentska ikona tvrdi kako globalno zagrijavanje nema toliko veze s emisijama ugljičnog dioksida koliko ima s kapitalizmom.

- Klimatske promjene, kojima posljednjih godina u sve većoj mjeri svjedočimo, poziv su za buđenje cijele civilizacije i snažna su poruka o potrebi za brzim djelovanjem i reformama. Problem je u kapitalizmu, a ne ugljiku, odnosno ideologiji koja nas je od osamdesetih dovela do uništavanja planeta i produbljivanja nejednakosti - ističe Klein, koja misli da smo na prekretnici i da sami odlučujemo o vlastitoj sudbini opstanka na Zemlji.

- Kada se globalno zatopljenje tek počelo pojavljivati kao tema među znanstvenicima, svjetske vlade bile su previše zaokupljene idejom da tržište ne bi smjelo biti ograničeno ni na koji način. U tom vremenu broj cestovnih trakova diljem svijeta porastao je s dva na šest - objašnjava dalje Klein, koja misli da ekonomije i dalje proizvode goleme količine ugljičnog zagađenja, što otežava pokušaje revitalizacije klimatskih uvjeta.

- Kapitalizam je, otkad je ‘pušten s lanca’ 80-ih, povećao jaz između bogatog i siromašnog stanovništva - kaže Klein, posebno osuđujući milijardere koji velikim donacijama pokušavaju ‘pomiriti’ kapitalizam i klimatske promjene, te dodaje:

- Naš ekonomski i planetarni sustav trenutačno su u ratu. Potrebna nam je ideološka bitka - govori Naomi koja ipak u trenutačnoj egzistencijalnoj krizi vidi i nešto pozitivno, kao što je mogućnost za odbacivanje propalih ekonomskih sustava, preobrazbu globalne ekonomije i preuređenje političkih sustava.

S obzirom na to da, ponovimo, o klimi svi imaju svoje mišljenje, evo i nekih mišljenja, trenutačno najaktualnijih, napose onih poznatih osoba. "Svjetski čelnici i tvrtke moraju biti iskreni o razmjerima klimatske krize", poručili su borci za zaštitu okoliša Arnold Schwarzenegger i Greta Thunberg nedavno u Beču. I dok se zauzimanje za klimu Schwarzeneggeru poklopilo s promoviranjem novog filma Terminator: Dark Fate, mala Greta preko noći je postala zvijezda globalne ekologije i fovorit zelenih sa svih meridijana i paralela. U svom strastvenom pozivu na akciju šesnaestogodišnja Greta Thunberg tjednima naširoko objašnjava zašto je u kolovozu 2018. izostala iz škole i organizirala štrajk za podizanje svijesti o globalnom zatopljenju, prosvjedujući ispred švedskog parlamenta i privlačeći pozornost svjetske javnosti. "Klimatska kriza već je riješena. Već imamo sve činjenice i rješenja. Sve što trebamo učiniti je trgnuti se i promijeniti se", kaže Thunberg puna optimizma. Podršku joj diljem svijeta daju desetci tisuća mladih koji se posljednjih mjeseci oglašavaju i sve masovnijim prosvjedima vezanim uz klimu, ekologiju i spas planeta Zemlje.

Podršku maloj Greti dala je osim Schwarzeneggera i Angela Merkel. Njemačka kancelarka želi da Njemačka do 2050. bude CO2 neutralna i to će svom resornom kabinetu postaviti kao cilj, najavila je Merkel obraćajući se sudionicima konferencije o zaštiti klime "Petersberški dijalog" koja se održavala u Berlinu.

I da u konačnici sve bude još mračnije, oglasio se i Wall Street - više od 200 najvećih svjetskih kompanija koje su uvrštene na burzu predviđaju da bi ih klimatske promjene mogle stajati ukupno 1000 milijardi dolara, a većinu troškova očekuju u sljedećih pet godina, stoji u nedavno obznanjenom izvješću.

A to što su se pozvanim reagirati osjetili i moćnici s burze, napose iz najveće svjetske, one newyorške, nije nimalo bezazleno. Račun o kojem oni pričaju - 1000 milijardi dolara - trebao bi zainteresirati i Donalda Trumpa, koji na klimatske sporazume gleda krajnje nepovjerljivo. Jednako kao i Kinezi, naravno. Zaključak bi mogao biti otrcana fraza - tko tu koga, ili pak tko je ovdje lud, klima ili ljudi!

Priredio i napisao: Darko JERKOVIĆ
700 tona svake sekunde
Klima se na Zemlji oduvijek mijenjala, samo prije moć medija nije bila tolika da stvara paranoju od klimatskih promjena. Do početka industrijske revolucije klima se mijenjala kao rezultat promjena prirodnih okolnosti. Danas, međutim, termin klimatske promjene koristimo kada govorimo o promjenama klime koje se događaju od početka dvadesetog stoljeća, i ulaze u 21. stoljeće, a nastale su kao rezultat čovjekovih aktivnosti, premda postoje i drukčija mišljenja (akademik Vladimir Paar, primjerice) koja ne pridaju čovjeku veću ulogu u klimatskim promjenama. Ne, brojke su neumoljive - od 1990. godine svijet je iskusio 12 najtoplijih godina otkako se temperature mjere i bilježe. Po padajućem redu 11 najtoplijih godina dosad izmjerenih bile su: 1998. i 2005. (zajedno), 2002. i 2003. (zajedno), 2001., 1997., 1995., 1990. i 1999. (zajedno), 1991. i 2000. (zajedno). U ovom trenutku prosječna temperatura na Zemlji je 0.8 stupnjeva viša nego prije industrijske revolucije, odnosno prije nego što su ljudi masovno počeli trošiti fosilna goriva i gomilati ugljični dioksid u atmosferi. Oko 22 milijarde tona ugljičnog dioksida ispusti se u atmosferu svakoga dana, 700 tona svake sekunde! Ovakav trend mogao bi povećati prosječnu Zemljinu temperaturu za 1,4 - 6,4 °C do kraja ovog stoljeća. Vjeruje se da bi povećanje temperature već iznad 2 °C dovelo do opasne promjene klime i razornog utjecaja na biljne i životinjske zajednice. Problem je međutim što nikakve simulacije zapravo na mogu sto posto pouzdano potvrditi razmjere klimatskih promjena kakve nas očekuju. Ta neizvjesnost dodatno generira širenje straha od sutrašnjice.
Oceani sve zagađeniji
Oceani prekrivaju dvije trećine planeta i presudni su za život na Zemlji, a kao ekološka tema spominju se tek u raspravama o onečišćenju plastikom, no znanstvenici upozoravaju da bi zbog globalnog zatopljenja razine mogle porasti do dva metra do kraja 2100. godine. “Imamo važnu priliku da tijekom sljedećih 18 mjeseci učinimo nešto za oceane”, rekao je Dan Laffoley iz Međunarodnog saveza za očuvanje prirode. Međuvladin panel o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (IPCC) u godišnjem izvješću u listopadu 2018. upozorio je na učinke globalnih porasta temperatura, a ovog će rujna objaviti najnovije procjene o stanju oceana. “Izvješće IPCC-a bit će prilično tmurno”, rekla je Lisa Speer, direktorica programa međunarodnih oceana u Vijeću za obranu prirodnih resursa. Inače, Svjetski dan oceana obilježava se od 1992. na prijedlog Kanade, kako bi se podsjetilo na važnu ulogu koju oceani imaju u svakodnevnom životu. Ovogodišnje manifestacije održane su pod geslom “Rod i ocean”. Prema poruci glavnog tajnika UN-a suzbijanje rodne neravnopravnosti ključno je za ostvarenje ciljeva održivog razvoja za oceane do 2030. godine, “Moramo osigurati i dokončati nesigurne radne uvjete i jamčiti da žene imaju jednaku ulogu u djelatnostima povezanima s oceanom”, poručio je Antonio Guterres. S tim u vezi tisuće volontera skupljale su plastične proizvode i ostali otpad među stijenama i plažama duž baskijske obale u Španjolskoj, dok su ronioci čistili otpad u moru, prenosi agencija Reuters. Ronioci su izvukli zahrđale komade željeznog otpada, trolejbus i bicikl te plastični otpad. Volonteri u plavim majicama uklanjali su plastični otpad iz sitnog pijeska te skupljali veće predmete, poput boca.
Njorke pred izumiranjem
Prema nekim znanstvenicima Aljaska se dva puta brže zagrijava od globalnog prosjeka i temperature su početkom godine rušile rekorde. To je razlog zbog kojeg stradavaju i neke od ptičjih vrsta. “Njorke su jedan od nekoliko zabilježenih pokazatelja koji povezuju fizikalne karakteristike sustava - koliko je hladan ili topao, s biologijom sustava. One su vrlo uočljiv i plastičan pokazatelj jer je teško ne vidjeti stotine i tisuće ptica koje ugibaju i more ih donosi do vas”, kaže koautorica istraživanja Julia Parrisona. Znanstvenici su uočili i da je kod većine uginulih ptica počeo prirodni proces gubitka perja, mitarenja, a u tom razdoblju je smanjena njihova sposobnost ronjenja i lova za hranu. Do početka mitarenja ptice su već trebale stići do područja mora bogatog hranom na zapadu i jugu. Čini se da je ta transformacija koja zahtijeva mnogo energije pridonijela izgladnjivanju. “I sve te stvari pokazuju da nisu imale dovoljno hrane, kasnile su u migracijama i ponestalo im je goriva”, kaže Parrish. U radu se navodi da su zabilježena “višegodišnja razdoblja toplih uvjeta” primjerice od 2001. do 2005. i od 2014. do danas koja mogu biti posebno pogubna za ptice, čiji život ovisi o otpornosti na te promjene. “Vrlo sam zabrinuta”, kaže Parrish i dodaje da je ovaj slučaj izumiranja jedan od šest od 2014. u kojemu su ukupno uginuli milijuni ptica. “Ne mijenja se samo Beringovo more nego i cijeli Tihi ocean. Mislim da ekosustav vrišti na nas i mi ga na vlastitu štetu ignoriramo”, upozorava znanstvenica.
Možda ste propustili...

OMLADINSKE RADNE AKCIJE - DIZAJN IDEOLOGIJE

Priprema, pozor, akcija: I komunisti su govorili da rad oslobađa!

TEMA TJEDNA: SAT ANATOMIJE BANSKIH DVORA: (II.)

Velimir Srića: Promjene su moguće, Hrvatska zaslužuje bolje

TEMA TJEDNA: SAT ANATOMIJE BANSKIH DVORA: (I.)

Kakvu Vladu imamo: Najbolja ili najgora?

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TAJNI SVE VIŠE

Egipatske piramide otporne na moderne tehnologije

2

REPORTAŽA: VUČKO TRAIL I IZLET U SARAJEVO

Bosna zaustavljena u prostoru
i zaključana u vremenu

3

TEMA TJEDNA: SAT ANATOMIJE BANSKIH DVORA: (I.)

Kakvu Vladu imamo: Najbolja ili najgora?