U svijetu krcatom različitim problemima ne prođe ni jedan dan a da i klima ne bude udarna vijest većine svjetskih, pa tako i hrvatskih medija. I to najčešće u negativnom kontekstu, dodatno pojačanom razornim učincima oluja, tornada, uragana, tajfuna, munja i gromova diljem svijeta, a onda i uobičajenim vapajem za spasom planeta Zemlje od globalnog zatopljavanja kao glavnog uzročnika svih naših prošlih, sadašnjih i budućih klimatskih nevolja u okruženju golemih civilizacijskih postignuća kojima svjedočimo posljednjih 50-ak godina.

U napadnom medijskom komunikacijskom žrvnju svako jače nevrijeme odmah bude proglašeno još jednim dokazom da priroda uzvraća udarac čovjeku koji tu prirodu desetljećima devastira u neprestanoj utrci za napretkom i razvojem ne mareći za ravnotežu, a još manje za čistoću zraka, ozonski omotač i ekološku sigurnost. Pritom se svašta može čuti, od posve ozbiljnih i na znanstvenim podatcima utemeljenih dokaza preko trivijalizacije cijelog problema do teorije urota u kojima i klima sasvim dobro kotira. Dodatnoj kaotičnosti teoretskih i praktičnih rasprava o klimi umnogome je posljednjih 10-15 godina pridonijelo i digitalno doba, internet i globalna umreženost svijeta, pa se čini da je u općem "društvu spektakla" klima nešto poput "darova smrti" (sorry, Harry Potter!), koje prešutno prihvaćamo dok nezaustavljivo srljamo u propast.

Ne treba se u tom smislu čuditi što o klimi danas svi imaju nešto reći, pozvani i nepozvani, ozbiljni i neozbiljni, jer, eto, ne pričati o klimi znači biti neobaviješten u gradu, na selu, na planini ili na moru, bilo gdje i bilo kad. Jednostavno, klima je IN, klima je hype, klima je trend, klima je medij sama po sebi, medijska roba koju kupujemo, klima je koma u koju smo upali, a da toga još i nismo posve svjesni. Klima je sav naš strah i sva naša ljubav i mržnja, klima je soundtrack naših života, klima je nešto su se događa svima, a ne samo njima (poljoprivredi, ekonomiji, razvoju, industriji...), klima je "jabuka razdora" u klimatskom raju iz kojeg smo odavno protjerani zbog neodgovornog čina naših korijenskih (i Božjih) predaka Adama i Eve. Klima je u konačnici naša sudbina o kojoj sami odlučujemo ili ne odlučujemo, što je stvar percepcije, kako na problem gledamo i koliko vjerujemo u ono što nam govore meteorolozi, klimatolozi, pa i geostrateški stručnjaci i dakako političari koji u sve pa tako i u klimu moraju imati umočene vlastite prste, ako ne baš i mozak.

I sad, nakon ovakvog priznajem ostrašćenog uvoda, prijeđimo na konkretne stvari, ljude, pojave i odjave kad se radi o klimi, klimatskim anomalijama, zatopljavanju ili zahlađivanju koje izaziva i ne izaziva čovjek, kapitalizam ili komunizam (kineski, naravno), politika i ideologija, civilizacija kao takva i budućnost koju gradimo u sadašnjosti ne mareći za Zemlju, njezinu floru i faunu.

Osim hrvatskog akademika Vladimira Paara, i mnogi drugi upozoravaju da s ulogom čovjeka u narušavanju klimatske ravnoteže i odgovornosti za jačanje globalnog zatopljavanja ipak treba biti oprezan u donošenju konačnih zaključaka. No, i tu se onda ide u drugu krajnost, pa se umjesto konkretnih dokaza nerijetko navode proizvoljna mišljenja koja su više teorijske naravi, u rasponu od astrofizike preko geologije do sociologije i filozofije.

U tom je kontekstu naširoko odjeknula i nova knjiga Naomi Klein - This Changes Everything. Klein kaže kako joj se ideja za pisanje knjige o odnosu globalne ekonomije i klimatskih promjena javila 2009. godine tijekom klimatskog summita UN-a u Kopenhagenu, koji je primjer neuspjeha međunarodne diplomacije. U tom svom provokativnom radu ta proslavljena antiestablišmentska ikona tvrdi kako globalno zagrijavanje nema toliko veze s emisijama ugljičnog dioksida koliko ima s kapitalizmom.

- Klimatske promjene, kojima posljednjih godina u sve većoj mjeri svjedočimo, poziv su za buđenje cijele civilizacije i snažna su poruka o potrebi za brzim djelovanjem i reformama. Problem je u kapitalizmu, a ne ugljiku, odnosno ideologiji koja nas je od osamdesetih dovela do uništavanja planeta i produbljivanja nejednakosti - ističe Klein, koja misli da smo na prekretnici i da sami odlučujemo o vlastitoj sudbini opstanka na Zemlji.

- Kada se globalno zatopljenje tek počelo pojavljivati kao tema među znanstvenicima, svjetske vlade bile su previše zaokupljene idejom da tržište ne bi smjelo biti ograničeno ni na koji način. U tom vremenu broj cestovnih trakova diljem svijeta porastao je s dva na šest - objašnjava dalje Klein, koja misli da ekonomije i dalje proizvode goleme količine ugljičnog zagađenja, što otežava pokušaje revitalizacije klimatskih uvjeta.

- Kapitalizam je, otkad je ‘pušten s lanca’ 80-ih, povećao jaz između bogatog i siromašnog stanovništva - kaže Klein, posebno osuđujući milijardere koji velikim donacijama pokušavaju ‘pomiriti’ kapitalizam i klimatske promjene, te dodaje:

- Naš ekonomski i planetarni sustav trenutačno su u ratu. Potrebna nam je ideološka bitka - govori Naomi koja ipak u trenutačnoj egzistencijalnoj krizi vidi i nešto pozitivno, kao što je mogućnost za odbacivanje propalih ekonomskih sustava, preobrazbu globalne ekonomije i preuređenje političkih sustava.

S obzirom na to da, ponovimo, o klimi svi imaju svoje mišljenje, evo i nekih mišljenja, trenutačno najaktualnijih, napose onih poznatih osoba. "Svjetski čelnici i tvrtke moraju biti iskreni o razmjerima klimatske krize", poručili su borci za zaštitu okoliša Arnold Schwarzenegger i Greta Thunberg nedavno u Beču. I dok se zauzimanje za klimu Schwarzeneggeru poklopilo s promoviranjem novog filma Terminator: Dark Fate, mala Greta preko noći je postala zvijezda globalne ekologije i fovorit zelenih sa svih meridijana i paralela. U svom strastvenom pozivu na akciju šesnaestogodišnja Greta Thunberg tjednima naširoko objašnjava zašto je u kolovozu 2018. izostala iz škole i organizirala štrajk za podizanje svijesti o globalnom zatopljenju, prosvjedujući ispred švedskog parlamenta i privlačeći pozornost svjetske javnosti. "Klimatska kriza već je riješena. Već imamo sve činjenice i rješenja. Sve što trebamo učiniti je trgnuti se i promijeniti se", kaže Thunberg puna optimizma. Podršku joj diljem svijeta daju desetci tisuća mladih koji se posljednjih mjeseci oglašavaju i sve masovnijim prosvjedima vezanim uz klimu, ekologiju i spas planeta Zemlje.

Podršku maloj Greti dala je osim Schwarzeneggera i Angela Merkel. Njemačka kancelarka želi da Njemačka do 2050. bude CO2 neutralna i to će svom resornom kabinetu postaviti kao cilj, najavila je Merkel obraćajući se sudionicima konferencije o zaštiti klime "Petersberški dijalog" koja se održavala u Berlinu.

I da u konačnici sve bude još mračnije, oglasio se i Wall Street - više od 200 najvećih svjetskih kompanija koje su uvrštene na burzu predviđaju da bi ih klimatske promjene mogle stajati ukupno 1000 milijardi dolara, a većinu troškova očekuju u sljedećih pet godina, stoji u nedavno obznanjenom izvješću.

A to što su se pozvanim reagirati osjetili i moćnici s burze, napose iz najveće svjetske, one newyorške, nije nimalo bezazleno. Račun o kojem oni pričaju - 1000 milijardi dolara - trebao bi zainteresirati i Donalda Trumpa, koji na klimatske sporazume gleda krajnje nepovjerljivo. Jednako kao i Kinezi, naravno. Zaključak bi mogao biti otrcana fraza - tko tu koga, ili pak tko je ovdje lud, klima ili ljudi!