Novosti
SUDBINA ZDRAVKA MAMIĆA

Odluka o izručenju ovisi o ministru pravde BiH
Objavljeno 13. lipnja, 2019.
Iako su ispunjene pretpostavke za izručenje, to ne znači da će se dogoditi

Još se očekuje odluka o tome hoće li Zdravko Mamić i kada biti izručen Hrvatskoj, no postoji mogućnost i da ostane u Bosni i Hercegovini.


- Ministar pravde BiH, unatoč tome ako bi prethodno Vijeće Suda BiH pravomoćnim rješenjem utvrdilo da su ispunjene pretpostavke za izručenje, može donijeti rješenje da se izručenje ne dopušta. Dakle, bez obzira na pravomoćno rješenje sudbene vlasti, konačnu odluku o izručenju donosi predstavnik izvršne vlasti, tj. ministar pravde BiH. Pri tome ministar nije ograničen posebnim pravilima glede donošenja odluke o izručenju, što znači da je s jedne strane ovlašten provoditi politiku BiH, a s druge strane poštovati osnovna načela propisana za postupke izručenja koja su sadržana u domaćim propisima i međunarodnim ugovorima, a posebno u Europskoj konvenciji o izručenju. Dakle, ministar pravde BiH donosi rješenje prema diskrecijskoj ocjeni, a odluka o tome vrlo često ovisi kakva je suradnja s državom koja traži izručenje, odnosno o političkoj svrhovitosti međunarodne suradnje s tom državom. Prema tome, ministar pravde BiH može ne dopustiti izručenje tražene osobe ako npr. nadležna tijela Republike Hrvatske u istim ili sličnim okolnostima ne odobre izručenje državljanina RH na temelju zamolbe nadležnih tijela BiH. To je tzv. načelo reciprociteta - pojašnjava izv. prof. dr. sc. Damir Primorac, stručnjak za kazneno procesno pravo.

"Bjegunac za bjegunca"

Laički rečeno, ako je Hrvatska izručila susjednoj državi nekog državljanina kojeg oni potražuju, može se očekivati i dobra volja s druge strane, no ako je Hrvatska nekoga ipak odlučila zadržati i ne izručiti, iako je to za BiH bilo važno, mogao bi se dogoditi i scenarij da Mamića ne vidimo skoro u Hrvatskoj.


Ako ministar pravde BiH ne dopusti izručenje, postavlja se pitanje što Hrvatska može poduzeti u odnosu prema traženoj osobi.


- U tom slučaju nadležni sud RH može provesti kazneni postupak u odsutnosti protiv tražene osobe ako su za to ispunjeni uvjeti, na primjer ako sud utvrdi da je optuženik u bijegu, a ima dvojno državljanstvo, RH i BiH, pa nije moguće njegovo izručenje, te u slučaju pravomoćne osuđujuće presude, zamoliti BiH da preuzme njezino izvršenje. Međutim, uvijek treba voditi računa da je suđenje u odsutnosti stroga iznimka od pravila te da se ono primjenjuje samo onda ako se na drugi način ne može osigurati suđenja tražene osobe u Hrvatskoj - kaže prof. Primorac.


Prema ugovoru između Hrvatske i BiH, ako se traži izručenje u svrhu kaznenog progona, zamolba mora sadržavati potvrđenu optužnicu, rješenje o određivanju istražnog zatvora, kao i sredstva za utvrđivanje istovjetnosti osobe, potom opis djela i zakonski opis kaznenog djela te izvadak iz teksta kaznenog zakona koji se treba primijeniti.
Složen proces

- S obzirom na to da Zdravko Mamić nije dostupan jer se nalazi u BiH i ne želi dobrovoljno pristupiti nadležnom sudu u Hrvatskoj, nadležni sud RH naložio je izdavanje tjeralice koju je raspisao MUP. Budući da je izvjesno da se optuženik nalazi u drugoj državi, raspisana je i međunarodna tjeralica koja se smatra zamolbom za privremeno pritvaranje. Upravo na temelju međunarodne tjeralice policija BiH uhitila je Mamića te je nakon toga doveden sucu za prethodni postupak Suda BiH radi izjašnjavanja o tome pristaje li na tzv. pojednostavljeno izručenje te odlučivanja hoće li protiv njega biti određen privremeni pritvor. Kao što smo imali prigodu vidjeti, Mamić nije pristao na pojednostavljeno izručenje, što znači da će se voditi redoviti postupak izručenja u povodu zamolbe RH za izručenjem. Isto tako, sudac nije odredio privremeni pritvor protiv Mamića nego druge mjere osiguranja njegove nazočnosti u postupku izručenja što i inače mogu biti mjera zabrane napuštanja boravišta i putovanja, privremeno oduzimanje putnih isprava uz zabranu izdavanja novih putnih isprava i drugo - pojašnjava Primorac.

Nadalje, kada Ministarstvo pravosuđa RH utvrdi da je dostavljena cjelokupna dokumentacija koja se odnosi na izručenje, ono će odmah sve to dostaviti Ministarstvu pravde BiH, koje će molbu i priloge proslijediti Tužiteljstvu BiH. Sudac za prethodni postupak određuje ročište na kojemu će se Mamić izjasniti o zamolbi za izručenje. Taj sudac spis i svoje mišljenje o tome treba li Mamića izručiti ili ne potom dostavlja Vijeću suda BiH koje može donijeti rješenje da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje ili da nisu. Primjerice, razlozi za odbijanje izručenja mogu biti ako je tražena osoba već osuđena za isto kazneno djelo u BiH ili nekoj trećoj državi, ako je nastupila zastara...


Sandra Lacić
Ako je RH izručila susjednoj državi nekog državljanina kojeg oni potražuju, može se očekivati i reciprocitet
SPORAZUM IZ 2012.
RH i BiH su 28. studenoga 2012. potpisale Ugovor o izručenju prema kojemu postoji mogućnost izručenja i vlastitih državljana ako je riječ o kaznenim djelima organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca, ali isto tako i za teška kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora u trajanju od deset godina ili teža. Izručenje vlastitih državljana moguće je i u svrhu pravomoćno izrečene kazne zatvora ako trajanje kazne zatvora iznosi najmanje pet godina.
Možda ste propustili...

ALKOHOL, BRZINA, BEZ DOZVOLE...

U zatvor zbog niza prometnih prekršaja

SKUPLJI ALKOHOL, RESTORANI...

Inflacija u srpnju porasla na 1,1 posto

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana