Novosti
POTENCIJALI DUNAVA, DRAVE I SAVE

Teretni kamionski promet s cesta treba prebaciti na rijeke i željeznicu
Objavljeno 13. lipnja, 2019.
"Veće iskorištavanje potencijala rijeka dovelo bi, očekuje se, do razvoja lučkog gospodarstva", kaže Ištuk

U pogledu transporta roba Slavonci i Baranjci pripremaju se na prilagodbu strateškim preporukama iz dokumenata Europske unije, odnosno nacionalnom planu reformi u kojemu se spominje prebacivanje prometa s cesta na ekološki prihvatljivija rješenja, u prvom redu na vodene putove Dravom, Dunavom i Savom.


Cilj je, kaže Miroslav Ištuk, zadužen za plovnost u Upravi unutarnje plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, "skinuti" teretni kamionski promet s cesta i prebaciti ga na riječni ili željeznički. Stoga Hrvatska želi podići konkurentnost prometa na unutarnjim plovnim putovima, a veće iskorištavanje potencijala rijeka dovelo bi, očekuje se, do razvoja lučkog gospodarstva.

Problematična granica

- Upravo analiziramo korištenja gospodarskih zona koje bi se gradile u lučkom području luka Osijek i Vukovar, razmatraju se modeli suradnje s budućim korisnicima, odnosno koncesionarima i partnerima, a sve radi privlačenja novih koncesionara u lučko zaobalje koje bi se trebalo snažno razviti. Preduvjeti su tu - Dunav kao rijeka koja povezuje najviše zemalja u svijetu, no ostala dva međunarodna riječna puta Dravom i Savom imaju određenih poteškoća. Pokrenuli smo određene projekte, ali se prethodno moraju srediti stvari s državnom granicom na Dunavu jer to onemogućava potrebno dobivanje dozvola. Među ostalim problemima prilikom prebacivanja transporta na rijeke između ostalog mislim i na prirodne mogućnosti. Transport ovisi o plovnosti. Recimo, Belgija i Nizozemska imaju više od četvrtine ukupnog prometa unutarnjim plovnim putovima, ali to su zemlje koje su iskoristile takve mogućnosti, one su, kao prvo, nizinske zemlje, a i tamo su oscilacije vodostaja rijeka manja od metra. Mi smo ovih dana u Hrvatskoj svjedoci oscilacija vodostaja i do devet metra - pojašnjava Ištuk.


Govoreći o ulaganjima u Osijeku i Vukovaru, Ištuk dodaje kako u Osijeku počinje značajno veći projekt od onoga u Vukovaru gdje je otvorena marina za plovila domaćih korisnika.


- U Osijeku kreće projekt u luci, što je gospodarski značajniji projekt. Inače, naše međunarodne riječne luke imaju različite mogućnosti i prednosti, vukovarska samim time što je na Dunavu koji je najveći plovni put u određenoj prednosti nad drugima, ali opet ima neke druge nedostatke, recimo zaleđe. Luku naime ne treba gledati isključivo samo kao mjesto gdje se nalazi dizalica koja pretovara s broda i u brod, nego je to samo pretpostavka za razvoj zaleđa te luke. U Europi i svagdje neposredno iza tih dizalica su kapaciteti koji koriste tu luku, znači mjesta za preradu, a to kod nas još nije toliko razvijeno jer su mogućnosti bile drukčije nego što je to u Europi. Prije svega, sve te naše luke bile su na ratnom području, odnosno ili okupirane ili na samoj granici, tako da nije bilo moguće ništa raditi i razvijati. Mi smo zapravo sada u lošijoj situaciji nego što smo bili prije rata - smatra Ištuk dodajući da prema podatcima kojima on raspolaže u Luci Vukovar značajno je povećan pretovar u odnosu prema razdoblju od posljednjih desetak godina.


- U odnosu prema 2006. ili 2007., tamo je bilo približno pretovarano milijun tona robe godišnje, a onda je odjednom stalo sve, da bi se sada značajno počelo podizati pretovarne količine. To vam nije isključivo vezano za plovnost rijeke, jer ako ste jedne godine mogli pretovariti milijun tona, a druge manje od 100.000 tona, a da se plovnost pritom nije promijenila, znači da su neki drugi utjecaji u pitanju. Bila je tada recesija, pad gospodarstva, promijenili su se određeni tokovi u svijetu i vlasnički odnosi. U Vukovaru smo imali slučaj da se željezna rudača i uvozi i izvozi. Sada vam je i na jednoj i na drugoj strani isti vlasnik i njemu nije interes da svoju robu šeta amo-tamo, nego tamo gdje je vadi je i prerađuje. Zbog toga nastojimo da se luke ne orijentiraju samo na pretovar, nego da se odmah razvija određena gospodarska djelatnost u smislu nekakve prerade koja koristi tu rijeku - pojašnjava Ištuk.
Prednosti Osijeka


Goran Dijanović, ravnatelj Lučke uprave Osijek, navodi kako je osječka luka prije rata pretovarala od tri do tri i pol milijuna tona, a nakon rata to je znatno smanjeno. "Luka Osijek ima odličan geografski položaj u odnosu prema ostalim lukama - blizu koridora 5C, Dunava i zračne luke. Sve je to jako važno za podizanje aktivnosti u luci i dolazak novih gospodarskih subjekata i povezivanje u intermodelnu mrežu. Kineski potencijalni ulagači stekli su odlične dojmove, njih zanima obnoviti ‘put svile‘, znači put do Crnog mora, zanimao ih je plovni put Drave, kapaciteti Luke, razvojni planovi Lučke uprave, gdje pripadaju gradnja terminala za rasute terete, gradnja južne obale i izgradnja gospodarske zone. Sadašnji pretovar je u Luci od 150.000 do 200.000 tona, tako je u proteklih pet-šest godina. Ali terminalom, čija gradnja počinje ove godine, i zonom nagodinu, nastojimo povećati promet jer povećanje prometa u lukama ključno je i za povećanje riječnog prometa koji je ekološki najprihvatljiviji i najjeftiniji. Terminalu je rok završetka tri godine, a za zonu tri do četiri godine. Gradi se južna obala, a u sklopu toga je 900 metara okomite obale na kojoj će se moći raditi razne vrste prekrcaja tereta. Uz izgradnju dodatnih terminala na dobrom smo putu - kaže Dijanović uvjeren da je ovo početak jedne nove dobre priče za riječni promet i razvoj Luke Osijek i Lučke uprave.


Darko Pejić
ZANIMANJE KINESKIH INVESTITORA
Podsjetimo, potencijalni kineski ulagači u travnju su ove godine posjetili Osijek i izrazili interes za gospodarskom suradnjom i investiranjem u osječku riječnu luku.

Goran Dijanović, ravnatelj Lučke uprave Osijek, kaže kako nakon kineskih investitora sada dolazi operativa, odnosno njihovi inženjeri. "Njih ne zanima samo luka kao luka, nego i aerodrom i okruženje u regiji pa će se nastaviti razgovori. Čak je u planu da se sastanu ministri gospodarstva i zaštite okoliša u deset zemalja u regiji pa da se obnovi taj ‘put svile‘ za koji je Osječko-baranjska županija jako zainteresirana", kaže Dijanović.
Alen Jakumetović

ravnatelj LU Vukovar

DUNAV JE GLAVNA ULICA EUROPE

Alen Jakumetović, ravnatelj LU Vukovar, kaže kako je Hrvatska podunavska zemlja, a Dunav je glavna ulica Europe. "Dunav nam pruža dodatne mogućnosti za razvoj luka i pristaništa. Luka Vukovar bilježi znatan porast prometa, razina pretovara prošle godine bila je 350.000 tona, a ove očekujemo i do pola milijuna tona. Lučka uprava Vukovar vlasnica je zemljišta, daje koncesionarima zemljište tako da uz Luku Vukovar, našeg najvećeg koncesionara, imamo i Vupik koji se bavi riječnim pretovarom žitarica. Moramo stvoriti bolju konkurentnost riječne plovidbe. Javljaju nam se potencijalni investitori jer je Dunav svima interesantan, kao i Vukovar, zbog blizine koridora 5C, aerodroma, željeznice. Zemljište nam je najveći problem jer više nema mjesta. Pregovaramo s Gradom Vukovarom i resornim ministarstvom za novih 50 hektara za LU Vukovar", kaže.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana