Objavljeno 13. lipnja, 2019.
Hrvati su među najbrojnijim čitateljima vijesti na internetu, a hrvatska poduzeća koriste mogućnosti društvenih medija
U okviru indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) Europske komisije za 2019. Hrvatska je među 28 zemalja članica zauzela 20. mjesto, popevši se za jedno mjesto u odnosu prema prošloj godini, objavila je Europska komisija.Europska komisija od 2015. godine prati digitalnu konkurentnost država članica preko izvješća o indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI). DESI se mjeri u pet kategorija: povezivost, ljudski kapital, korištenje internetskih usluga, integracija digitalne tehnologije i digitalizacija javnih usluga. Prva mjesta zauzimaju Finska, Švedska, Nizozemska, Danska, Velika Britanija i Luksemburg. Ispod Hrvatske su Slovačka, Cipar, Mađarska, Italija, Poljska, Grčka, Rumunjska i Bugarska.
Gledajući po kategorijama, Hrvatska ostvaruje najbolje rezultate u kategoriji ljudskog kapitala i zauzima osmo mjesto u pogledu udjela osoba s diplomom iz područja IKT-a. Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u području pokrivenosti fiksnom širokopojasnom mrežom i njezini su se rezultati u području pokrivenosti mrežom 4G i mrežom nove generacije poboljšali, ali dalje ostvaruje loše rezultate u području povezivosti. Napredak je ostvaren i u uporabi interneta i digitalnih javnih usluga, pa su Hrvati među najbrojnijim čitateljima vijesti na internetu u EU-u, a hrvatska poduzeća iskorištavaju mogućnosti društvenih medija, velikih podataka i e-trgovine.
U izvješću se napominje da Hrvatska još nema sveobuhvatnu strategiju digitalnih vještina, ali se tim pitanjem trenutačno bavi u različitim strateškim dokumentima kako što je Nacionalna razvojna strategija Hrvatske do 2030. Tijekom 2018. i 2019. Hrvatska je, dodaje se, pokrenula više od 40 digitalnih projekata koji će utjecati na daljnje oblikovanje digitalizacije hrvatske javne uprave. Kada je riječ o povezivosti, Hrvatska zauzima pretposljednje mjesto među državama članicama. Pokrivenost fiksnom mrežom, koja iznosi gotovo 99,5 posto, iznad je prosjeka EU-a od 97 posto. Potražnja za mobilnim širokopojasnim pristupom donekle se povećala, ali je i ona ispod prosjeka EU-a. Hrvatska je poboljšala pokrivenost brzom širokopojasnom mrežom (nove generacije) i povećala postotak pokrivenosti na 83 posto, koliko sada iznosi i prosjek na razini EU-a. Kad je riječ o pokrivenosti ultrabrzom širokopojasnom mrežom (100 Mbps ili više), Hrvatska sa svojim rezultatom od 39 posto znatno zaostaje za europskim prosjekom, koji iznosi 60 posto. Stopa pretplata na širokopojasni pristup izrazito se povećala od prošle godine (sa 7 % 2017. na 19 %), ali je i dalje niska. Što se tiče pokrivenosti mrežom 4G, Hrvatska je na razini s europskim prosjekom, 94 posto. Ciljevi u pogledu pokrivenosti mrežom nove generacije utvrđeni za 2020. teško su ostvarivi, bez obzira na postojanje dvaju nacionalnih programa za mreže nove generacije koje sufinancira EU i koje imaju proračun od 224,4 milijuna eura (od čega 209,2 milijuna dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj). Hina
Petina Hrvata ne koristi se internetom
Broj osoba s diplomom iz područja IKT-a raste, ali među zaposlenima u tom sektoru vrlo je mali broj žena, samo 0,9 posto. Po korištenju internetskih usluga Hrvatska je na 15. mjestu i usporediva je s prosjekom EU-a. Kao i građani u ostatku EU-a, Hrvati su zainteresirani za razne internetske aktivnosti, kao što su čitanje vijesti, slušanje glazbe, igranje igara..., a čak 91 % korisnika interneta čita vijesti na internetu (u ostatku EU-a 72 %). Ipak, petina Hrvata još se ne koristi internetom, a pohađanje internetskih tečajeva nije popularno.
Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u području pokrivenosti fiksnom širokopojasnom mrežom