Ekonomija
U OSIJEKU 10. MEĐUNARODNI KONGRES “BRAŠNO-KRUH”

Hrvatska prehrambena industrija ide ukorak sa svijetom
Objavljeno 13. lipnja, 2019.
Hrvatska žitnica prvi put je domaćin ovog skupa
Osijek je prvi put domaćin Međunarodnog kongresa "Brašno-kruh", koji se održava od 11. do 13. lipnja u kongresnom prostoru hotela Osijek. Organizatori ovog skupa su Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Međunarodna udruga za znanost i tehnologiju (ICC), Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Međunarodna udruga ISEKI Food i Međunarodna udruga Global Harmonization Initiative. Svečanom otvorenju koje je održano u srijedu uz ostale su nazočili i izaslanik ministra poljoprivrede, doc. dr. sc. Krunoslav Dugalić, inače ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, zamjenik osječko-baranjskog župana Goran Ivanović, zamjenik osječkog gradonačelnika Boris Piližota, rektor osječkog Sveučilišta, prof. dr. sc. Vlado Guberac i dopredsjednik za poljoprivredu i turizam Hrvatske gospodarske komore, prof. dr. sc. Dragan Kovačević. Ovaj kongres, koji se od 1997. održavao svake dvije godine u Opatiji, okupio je 250 stručnjaka i znanstvenika iz Hrvatske i Europe.
- Stručnjaci koji sudjeluju na ovogodišnjem Međunarodnom kongresu "Brašno-kruh" dolaze iz petnaestak zemalja, a osim onih iz Europske unije tu su i stručnjaci iz Ukrajine, Turske, Indije i Sjedinjenih Država. Teme koje skup obrađuje su prerada i tehnologija žitarica s posebnim naglaskom na klimatske promjene kojih smo svi svjesni, razvoj tehnologije, kvaliteta i sigurnost hrane. Danas je poseban naglasak na tzv. funkcionalnu hranu koja ima pozitivne utjecaje na ljudsko zdravlje te upravljanje otpadom. I to je jedan od naglasaka prehrambene industrije, pa tako i prerade žitarica. Dakle, riječ je o mogućnosti uporabe otpada iz prerade žitarica kao potencijalne sirovine za proizvodnju novih prehrambenih, ali i drugih proizvoda. Naša prehrambena industrija, kada je posrijedi razvoj i primjena novih tehnologija, ide ukorak sa svijetom. Tijekom one krize koja je bila prije desetak godina jedina industrija koja je opstala ili je imala vrlo male padove bila je prehrambena industrija. Praktički, od 2007. to je industrija koja neprestano raste, usporedno rastu i proizvodnja i broj zaposlenih te se sve više hrane izvozi, što je dokaz da idemo ukorak sa svijetom - rekao nam je dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, prof. dr. sc. Jurislav Babić.
Prvi čovjek Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Dugalić, istaknuo je kako su naši poljoprivrednici sve osvješteniji u svezi s tržištem, pozicioniranjem na tržištu i nužnošću da budu konkurentni na tržištu. Dodao je da samim time oni prate tržište, educirani su i nije ništa čudno da i oni pronalaze određene kulture koje se u danom trenutku bolje plasiraju na tržištu. - Ipak, valja naglasiti kako su osnovne naše kulture žitarice i mi se sada nalazimo u kraju koji je stoljećima prepoznat po proizvodnji žitarica, u prvom redu pšenice i ječma - rekao je Dugalić. Draško Celing
Više je od 250 sudionika, a osim onih iz EU-a, tu su i stručnjaci iz Ukrajine, Turske, Indije i SAD-a
Možda ste propustili...

PROGNOZE TRANSFORMACIJA KRIZE SE NIŽU JEDNA ZA DRUGOM I NE NAZIRE IM SE KRAJ

Zašto će se neke tvrtke u idućih šest godina ili spasiti ili uništiti?

POKRENUTI STVARNU AKCIJU U BORBI PROTIV KLIMATSKE KRIZE

Zagađenje plastikom nalazi se svagdje oko nas

Najčitanije iz rubrike