U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predstavljena je monografija "Mursa, Hadrijanova kolonija uz limes Rimskoga Carstva" Emilija Marina. Na predstavljanju, uz autora, sudjelovali su akademik Andrija Mutnjaković, đakovačko-osječki nadbiskup metropolit u miru Marin Srakić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu Željko Tanjić, profesor emeritus Antun Tucak te akademici Mladen Obad Šćitaroci, Pavao Rudan i Rajko Bratož.

Prof. dr. sc. Emilio Marina prorektor je za međunarodnu suradnju Hrvatskog katoličkog sveučilišta i redoviti profesor u trajnom zvanju na Odjelu za povijest. Knjiga je bogato ilustrirana i objavljena je u nakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i suizdavača na hrvatskom i engleskom jeziku, kao četvrta knjiga u okviru niza Mursa Aeterna, koji uređuje akademik Andrija Mutnjaković. Knjiga na potpuno nov način predstavlja antičku Mursu, prethodnicu Osijeka, naslanjajući se na kapitalno djelo o Mursi koje je napisala Danica Pinterović iz 1978., kao i na rezultate arheoloških istraživanja u posljednja četiri desetljeća.


Kako je istaknuo tajnik Razreda za likovne umjetnosti HAZU, akademik Mladen Obad Šćitaroci, urbana kultura na području Osijeka prisutna je već 25 stoljeća. "O Mursi nema puno podataka u povijesnim dokumentima, a malo je i arheoloških tragova, pa je pravo umijeće osmisliti i napisati ovakvu knjigu“, rekao je akademik Obad Šćitaroci, koji smatra da bi knjiga mogla biti uzor za slične monografije o gradovima u kontinentalnoj Hrvatskoj nastalima u antičko doba. Na predstavljanju je govorio i đakovačko-osječki nadbiskup u miru, mons. Marin Srakić, koji je istaknuo da je Mursa imala svoju biskupiju, ali da je od svih biskupa poznat tek jedan, biskup Valens iz četvrtog stoljeća. Na predstavljanju je govorio i prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koje je jedan od suizdavača knjige.
O autorovu znanstvenom i kulturnom radu govorio je i akademik Pavao Rudan, istaknuvši njegova djela o povijesti Salone i arheološka istraživanja Narone, a akademik Rajko Bratož, član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, kazao je da je knjiga primjer "totalne povijesti" jer je uključila sve raspoložive izvore, ne samo antičke nego i srednjovjekovne i novovjekovne. On smatra da je knjiga odlično sintetsko znanstveno djelo, jasnog jezičnog izraza, rezultat iznimne autorove erudicije na različitim područjima znanosti o starom vijeku. D.Kć.