Prema podatcima PU osječko-baranjske, 2018. godine izdano je 610 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja na ovom području, a najviše, njih 314, radnicima u građevinskom sektoru. Za promet i veze izdano je 170 dozvola, za industriju 52, ugostiteljstvo i turizam 36, brodogradnju 25, poljoprivredu i ribarstvo 11 te dvije dozvole za zdravstvo. I dalje se dozvole najviše izdaju za državljane Ukrajine, Kosova, Srbije te Bosne i Hercegovine, međutim, iz Hrvatske udruge poslodavaca napominju kako je broj raspoloživih radnika u našem bližem okruženju u opadanju, tako da se poduzetnici sve više okreću udaljenijim tržištima, poput Irana, Filipina i ostalih zemalja. "Mišljenja smo kako bi bilateralni sporazumi, a za koje je inicijativu prema pojedinim zemljama pokrenulo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (Bosna i Hercegovina, Ukrajina i Makedonija), bilo dobro rješenje i olakšalo bi ovaj problem, no radi se o dugotrajnim procesima", poručila je Admira Ribičić iz HUP-a.

Odlukom o godišnjoj kvoti za uvoz stranih radnika za 2019. odobreno je 65.100 radnih dozvola, od čega 50.100 radnih dozvola za novo zapošljavanje te 15.000 radnih dozvola za produženje već izdanih dozvola državljanima trećih zemalja. Ribičić napominje kako je u ovom trenutku kvota radnih dozvola za 2019. iskorištena više od 68 posto, s tim što se, zbog kompliciranog načina na koji se određuje, već primjećuju nedostatci u pojedinim djelatnostima, a u nekim zanimanjima već predani zahtjevi premašuju broj odobren kvotom, pa potrebe za stranom radnom snagom vrlo vjerojatno, ako ne bude izmjena odluke o kvoti, neće moći biti zadovoljene. "Trenutno, osim pomoćnih radnika u turizmu (za koje je predano 700 zahtjeva iznad broja utvrđenog kvotom), najveći je nedostatak u građevinskoj industriji, a nedostaje i konobara, kuhara, masera za posebne vrste masaža, tesara, zidara, fasadera, klesara te pomoćnih građevinskih radnika", dodaje Ribičić te napominje kako kvotni sustav već duže ne prati ubrzane promjene globalnog tržišta i pretjerano je formalan, nefleksibilan i u suprotnosti s dinamičnim tržištem radne snage. "On od poduzetnika zahtijeva da krajem tekuće godine planiraju sve svoje aktivnosti na način da znaju koliko će im trebati radnika pojedinih zanimanja kako bi ispunili preuzete obveze. Jasno je da u današnjem svijetu brzih promjena nije moguće tako precizno planirati, pa HUP već duže vrijeme zagovara uvođenje tzv. slovenskog modela. Radi se o prijedlogu koji je star nekoliko godina, i kojim smo predlagali promjenu pravnog okvira kojim se propisuju način i izračun kvota za državljane trećih zemalja. Kao model predložili smo rješenje po uzoru na Sloveniju, gdje se zapošljavanje stranaca omogućava po potrebi, a trenutno se unutar radne skupine na čelu s Ministarstvom unutarnjih poslova priprema zakonski prijedlog navedenog modela", zaključila je Ribičić.

Na području PU osječko-baranjske u protekloj godini izdana je jedna EU "plava karta", magistri farmacije, zbog popunjenosti godišnje kvote radnih dozvola. Inače, radi se o dozvoli za boravak i rad visokokvalificiranim radnicima, državljanima trećih zemalja za koje se ne utvrđuje kvota, a koji moraju imati ugovor o radu za obavljanje poslova visokokvalificiranog radnika od najmanje godinu dana. Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, ističe kako doista postoji nedostatak magistara farmacije, što je vidljivo i iz podataka Zavoda za zapošljavanje, posebno na području Slavonije i Baranje, te se državljani trećih država, odnosno magistri farmacije koji su u Hrvatskoj ljekarničkoj komori prošli postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, zapošljavaju na našem području. "Kvota za zapošljavanje stranih državljana za 2019. godinu za magistre farmacije je malena, samo pet magistara farmacije, tako da je izdavanje plave karte visokoobrazovanim stranim državljanima jedna od mogućnosti ispunjavanja potreba za magistrima farmacije u Republici Hrvatskoj. Kako se trajanje odobrenja za samostalan rad produžuje u skladu s trajanjem dozvole za rad ili prema godišnjoj kvoti ili prema plavoj karti, Komora ima saznanja o magistrima farmacije državljanima trećih država koji na području Republike Hrvatske obavljaju ljekarničku djelatnost", napomenula je Soldo.

Prema podatcima MUP-a na razini cijele Hrvatske prošle je godine izdano 106 EU "plavih karti", i to najviše, njih 27, za znanstvenike i inženjere, 17 ih je izdano profesionalcima informacijske i komunikacijske tehnologije, deset zdravstvenim djelatnicima, sedam radnicima u ugostiteljstvu, maloprodaji i menadžerskim djelatnostima, uz još 44 iz skupine "ostalo". U prvih pet mjeseci ove godine izdane su 73 "plave karte", njih 33 znanstvenicima i inženjerima, pet profesionalcima informacijske i komunikacijske tehnologije, tri poslovnim i administrativnim stručnjacima te radnicima u ugostiteljstvu, maloprodaji i menadžerskim djelatnostima, a dvije zdravstvenim djelatnicima, dok ih je u skupini "ostalo" bilo 25. Prošle su godine 24 "plave karte" izdane državljanima BiH, a isto toliko izdano ih je i državljanima Indije. Za državljane Srbije izdano je 14 dozvola te njih šest za državljane Makedonije. Od udaljenih zemalja, prema podatcima MUP-a, devet dozvola izdano je državljanima Sjeverne Koreje, šest državljanima SAD-a, a "plave karte" dobili su i državljani Meksika, Kine, Japana, Ekvadora, Brazila, Kolumbije, Pakistana... U ovoj godini od 73 dozvole 18 ih je izdano državljanima Kine, za razliku od 2018., kada su ih izdane tri, dok ih je 16 izdano za državljane BiH, devet za državljane Srbije, pet za državljane Indije, a tu su i državljani Iraka, Izraela, Kanade, Libanona, Venezuele, Singapura i ostalih udaljenih zemalja.