Na graničnom prijelazu Maljevac s Bosnom i Hercegovinom u ponedjeljak je postavljena visoka metalna ograda sa šiljcima, a temelji za postavljanje ograde napravljeni su i na graničnim prijelazima Gejkovac i Pašin Potok. O postavljanju ograda izvijestilo je Ministarstvo unutarnjih poslova podsjećajući na Schengenski katalog za nadzor vanjskih granica i odredbe Zakona o nadzoru državne granice.

- Na tom prijelazu, podsjetit ću vas, nedavno se okupila velika skupina migranata koja je htjela ilegalno ući u Hrvatsku. Ondje smo držali jake policijske efektive, ovo će pomoći kako bismo smanjili trošenje vlastitih resursa - odgovorio je u utorak na novinarsko pitanje o ogradi ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Ministarstvo financija, kao tijelo nadležno za izgradnju i održavanje graničnih prijelaza, na traženje Ministarstva unutarnjih poslova, postavilo je 10. lipnja tu pomičnu fizičku barijeru (ogradu), s obzirom na to da je u katalogu EU-a za nadzor vanjskih granica, povratak i ponovni prihvat navedeno "kako granične prijelaze i neposredno okolno područje treba tehnički nadgledati, a granične provjere i nadzor trebaju biti osvijetljeni." "Granični prijelazi u pravilu trebaju biti odijeljeni ogradom, a iznimke se mogu napraviti u slučaju graničnih prijelaza za lokalni granični promet", priopćio je MUP. Također, podsjeća se da je Zakonom o nadzoru državne granice propisano kako graničnom prijelazu pripada prostor koji je potreban za obavljanje granične kontrole i drugih graničnih formalnosti, kao i neposredna okolica s objektima koji su potrebni za nesmetano i sigurno odvijanje prometa i obavljanje granične kontrole te drugih graničnih formalnosti.

Zasad nema odgovora na pitanje ima li naznaka da bi se mogao dogoditi nasilni pokušaj ulaska migranata u Hrvatsku, kakvom smo upravo na tom graničnom prijelazu svjedočili prošle jeseni, te je li upravo pritisak s te strane bio povod za postavljanje ove ograde, čija se vrata u slučaju pokušaja prelaska granice odmah zatvaraju. Uz to što se time smanjuje broj policajaca koji je preventivno bio nužan na tom graničnom prijelazu, treba podsjetiti i kako je upravo zbog tih ilegalnih pokušaja ulaska u Hrvatsku 2018. nakratko prijelaz u Maljevcu bio zatvoren za sav promet. To je nanijelo štetu gospodarstvenicima i izazivalo revolt stanovnika na tom području s obje strane granice.

Sve se to događa u trenutku kada susjedna Bosna i Hercegovina bilježi stalni rast broj migranata na svom teritoriju, što je posebice izraženo u posljednjih desetak dana. U isto vrijeme, hrvatski zatvori, naročito na karlovačkom području, već su pretrpani krijumčarima migranata, koji traže svoje puteve za zaradu na sudbini tih ljudi. Slovenija je od siječnja ove godine vratila u Hrvatsku više od 1500 migranata koje je zatekla na svom teritoriju, a i taj će broj sada sigurno rasti. U pravilu je riječ o državljanima Pakistana, Turske, Sirije, Egipta, Eritreje, Sudana, Maroka, Afganistana, Alžira, Irana.

Hrvatski demograf Stjepan Šterc ističe kako je ograda postavljena na službenom prijelazu, a kada migranti kreću u svoje pokušaje prelaska granice u pravilu i ne idu tim putovima. Najčešće koriste niz drugih ruta, posebice onih već uhodanih, krijumčarskih, čemu se hrvatska država policijskim snagama na terenu pokušava suprotstaviti.

- S obzirom na to da raste broj migranata u BiH, nešto se očito moralo napraviti i pokazati da se o tome vodi računa, no te su stvari potencijalno puno ozbiljnije. Zasad to još uvijek nije nekakva alarmantna faza i nema ni izbliza onakvog intenziteta kao 2015. godine, ali je migranata puno više u apsolutnim brojevima i koncentirano na jednom mjestu, nego što to službene brojke iz BiH govore. Čim vam netko ograničava kretanje, kao što je sada slučaj u dijelovima BiH, to je korak prije prave ozbiljne faze. I u tom je smislu ovo više kao svojevrsna pokazna vježba - ocijenio je Šterc.

Prema njegovim riječima, incidenti koji se u tom dijelu BiH povremeno javljaju zapravo su očekivani u uvjetima socijalnih napetosti, odvojenosti od doma i nove sredine. "Sve zajedno se kao problem ne rješava nekom sustavnom pričom, nego se taj proces neprestano ‘sustiže‘. I uvijek se to može još otvoriti jer ljudski potencijal koji je fizički nazočan u susjednoj državi može izazvati niz manjih useljeničkih valova prema Hrvatskoj, ovisno o njihovu usmjeravanju te krijumčarskim interesima", zaključuje Stjepan Šterc.